Potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović prošlog je petka razgovarala sa zamjenikom šefa misije OESS-a Robertom Beckerom kako bi se prekinuli sukobi između OESS-a i hrvatske vlade i postigao dogovor o daljnjoj suradnji. Prema izvorima bliskim OESS-ovim pregovaračima, sastanak je uspio, bio je lišen bilo kakvih napetosti, a dogovorena su područja zajedničke suradnje za sljedećih godinu dana. Ovaj sastanak prvi je nakon što su hrvatski dužnosnici OESS javno proglasili neozbiljnom organizacijom, što je znatno otežalo odnose s njim.
Naime, posljednja odluka Stalnog Vijeća OESS-a o produženju mandata OESS-a u Hrvatskoj izazvala je veliku nervozu u hrvatskoj vladi, koja smatra da je nazočnost OESS-a postala suvišnom. Međutim, pri donošenju odluke o produljenju mandata, krajem prošle godine, OESS je ustvrdio da Hrvatska još uvijek nije sposobna sama provesti demokratizaciju zemlje: hrvatskim institucijama vlasti još uvijek se ne može do kraja vjerovati, smatraju u OESS-u, hrvatsko pravosuđe ne funkcionira, s donošenjem potrebnih zakona se kasni, zakoni vezani uz transformaciju HRT-a u javnu televiziju nisu zadovoljavajući, povratak izbjeglica i dalje treba nadgledati izvana, a stanje u regiji nije stabilno. Sama hrvatska vlada, iako je zabilježila napredak, zbog svađa unutar koalicije sama doprinosi nestabilnosti i “projicira neizvjesnost”. Zbog ovakvih zaključaka na sastanku Stalnog vijeća OESS-a zaključeno je da se misija u Hrvatskoj treba produžiti na sljedećih godinu dana.
Iako su tijekom glasovanja neke europske zemlje smatrale kako je došlo vrijeme da se mandat promatračke misije OESS-a u Hrvatskoj ukine, na produljenju su inzistirali američki predstavnici, saznao je Nacional iz diplomatskih krugova bliskih sjedištu OESS-a u Beču. Iako diplomati tvrde da je SAD posebice zainteresiran za ostanak misije jer je OESS jedina politička poluga u regiji na koju imaju snažan utjecaj, dobar dio međunarodnih predstavnika naime strahuje da bi povratak HDZ-a na vlast i njegovo antieuropsko ponašanje moglo dodatno unazaditi, a u tom slučaju misija OESS-a bila bi u Hrvatskoj potrebnija nego ikada. Hrvatska je tako drugi put, nakon cijelog niza svađa i povišenih tonova u komunikaciji s OESS-om, ostala pod istim režimom koji je ustanovljen još 1996., kada je određeno da se u Hrvatsku treba poslati “misija dugog trajanja” s gotovo stotinu ljudi. “Hrvatska je na dobrom putu, no brine nas neizvjesnost. Nismo sigurni kako će stvari izgledati ako dođe do izbora i vlast osvoji antieuropska struja s kojom je u prošlosti bilo puno problema”, rekao je za Nacional jedan zapadni diplomat.
Hrvatska se diplomacija pune dvije godine međunarodnim predstavnicima trudila dokazati kako OESS u Hrvatskoj više nije potreban, a pokušaji, na svim razinama, uključujući i diplomatske, da se ukine mandat OESS-a a Hrvatska tako prikaže kao kredibilna država neupitne demokracije, rezultirali su napetošću i svađama koje su kulminirale krajem prošle godine.
OESS u ovoj godini namjerava uspostaviti bolju komunikaciju kako bi se umjesto antagonizma stvorila klima suradnje. “Mi ne želimo sukobe u javnosti, već samo priliku da sjednemo zajedno i redovito razgovaramo. Naš je cilj da se Hrvatska razvije u snažnu parlamentarnu demokraciju s tržišnom ekonomijom. Odluka o produženju mandata donijeta je zbog toga što Hrvatska još puno toga mora učiniti. Tranziciju nitko nije mogao učiniti sam. Njemačka nakon Drugog svjetskog rata nije to uspjela sama, kao niti Japan. Uvijek imate ljude koji reforme ne žele, a neki jednostavno nisu efikasni. To je ono što treba mijenjati. Mi sebe vidimo kao Vladinog savjetnika i stoga želimo raditi zajedno”, izjavio je za Nacional privremeni šef misije OESS-a u Hrvatskoj Robert Becker, dodajući kako je OESS s hrvatskom vladom često imao nesporazuma. Kada je došao u Hrvatsku 1996. godine, OESS Tuđmanovom režimu nije bio dobrodošao gost. Stalno opiranje uvođenju i provedbi demokratskih standarda te jednakom tretiranju nacionalnih manjina, kao i sprečavanje prava na povratak izbjeglica, izazivali su stalne sukobe, a zbog tih pitanja Hrvatska se često nalazila pred međunarodnim sankcijama. “S dolaskom nove vlasti u Hrvatskoj, uspostavili smo bolju komunikaciju, no ostalo je tragova starih sukoba”, kaže Becker, priznajući kako krivnja nije bila samo na hrvatskoj strani: “Tragova starih sukoba bilo je i na našoj strani unutar same misije.”
Misija OESS-a u Hrvatskoj u očekivanju je novoga šefa, no još uvijek nije sigurno kada će on preuzeti dužnosti. Novi šef, Šveđanin Peter Semneby, upravo je “ugasio” misiju OESS-a u Latviji, što je izazvalo velika negodovanja ali i pokrenulo pitanje dvostrukih standarda. Više od 55 posto građana Latvije, uglavnom ruskog podrijetla, njih oko 300.000 još uvijek nema državljanstvo, pravo na putovnicu i glasanje, a isključeni su iz zakonske kategorije manjina. Iznimno oštra diplomatska reakcija došla je iz Moskve. Rusi su OESS-u zamjerili i činjenicu da je ruskoj manjini u Latviji zabranjena kupovina nekretnina za razliku od ostalih stranaca, kojima je to dozvoljeno. Rusi su također upozorili kako ruska manjina u Latviji nema pravo i na korištenje ruskog jezika. “Europski principi ostali su mrtvo slovo na papiru. Nade u OESS pokazale su se bez temelja”, napisala je Stalnom vijeću OESS-a ruska diplomacija. U isto vrijeme i zbog istih razloga, jednakosti jezika manjina, poštivanja ljudskih prava, OESS je otvorio posebnu promatračku misiju u Makedoniji.
Od sve češćih kritika na račun dvostrukih standarda OESS-a dužnosnici su se branili financijskim razlozima. No, tu argumentaciju vrlo je lako pobiti: budžet OESS-a u Latviji prošle je godine iznosio samo 640.000 eura, a bilo je samo 7 članova misije. U isto vrijeme godišnji budžet OESS-a u Hrvatskoj iznosi 10 milijuna dolara.
Odgovor je, čini se, negdje drugdje: Latvija je zajedno s Estonijom i Litvom u krugu prvih kandidata za ulazak u EU i NATO. Zapadni saveznici odlazak OESS-a iz Latvije ne smatraju tako dramatičnim kao Rusija. Latvija se pokazala stabilnom demokracijom, a obvezala se na ispunjavanje preostalih obveza. “Rusi bi najradije da OESS u Latviji ostane slijedećih 50 godina”, prokomentirao je jedan europski diplomat.
Hrvatski diplomati smatraju da primjer Latvije ipak može biti poučan za Hrvatsku. Iako priznaju da je regija nestabilna, posebice s obzirom na to da je BiH Hrvatskoj još uvijek “kamen oko vrata”, hrvatskoj vladi bilo bi pametnije da umjesto stalnog sukobljavanja i svađa s OESS-om ispuni potrebne uvjete koji su joj itekako važni za napredovanje prema NATO-u i Europskoj uniji. Onoga trenutka kada se Hrvatska bude kvalificirala kao zemlja kandidatkinja za ulazak u EU i NATO, to će značiti da joj je preostao za ispunjavanje manji dio obveza. Ukoliko sve bude u redu, predviđa hrvatska diplomacija, takav napredak mogao bi se dogoditi 2003. godine. “Hrvatska se treba koncentrirati na ispunjavanje uvjeta i standarda, a ne na strategiju kako izbaciti OESS iz Hrvatske”, smatra jedan hrvatski diplomat.
Račanova vlada dobrano je kasnila u rješavanju pitanja oko kojih se s OESS-om i EU-om svađala HDZ-ova vlast: kasnilo se s ukidanjem diskriminatorskih zakona, s povratkom izbjeglica, a nije sređena situaciju u pravosuđu, HRT nije pretvoren u javnu televiziju, a unatoč najavama nije donijet ni Ustavni zakon o pravima manjina, sukladno preporukama Vijeća Europe. Posljednja svađa na relaciji hrvatska vlada – OESS potkraj prošle godine dogodila se zbog stanarskih prava koja su izbjeglice, odlazeći iz Hrvatske, izgubile, budući da hrvatska strana smatra da tim ljudima nije dužna vratiti imovinu.
OESS je u sljedećih godinu dana odredio prioritete djelovanja. Prema riječima Roberta Beckera i dalje će se raditi na povratku izbjeglica i nalaženju smještaja za raseljene osobe. Posebna pažnja posvetit će se stanju u pravosuđu, ali i tome da civilna administracija tretira sve jednako. “To je problem koji u Hrvatskoj još uvijek postoji”, smatra Becker. OESS namjerava pojačano raditi s Vladom i na poboljšanju saborske procedure usvajanja zakona koji su Hrvatskoj potrebni za usvajanje uvjeta u NATO-u i EU. OESS će pomagati i razvoju civilnog društva te pretvaranju HRT-a u javnu televiziju što prije. “Jako je važno da se ti standardi postignu jer je to na korist Hrvatskoj”, rekao je Becker. A hrvatska vlada u odnosu prema OESS-u može birati između suradnje i novih svađa, nakon kojih samo može u međunarodnim krugovima dodatno izgubiti na rejtingu i svugdje ostaviti gorak okus.