MAĐARSKI PREMIJER VIKTOR ORBAN u svom govoru u Europskom parlamentu najavio je da je jedan od ciljeva mađarskog predsjedanja Unijom napredak hrvatskih pregovoraSporovi oko MOL-a, Ine i Podravke neće utjecati na hrvatski ulaz u Europsku uniju, iako Mađarska predsjedava Unijom u ovom kritičnom završnom razdoblju hrvatskih pristupnih pregovora. Neki analitičari upozoravaju i na neke druge probleme s Mađarskom, ali oni nisu odveć opasni pa postoje realne šanse da Hrvatska iskoristi svoje dobre odnose s Mađarskom i završi pregovore do rujna. Iako je hrvatska javnost tradicionalno kao glavne međunarodne saveznike Hrvatske smatrala Sjedinjene Države, Njemačku, Austriju i Italiju, već godinama najpouzdaniji hrvatski vanjskopolitički partner je Mađarska. Upravo ta država jedna je od rijetkih europskih zemalja koja je tijekom proteklog desetljeća, neovisno o tome koja je vlada bila na vlasti, kontinuirano podržavala Hrvatsku u procesu pristupnja Europskoj uniji i NATOa, dok su tamošnja poduzeća bila među najvećim ulagačima u Hrvatsku.

DANAS UPRAVO O PONAŠANJU Mađarske, trenutno predsjedavajuće članice Europske unije i njezin premijera Viktora Orbana, ovisi hoće li se ostvariti ambicije hrvatske vlade da do kraja rujna ove godine završi pretpristupne pregovore. Radi se o temeljnom nacionalnom strateškom cilju, ali i ključnom elementu izborne strategije vladajuće koalicije na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor. Ne uspije li dovršiti pregovore do kraja ove godine, Vlada će teško moći nadvladati trenutno vrlo niski rejting i pobijediti na predstojećim pralamentarnim izborima koji bi se mogli održati najkasnije u siječnju 2011. Utoliko je jasno kako je borba za završetak pregovora ujedno i borba vladajuće koalicije za ostanak na vlasti, a ključnu pomoć u ostvarenju tih procesa trebala bi dobiti od Mađarske. Naime, svaka država članica Europske unije raspolaže nizom formalnih i neformalnih ovlasti koje joj omogućavaju da ubrza pojedine događaje u Uniji, pa tako i pregovore o pridruživanju, iako njih formalno vodi Europska komisija.

UPRAVO JE NAPREDAK u pristupnom procesu Hrvatske kao jedan od svojih prioriteta u predsjedanju Unijom u inicijalnom govoru u Europskom parlamentu najavio mađarski premijer Viktor Orban, a ostvare li se njegove najave takav razvoj događaja bit će jasan pokazatelj novog procvata mađarsko-hrvatskih međudržavnih odnosa. Odnosi tih dvaju država s dugim povijesnim vezama tijekom proteklih godinu dana više su puta bili ugroženi do danas nerazjašnjenim sumnjama o navodnom pogodovanju hrvatske vlade mađarskoj naftnoj kompaniji MOL prilikom pregovora o raspodjeli upravljačkih prava u Ini, ali i ulogom mađarske banke OTP u navodnom pokušaju nelegalnog preuzimanja koprivničke prehrambene tvrtke Podravka.

IPAK, ČINI SE KAKO ti slučajevi nisu ugrozili političke odnose Mađarske i Hrvatske, a kako tvrdi Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Mađarska ima mogućnosti da znatno Hrvatskoj olakša put u Europsku uniju: “Mađari su u svoj službeni program predsjedanja kao jedan od ciljeva naveli dovršetak pregovora EU s Hrvatskom. Postoje konkretne stvari u kojima nam mogu pomoći. Primjerice, oni su zakazali dvije međudržavne konferencije na kojima se zatvaraju pregovaračka poglavlja, 19. travnja i 21. lipnja. Mi imamo još 6 poglavlja za zatvoriti, a kako postoji mogućnost da neka od njih budu spremna za zatvaranja i prije lipnja, Mađari bi nam mogli jako pomoći kad bi organizirali još jednu izvanrednu konferenciju u svibnju. Također, mi ovog petka podnosimo izvještaj o napretku reformi u pravosuđu, a njegova ocjena bit će objavljena u izvještaju 11. ožujka. Nadamo se da će taj izvještaj biti što je moguće bolji, no ako pretpostavimo da će u njemu biti nekih zamjerki, Mađarska bi nam mogla puno pomoći pri određivanju roka u kojem se te nepravilnosti moraju ispraviti. Nemojete me krivo shvatiti, ako mi ne odradimo svoj dio posla nitko nam neće moći pomoći, no Mađarska nam može olakšati taj put. Njihova je želja da dovršimo pregovore za njihovog predsjedanja i mislim da je to u neku ruku i pravedno jer je podrška Hrvatskoj uistinu bila konstanta njihove vanjske politike, bez obzira tko vladao”.

TA DUGOGODIŠNJA PODRŠKA Hrvatskoj vjerojatno je posljedica niza razloga, no čini se kako je Mađarska upravo s Hrvatskom u najboljim odnosima od svih svojih susjednih država. Tako je vlada Viktora Orbana prije nekoliko mjeseci izazvala kritike susjednih država, osobito Slovačke, zbog ustavnih promjena kojim je omogućila Mađarima koji žive van granica Mađarske da steknu državljanstvo. Takav potez u Slovačkoj i nekim drugim državama protumačen je kao pokušaj radikalizacije mađarskih nacionalnih manjina u susjednim državama, a neki slovački političari Orbana su čak optužili da pokušava obnoviti velikomađarski pokret s pretenzijama na teritorije drugih država. U mađarskoj Vladi takve su optužbe odbacili, samo da bi nekoliko mjeseci kasnije u Europskom parlamentu kao proslavu svog predsjedanja instalirali golemi tepih s prikazanim povijesnim kartama Velike Mađarske. Ipak, zanimljivo je da su takvi potezi Orbanove vlade, koji su izazvali žestoke kritike vlada Slovačke i Rumunjske, u Hrvatskoj prošli gotovo nezabilježeno.

DENEŠ ŠOJA (na snimci sa Stjepanom Mesićem), zastupnik mađarske manjine kaže da su prava koja Mađari u Hrvatskoj uživaju bolja od europskog prosjekaDENEŠ ŠOJA, zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, kaže kako je to zato što je položaj Mađara u Hrvatskoj iznimno dobar: “Prava koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj, pa tako i Mađari, i više su od europskih standarda. Čini mi se kako je upravo to razlog zašto kod nas nema napetosti kao u Slovačkoj i nekim drugim državama. Dapače, među Mađarima u Hrvatskoj ima dosta interesa za preuzimanje tamošnjeg državljanstva, no prvenstveno zato što se radi o državi koja je članica Europske unije. Po meni, ta cijela inicijativa je krivo shvaćena. Razumljivo je da država kao što je Mađarska želi na neki način konsolidirati svoj nacionalni korpus koji je razmješten u više država središnje Europe, no u tome nema apsolutno nikakvih teritorijalnih pretenzija. U odnosu Hrvatske i Mađarske se to najbolje vidi. Imamo duge povijesne veze, osuđeni smo na to živimo jedni kraj drugih i nema razloga zašto da ne surađujemo”.

IPAK, NEKI POTEZI mađarske Vlade naišli su na velike kritike pojedninih država članica Europske unije i europskih institutcija. Naime, kako tamošnja vladajuća koalicija ima tročetvrtinsku većinu u Parlamentu, ima mogućnost mijenjati sve ključne zakonske akte, uključujući i ustav. Orbanova vlada već je u nekoliko navrata iskoristila te ovlasti, pa je među ostalim promijenjen sastav Vrhovnog suda, čelnici Centralne banke i uveden je iznimno restriktivni zakon kojim posebno državno tijelo dobiva mogućnost da nadzire rad čak i privatnih medija. Zbog tog zakona Orban je bio izvrgnut burnim protestima prilikom njegovog inicijalnog obraćanja Europskom parlamentu nakon preuzimanja predsjedanja nad Unijom, no zasad nije pokazao namjeru da ga ukine ili promijeni. Upravo zbog toga neki iskusniji članovi hrvatskog diplomatskog zbora strahuju da bi Mađarska tijekom svog predsjedanja mogla biti suočena s neformalnim bojkotom stalih članica, a da bi kolateralna žrtva takvih događaja mogla biti Hrvatska.

VESNA PUSIĆ kaže da bi Mađarska mogla bitno ubrzati hrvatski proces priključenja EU kad bi sazvala još jednu izvanrednu međudržavnu konferenciju u svibnjuVESNA PUSIĆ ne vjeruje u takav razvoj događaja:”Istina je da je Mađarska bila suočena s kritikama, naročito zbog tog medijskog zakona, no ja smatram da bi to u konačnici moglo biti dobro za nas. Nakon toga oni će siguno biti motivirani da postignu neki značajan uspjeh tijekom svog predsjedanja, a to je upravo završetak pregovora s Hrvatskom. Ne vjerujem da nam ta situacija može odmoći, uostalom Mađarska ima formalne ovlasti koje joj nitko ne može oduzeti, a što se tiče lobiranja među članicama tu ionako ključnu ulogu igraju velike države”. Hoće li Mađarska pomoći Hrvatskoj i u kojem obliku tek će se vidjeti, no izvjesno je da će u slučaju da uspije dovršiti pristupne pregovore do kraja godine Vlada bi, osim u smjeru Berlina, Washingtona, Beča i Rima, jednu zahvalnicu trebala poslati i u Budimpeštu.