KORAK NAPRIJED Ivo Josipović smatra da treba preuzeti odgovornost za političke procese te učiniti sve da ih pomakne naprijed“Unatoč različitim nacionalnostima ili političkim stavovima, uvjeren sam da stanovnici jugoistočne Europe mogu biti prijatelji”, kazao je pri kraju intervjua predsjednik Ivo Josipović. Posljednji tjedni za njega su bili prilično burni, čak i neugodni, nakon što ga je Ivo Banac optužio da s Borisom Tadićem radi na podjeli Bosne i Hercegovine. Josipović je relativno jednostavno odbacio Bančeve kritike, ali ni u BiH nisu svi podržali njegovu tezu kako tamošnjim Hrvatima treba omogućiti jednakopravan status. Nakon što se u Zagrebu sastao s članovima Predsjedništva BiH – Komšićem, Izetbegovićem i Radmanovićem – a za svoju regionalnu politiku dobio podršku Njemačke i SAD-a, Josipović je i iz te situacije izišao kao pobjednik. O odnosu Hrvatske i BiH razgovarali smo u petak navečer, dok su trajale završne pripreme za odlazak hrvatskog predsjednika u Ameriku.

NACIONAL: Zašto ste odlučili početi priču o političkoj situaciji u BiH kada se moglo predvidjeti da će biti negativnih reakcija?

- Svaki objektivan pogled na reakcije pokazuje da su one uglavnom pozitivne. Najlakše bi bilo vrtjeti nekoliko uobičajenih fraza, ne napraviti zapravo ništa, ali biti potpuno siguran – a u nekim krugovima i jako popularan. Ja sam odlučio drugačije jer smatram da su me građani izabrali da preuzmem odgovornost za političke procese, i da je moj posao pokušati napraviti sve da se ide naprijed, a ne stoji u mjestu. Ima nekih kojima ne odgovara da se srede odnosi s Bosnom i Hercegovinom, a neki su željeli i ponešto poentirati na unutarnjem planu. Prije svega, uređenje odnosa s BiH je strateški interes Hrvatske. Unatoč takvim slučajevima, i u Hrvatskoj i u BiH dominira podrška politici koju promoviram i koja je danas državna politika koja ima i podršku Vlade. S kojim god svjetskim državnikom razgovaram, čujem samo riječi potpore. Na kraju krajeva, od organizacija iz svih triju naroda koji žive u susjednoj državi dobio sam nagradu za osobu godine, odnosno nagradu za promoviranje mira i suradnje. Sigurno, to nije samo nagrada meni nego cijeloj hrvatskoj principijelnoj politici koja polazi od suverenosti Bosne i Hercegovine i jednakopravnosti naroda u njoj. S druge strane, logično je da svi u BiH očekuju napredak svoje države, uključivanje u euroatlantske institucije i osiguranje jednakopravnosti za sva tri naroda. Podršku tim očekivanjima prepoznali su i u politici koju zagovaram. Mislim da građani BiH vrlo dobro znaju prepoznati tko im je uistinu prijatelj.

NACIONAL: Izgledalo je kako vas je prilično pogodila usporedba prema kojoj ste vi i Boris Tadić ponešto mekša varijanta dogovora Tuđman – Milošević.

- Ne osobito. To je besmislena teza za domaću upotrebu koja dolazi od jednog bivšeg političara i potpuno je u funkciji njegove medijske promocije. Ipak, trebalo je odgovoriti, tek da ta teza ne dobije politički legitimitet. Najvažnije je to što ne samo najistaknutiji hrvatski, nego i bošnjački i srpski političari prepoznaju politiku koju zagovaram kao mirotvornu. Sjetite se samo nastupa Zlatka Lagumdžije u “Nedjeljom u 2” ili sjajnog intervjua Bakira Izetbegovića na HTV-u. I Ivan Lovrenović, jedan od najprincipijelnijih i najhrabrijih kritičara loše hrvatske politike iz prošlosti, u svom je razgovoru za Jutarnji vrlo precizno pojasnio o čemu je zapravo riječ: mješavini paranoje i podmetanja.

NACIONAL: Jeste li s predsjednikom Tadićem razgovarali o Bosni i Hercegovini?

- Nismo, i ta izmišljotina da jesmo nešto je što me stvarno začudilo. Netko je iz činjenice da dva predsjednika susjednih država često razgovaraju izvukao zaključak da se bavimo Bosnom i Hercegovinom. Da budem vrlo precizan, naši razgovori o regiji općenito počinju i završavaju na konstataciji kako podržavamo europsku perspektivu svih susjednih zemalja i kako ćemo učiniti sve da regija bude prostor sigurnosti i napretka – pa u tom kontekstu smo i rekli na jednoj konferenciji za tisak kako u potpunosti podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenitet BiH. Hrvatska i Srbija imaju dovoljno vlastitih problema o kojima nas dvojica razgovaramo, imamo materijala i za češće susrete.

NACIONAL: Nije li se, ipak, trebalo pretpostaviti da ni u BiH mnogi ne vole kada se izvana govori o tome kako trebaju urediti svoju državu?

- Ja i ne govorim kako bi trebali izgledati unutarnji odnosi na praktičnoj razini, naprotiv - govorim samo o načelima. Uostalom, ako sa strancima govorim o tome kako bi u Hrvatskoj trebalo rješavati neka pitanja, primjerice, kako riješiti probleme manjina ili povratnika, ako se o tome razgovara i u međunarodnim gremijima, onda ne vidim zašto bi itko mislio da nije u redu i da njegovo okružje raspravlja o načelima koja se tiču svih. Nemam nikakve komplekse hrvatske politike iz devedesetih. Oni koji ne žele politiku pomirenja i jednakopravnosti stalno zazivaju reminiscencije na hrvatsku politiku iz Tuđmanovih vremena. Mene ona ne zanima i neću dopustiti da je bilo tko koristi kao balvan koji će se stalno bacati pred mirotvorstvo.

NACIONAL: Možda ste čuli usporedbu kako vaše navodno miješanje u pitanja BiH izgleda kao da turski i bosanski političari raspravljaju kako bi trebala izgledati Hrvatska?

- Pa oni o tome i govore. Ne vidim što bi to bilo dopustivo turskom a ne hrvatskom političaru u takvim raspravama. Dapače, Hrvatska je mnogo više vezana za BiH, samo činjenica da dijelimo 1000 km granice dovoljan je razlog za razgovor. Turski je ministar vanjskih poslova učinio isto što i ja. Obišao je političare svih triju naroda i nastojao pomoći. Govori se i o Hrvatskoj i o Srbiji i ne vidim što je loše u tome. Naravno da pritom ne trebate pretendirati na to da ćete neposredno utjecati na tamošnju situaciju, ali je rasprava sama po sebi važna, potrebna. Moj ured je prepoznat kao mjesto gdje svi relevantni političari iz Bosne i Hercegovine nalaze čovjeka s kojim žele razgovarati. Mislim da to najbolje govori o našim odnosima, pa i razini povjerenja koja je uspostavljena.

NACIONAL: Prije godinu dana ste inaugurirali vlastitu regionalnu politiku. Koliko ste danas zadovoljni postignutim rezultatima?

- Mislim da su rezultati dobri, dakako, u mjeri u kojoj to možete očekivati s obzirom na okolnosti. Rekao bih da su odnosi znatno relaksirani, Predsjedništvo BiH je prvi put u zadnje četiri godine došlo u službeni posjet Hrvatskoj. Sjetimo se, političari, vjerske vođe, građani, zajedno smo obišli mjesta stradanja i u BiH. Sa Srbijom su znatno otopljeli odnosi. Tadić je posjetio Ovčaru, ispričao se. Ja sam obišao mjesta stradanja Srba. Na svim stranama su se priznale pogreške iz povijesti i samim time otvorile nove perspektive. Nije realno očekivati da će se u samo godinu dana riješiti svi problemi, ali već je velika stvar to što su odnosi relaksirani i što se o svemu može razgovarati. Vidjeli ste da sada razgovaramo o nečemu što se donedavno nije otvaralo, a to je jednakopravnost u Bosni i Hercegovini, procesuiranje ratnih zločina u Srbiji ili pitanje srpskih povratnika u Hrvatskoj.

NACIONAL: Doista vjerujete kako vodeći ljudi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 više ne računaju na separaciju iz BiH, što je bio plan u vrijeme Franje Tuđmana?

- Vjerujem da znaju kako je prošlo vrijeme takve politike. Zapravo, ono nikada nije ni postojalo kao prihvatljivo. Rješavanje statusa Hrvata iz BiH ne treba tražiti u Zagrebu i nekoj separaciji, nego u uspješnoj političkoj borbi unutar BiH. I Zlatku Lagumdžiji i vodstvima tamošnjih dvaju HDZ-a rekao sam da je HDZ BiH bosanskohercegovačka, a ne hrvatska stranka. Oni su zreli političari i znaju da politiku vode u BiH, ne u Zagrebu.

NACIONAL: Pa ipak, po vama, Hrvati u BiH nisu u ravnopravnom položaju?

- Točno, ali to nije samo moja ocjena, nego isto smatraju i vodeći političari u Bosni i Hercegovini, prijateljske europske zemlje. Čuli ste Bakira Izetbegovića, Nebojšu Radmanovića i Željka Komšića te Zlatka Lagumdžiju na HTV-u. Dakle, to nije nešto što smo mi otkrili. Najvažnije, to danas prepoznaju u Bosni i Hercegovini. Veseli me to što je posljedica ovakve hrvatske politike i to da danas Bošnjaci, Srbi, Hrvati i međunarodna zajednica prihvaćaju da su potrebne reforme. Očito treba uvesti visoke standarde jednakopravnosti svih naroda i građana, a s druge strane, treba postaviti ustavnopravne temelje za put BiH prema Europskoj uniji. Tu vidim najvažniji utjecaj Hrvatske, da svojim iskustvom i međunarodnim kontaktima pomogne da BiH što prije prijeđe taj put.

NACIONAL: Ne mislite li da je u sadašnjem trenutku nerealno govoriti o ulasku BiH u Europsku uniju?

OTOPLJAVANJE ODNOSA Članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović u posjetu Ivi Josipoviću u Zagrebu - sastanak koji je dobio podršku SAD-a i Njemačke- Daleko je sa stanovišta naših kratkih ljudskih života. U mojem ili vašem životu deset godina je puno, ali to je samo trenutak u životu jedne države ili nacije. I Hrvatska je desetak godina pripremala ulazak u EU i zato ne mislim da je to predugo vrijeme koje bi trebalo obeshrabriti ljude u BiH.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali s Izetbegovićem, Komšićem i Radmanovićem?

- Važno je da smo se našli jer su se počela postavljati pitanja treba li otvarati dijalog i neka pitanja u odnosima između naših dviju država. Posjet članova Predsjedništva BiH pokazao je da na najvišoj državnoj razini BiH nema zamjerki prema hrvatskoj politici. Vrlo je važno i to da smo još jednom bez predrasuda sumirali otvorena pitanja i da počnemo rješavati problem po problem, baš kao što smo to počeli rješavati sa Srbijom, i u godinu dana postigli jako puno.

NACIONAL: Globus je objavio da ste dogovorili institucionalnu autonomiju i mogućnost veta za tamošnje Hrvate?

- Globus je, posebno opremom, čitateljima ponudio posve netočnu sliku razgovora. Naslov je napravljen kao da smo Predsjedništvo BiH i ja ovdje rješavali pitanja uređenja BiH. O tome nije bilo govora. Razgovarali smo o odnosima Hrvatske i BiH, a ne o tome kako će se sastaviti vlast u BiH. To je njihovo unutarnje pitanje, a siguran sam da će to biti riješeno tako što će se jamčiti utecaj svake etničke zajednice i naroda na političke procese. O tome se moraju dogovoriti Bošnjaci, Srbi i Hrvati, građani BiH, točnije, stranke koje su na izborima dobile verifikaciju građana i naroda.

NACIONAL: Rekao bih da problem Hrvata u BiH nije nepostojanje trećeg entiteta, nego postojanje Republike Srpske odakle su protjerani, baš kao i Bošnjaci.

- Treći entitet nije ključ ni razlog problema. Istina je, Hrvati su gotovo nestali iz Posavine. Uložit ću napor, zajedno s političarima u BiH i Republici Srpskoj, kako bi se vratili svi Hrvati koji to žele. Više od pedeset posto zemlje je, kažu, u vlasništvu Hrvata i to treba staviti u funkciju, to je u korist i Hrvatima i entitetu Republike Srpske, i Bosni i Hercegovini. Slavonski i Bosanski Brod nisu preko svijeta, i kada obje zemlje budu u EU, bit će svejedno u kojem od ta dva grada živite. Svoju regionalnu politiku moramo početi sagledavati gledajući 5, 10 ili 20 godina unaprijed, a ne baviti se onim što je bilo jučer ili što će sutra netko napraviti nama ili mi njemu. Važno je razmišljati o dugoročnim ciljevima. Puno radim i s izbjegličkim i prognaničkim udrugama iz Bosanske Posavine. Riješili smo i neke praktične probleme; kada sam zadnji put bio u Banjoj Luci, riješili smo neke probleme hrvatskih gospodarstvenika, a uskoro će Milorad Dodik doći u Hrvatsku i razgovarati s prognanicima i izbjeglicama, kako bi pomogao da se vrate svojim kućama. Stvaraju se uvjeti za povratak onih koji to žele, a sada želimo paralelno osigurati otvaranje radnih mjesta, kako bi se povratnici mogli zaposliti. Proces je počeo i to je najvažnije.

NACIONAL: Raspolažete li podacima o broju Hrvata koji se namjeravaju vratiti?

- Ne bih se bavio procjenama jer svjesni smo da su poslije dvadesetak godina neki ljudi našli posao u Hrvatskoj, djeca su na fakultetima, organizirali su neke nove živote. Ali bez obzira na to hoće li se vratiti 20, 25 ili više posto, važno je da svima bude vraćena imovina, kako bi se mogla staviti u funkciju gospodarskog razvoja.

NACIONAL: Kada ste postali predsjednik, koliko ste poznavali situaciju u BiH?

- Za vrijeme kampanje sam prvi put ozbiljnije ušao u pitanje BiH. Ondje nisam postigao neki rezultat, no to je razumljivo jer je Milan Bandić tamo rođen i mnogo češće je posjećivao BiH. Potrudio sam se naučiti nešto o toj zemlji, učim i dan-danas i često se susrećem s različitim ljudima i slušam što govore. Hrvatski strateški interes je mir u regiji, a dobro uređena Bosna i Hercegovina važna je za hrvatsku sigurnost, gospodarstvo, ali i globalnu sigurnost. Vidimo da se u našem širem okruženju javljaju socijalni nemiri kao u Grčkoj i Bugarskoj ili sukobi kao u Albaniji. U Srbiji smo vidjeli demonstracije, BiH već dugo nema vladu, a kod nas postoje gospodarski problemi i zato nam je svima važna regionalna stabilnost.

NACIONAL: Jeste li se oko BiH konzultirali sa svojim prethodnikom Stipom Mesićem?

- Više puta smo razgovarali. Kod nas postoji kontinuitet u poštovanju suverenosti BiH i koji odriče pravo miješanja u unutarnje poslove BiH, posebno da se ona izvana dijeli ili sastavljaju entiteti. Moj pristup je nešto drukčiji i mislim da je to logični povijesni slijed u politici jedne države. Došlo je vrijeme i sada smo se okrenuli dubljem pristupu i artikuliranju naših interesa u odnosu na BiH, što uključuje i ispunjavanje ustavne brige za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske.

NACIONAL: Kako se osjećate kad vidite da ste u samo godinu prešli put od osporavanja do položaja najomiljenijeg hrvatskog političara?

- Nikada me nije zanimalo tko je glasovao za mene, a tko za Milana Bandića. Međutim sada, kada sam izabran, želim voditi politiku koja će imati podršku građana, da mogu prepoznati kako želim učiniti nešto dobro. Rekao bih da su to prepoznali i u BiH.

NACIONAL: Jeste li nedavno dobili potporu njemačke premijerke Angele Merkel?

- Govorilo se o regionalnoj politici i odnosima u regiji, ali bez ulaženja u teme tko hoće ili neće ući u neku vladu. Njemačka jako podržava našu regionalnu politiku, koja se praktično poklapa s njemačkom regionalnom politikom prema jugostočnoj Europi.