Nedugo nakon što je Vlada potkraj siječnja raspisala natječaj za privatizaciju najvećega hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranja, otpočela je žestoka bitka između Zagrebačke i Privredne banke za konačnu kontrolu na hrvatskom financijskom tržištu, koja će se dodatno rasplamsati 7. ožujka, kada Vlada primi neobvezujuće ponude za kupnju Croatia osiguranja.
Tako prodajom Croatia osiguranja Vlada nije samo potaknula redefiniranje domaćeg tržišta osiguranja nego i proces koji se već prometnuo u završni bankarski obračun za dominaciju na hrvatskom financijskom tržištu.
U situaciji u kojoj je 90 posto hrvatskih banaka već u stranom vlasništvu i kad se uglavnom zna koje su banke ostvarile najveći uspjeh u procesu mirovinske reforme, privatizacija Croatia osiguranja brojnim je bankama i osiguravateljima otvorila mogućnost da steknu vodeću poziciju na tržištu osiguranja, ali usto i važan položaj u procesu mirovinske reforme, jer je Croatia osiguranje zajedno s Privrednom bankom suosnivač obveznoga mirovinskog fonda koji je u Hrvatskoj trenutno treći po snazi.
Stoga je malo koga iznenadila činjenica da je Klaus Junker, potpredsjednik jednog od najvećih svjetskih osiguravatelja Allianza, već potkraj listopada prošle godine u Nacionalu najavio da je Allianz zainteresiran za kupnju Croatia osiguranja.
Kako je Allianz jedan od suvlasnika Zagrebačke banke, s kojom je osnovao i trenutno najjači domaći obvezni mirovinski fond, kupnjom Croatia osiguranja Allianz bi Zagrebačku banku na domaćem financijskom tržištu pretvorio u najjaču tvrtku. Allianz bi zajedno s talijanskim UniCreditom kontrolirao 40 posto bankarskog tržišta, sam bi kontrolirao 60 posto tržišta osiguranja, te gotovo 60 posto tržišta mirovinske reforme.
U takvoj situaciji bilo je samo pitanje vremena kada će i kako Privredna banka krenuti u borbu za kontrolu nad Croatia osiguranjem.
Potkraj proteklog tjedna Nacional je iz krugova bliskih Vladi doznao da se Privredna banka u tu borbu te u zadržavanje kontrole nad njihovim zajedničkim mirovinskim fondom upustila kroz konzorcij domaćih tvrtki koji je u medijima već počeo žestoko lobirati da Croatia osiguranje ostane u hrvatskom vlasništvu.
Taj konzorcij, koji za sada čine 32 domaće tvrtke, zapravo je paravan koji u najvećoj mjeri skriva poslovne interese Privredne banke Zagreb, a potom Euroherc osiguranja i koncerna Agrokor.
Sve ostale tvrtke u konzorciju služe samo za pojačanje pritiska prema Vladi kako bi se osiguralo da nakon natječaja za preuzimanje 51 posto Croatia osiguranja ta tvrtka ne završi pod kontrolom nekog od uglednih stranih interesenata, ponajprije ne u vlasništvu njemačkog Allianza.
Iako je javnosti prezentirano da je predvodnik konzorcija domaćih tvrtki zainteresiranih za kupnju Croatia osiguranja Agrokor Ivice Todorića, pravi predvodnici tog konzorcija, o kojima potpuno ovisi mogućnost da upravo oni kupe Croatia osiguranje, jesu Privredna banka i Euroherc osiguranje. Usto su vlasnici Privredne banke osmislili koncept na temelju kojega se isprva uopće neće vidjeti da je ta banka uključena u projekt.
Tvrdi se da su o načinu ‘zatvaranja’ tog projekta već prije nekoliko tjedana, navodno nakon insistiranja talijanskih vlasnika Privredne banke, počeli pregovori između Ivice Todorića, vlasnika Agrokora, predstavnika Euroherc osiguranja koje pozadinski koordinira većinski vlasnik Euroherca Dubravko Grgić i predstavnika Privredne banke koje predvodi njezin šef Božo Prka.
Privredna banka tada je iskazala interes da financira konzorcij domaćih tvrtki, odnosno da u potpunosti kreditira kupnju Croatia osiguranja.
Tvrdi se da takav korak poduzima ponajviše zato što želi isprva posredno, a u konačnici izravno zadržati kontrolu nad obveznim mirovinskim fondom koji je osnovala s Croatia osiguranjem.
Taj obvezni mirovinski fond trenutno je na tržištu treći po jakosti, iza mirovinskog fonda A-Z i Raiffeisen mirovinskog fonda. Ako Allianz, koji zajedno sa Zagrebačkom bankom kontrolira A-Z mirovinski fond, uspije kupiti Croatia osiguranje, u tom bi se slučaju Allianz i Zagrebačka banka definitivno nametnuli kao vodeća bankarsko osiguravajuća grupacija na hrvatskom tržištu.
Privredna banka to ne želi dopustiti pa je zato njihova motivacija za kreditiranjem konzorcija domaćih tvrtki koje žele kupiti Croatia osiguranje vrlo jasna.
Privredna banka bi se kreditiranjem tih tvrtki našla u iznimno dobrom položaju. Relativno lako bi se dogovorila o zajedničkom upravljanju mirovinskim fondom koji bi djelomično kontrolirale tvrtke kojima je upravo Privredna banka omogućila kupnju Croatia osiguranja. No, tvrtke koje bi u toj transakciji financirala jamčile bi, uz ostalo, povrat kredita dionicama Croatia osiguranja. U slučaju da te tvrtke ne budu sposobne otplaćivati svoj dug, Privredna banka će preuzeti dionice Croatia osiguranja.
Tvrdi se da Privredna banka upravo na to i računa s obzirom na to da većina tvrtki koje se nalaze u konzorciju najvjerojatnije neće moći plaćati takav kredit, a usput su i dužnici Croatia osiguranja.
U početnoj fazi pregovora između predstavnika Agrokora, Euroherc osiguranja i Privredne banke navodno je dogovoreno da nijedna tvrtka iz konzorcija ne kupuje više od 5 posto Croatia osiguranja.
Izvor blizak konzorciju Nacionalu je potvrdio da se već iz toga vidi da će u konzorciju isprva aktivno sudjelovati samo desetak tvrtki. Ostale su, kako tvrdi, u konzorciju ionako samo zato jer je to od njih tražio Ivica Todorić, koji zbog različitih poslovnih odnosa s tim tvrtkama može izravno odlučivati o njihovoj poslovnoj sudbini. Na kraju će se, tvrdi isti izvor, konzorcij svesti na najvjerojatnije samo na 4 – 5 tvrtki.
Ključna tvrtka među njima bit će Euroherc osiguranje. Ono se, doduše neizravno, već nalazi u konzorciju domaćih tvrtki i za sada se, kako se čini, ne želi pretjerano eksponirati.
To dodatno potvrđuju i tvrdnje da je Euroherc osiguranje potkraj siječnja navodno odbilo ponudu CAIB-a (koji je za Vladu izradio procjenu vrijednosti Croatia osiguranja s kojom Vlada nije zadovoljna) da se izravno natječe za kupnju 51 posto Croatia osiguranja. U konzorciju domaćih tvrtki Euroherc osiguranje skriva se iza tvrtke EuroAgram.
Sudjelovanjem u tom projektu Euroherc osiguranje stječe dobar uvid u tržišna kretanja, a sukladno s tekućim pregovorima s predstavnicima Agrokora i Privredne banke upravo bi njihov menedžment, u slučaju uspješne realizacije te transakcije, preuzeo poslovanje Croatia osiguranja i nastojao ga unaprijediti.
Tvrdi se, međutim, da predstavnici Euroherc osiguranja nisu posve zadovoljni načinom na koji se Privredna banka želi uključiti u projekt. Oni navodno smatraju da bi bilo korektno da i Privredna banka u toj transakciji preuzme svoj dio rizika, te će vrlo vjerojatno tražiti da i Privredna banka kupi 5 posto dionica Croatia osiguranja, te se tako i izravno uključi u Konzorcij i dijeli zajednički rizik s ostalim članovima projekta.
Uz opisano, Euroherc osiguranje bi od sudjelovanja u tom projektu moglo i dodatno profitirati.
Nacional je 12. veljače objavio kratku informaciju da je nekolicina tvrtki iz Konzorcija gotovo istodobno s predavanjem pisma namjere za kupnju Croatia osiguranja počela neslužbeno prijetiti da će prestati koristiti usluge Croatia osiguranja ako ga ne uspiju kupiti. Time su te tvrtke zaprijetile Vladi da će svojim prestankom suradnje s Croatia osiguranjem osjetno smanjiti njegovu vrijednost uoči prodaje. Riječ je zapravo o klasičnoj ucjeni, jer bi Vlada u tom slučaju od eventualne prodaje Croatia osiguranja nekom drugom interesentu zaradila znatno manje novca od predviđenog. Tvrdi se da bi u tom slučaju većina tih tvrtki počela koristiti usluge upravo Euroherc osiguranja.
Treća bitna poluga za realizaciju ideje da Konzorcij domaćih tvrtki preuzme 51 posto Croatia osiguranja jest vlasnik Agrokora Ivica Todorić.
On u tom projektu ima ulogu nominalnog predvodnika Konzorcija, sa zadatkom da u njega uključi što više domaćih tvrtki radi povećanja pritiska na Vladu.
Todorić je kao nominalni predvodnik konzorcija domaćih tvrtki javno eksponiran iz više razloga. Njegova je tvrtka u domaćim okvirima vrlo respektabilna, a Todorić se već više puta pokazivao kao iznimno spretan pregovarač. Nekoliko se puta tako špekuliralo da je on već prije znao čak i otvoreno ucjenjivati Vladu socijalnim nemirima ako Vlada ne udovolji zahtjevima njegova koncerna.
Za sudjelovanje u ovom projektu Todorić je motiviran i velikim osobnim interesom. On Croatia osiguranje želi kontrolirati prije svega zato kako bi mogao utjecati na to kako će Croatia osiguranje plasirati velika novčana sredstva koja mu pristižu od premija (na godišnjoj razini riječ je o gotovo 1 milijardi kuna). Ta se sredstva mogu ulagati na različite načine, a jedan od njih je i kreditiranje domaćih tvrtki. Podsjećamo, za vrijeme HDZ-a Croatia osiguranje je više puta funkcioniralo doslovno kao samoposluga tvrtkama koje su vodili HDZ-u podobni kadrovi.
U novonastaloj situaciji na slična zaduživanja računa i većina tvrtki iz konzorcija, ali ponajviše Agrokor. Tvrdi se da bi Ivica Todorić na takav način ponovo osigurao likvidnost svog poslovnog sustava. Tada bi se kod Croatia osiguranja mogao zaduživati pod povoljnijim uvjetima, ali i mnogo brže i jednostavnije nego kod banaka.
Već se u ovom trenutku, i to ne samo u konzorciju domaćih tvrtki pretpostavlja da će se Vlada teško odlučiti za prodaju Croatia osiguranja Allianzu.
Konzorcij domaćih tvrtki, ali i krugovi bliski nekim drugim interesentima za Croatia osiguranje tvrde da bi u tom slučaju na domaćem financijskom tržištu došlo do već opisane prevelike koncentracije moći u rukama Zagrebačke banke i Allianza, što Vlada ne bi smjela dopustiti.
Usto, u slučaju da država odluči prodati 51 posto Croatia osiguranja Allianzu, morat će reagirati i Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), jer jedna tvrtka može imati udio samo u jednom obveznom mirovinskom fondu, dok bi Allianz u tom slučaju imao udio i u A-Z mirovinskom fondu i u mirovinskom fondu Privredne banke i Croatia osiguranja.
Velik broj drugih ozbiljnih stranih interesenata 7. ožujka, kada istječe rok za predaju neobvezujućih ponuda, tek će početi otkrivati svoje namjere. No, neki suparnici Allianza tvrde da je Allianz već neformalno zatražio od Vlade da jednu trećinu sredstava koja će Vlada zaraditi prodajom svog udjela u Croatia osiguranju ostavi u toj tvrtki radi zbrinjavanja viška zaposlenih. Tvrdi se i da će Allianz, a vjerojatno i neki drugi inozemni interesenti od Vlade tražiti i neka dodatna jamstva. Primjerice, mogućnost dodatne kompenzacije dionicama koje će ostati u državnom vlasništvu ako se naknadno pokaže da je plaćena cijena za dionice Croatia osiguranje bila nerealna. Takav slučaj na tržištu već je zabilježen kada je austrijska osiguravajuća kuća Wiener Staedtische preuzela Kvarner osiguranje.
Iako će Vlada nastojati za Croatia osiguranje postići maksimalnu cijenu, u ovom trenutku može se tek nagađati o kojem iznosu će se raditi. Javnosti je već poznato da Vlada nije bila zadovoljna CAIB-ovom procjenom Croatia osiguranja na navodno 100 milijuna eura.
Krugovi bliski konzorciju domaćih tvrtki tvrde da je ta vrijednost zapravo još i manja, te da realno možda iznosi oko 75 milijuna eura.
Do tog iznosa došli su na temelju usporedbe godišnjeg prihoda tvrtke, koji iznosi oko 300 milijuna eura, i šteta koje ona godišnje isplaćuje, a koje po nekim procjenama dosežu do 100 milijuna eura, te nekih drugih negativnih pokazatelja iz poslovanja Croatia osiguranja koje Nacionalu nisu htjeli otkriti.
Tvrdnje da je Allianz navodno već poručio Vladi kako će tražiti da jednu trećinu sredstava zarađenih od prodaje Croatia osiguranja ostavi unutar tvrtke radi zbrinjavanja viška zaposlenih te vrlo dobra upućenost konzorcija domaćih tvrtki u poslovno stanje Croatia osiguranja izazvale su konsternaciju u krugovima bliskim drugim inozemnim interesentima.
Oni tvrde da to sugerira kako Allianz i konzorcij domaćih tvrtki već i prije nego što je proces privatizacije Croatia osiguranja službeno otpočeo imaju privilegiran položaj, te da su nekim čudnim kanalima došli do podataka koji bi u ovoj fazi prodaje Croatia osiguranja trebali biti svima nedostupni. U takvoj situaciji oni sumnjaju u Vladine poštene namjere, a neki čak sumnjaju da je netko blizak tom privatizacijskom procesu nekim interesentima, mimo svih poslovnih pravila, unaprijed dostavio kompletnu dokumentaciju na temelju koje je za Vladu CAIB izradio procjenu vrijednosti Croatia osiguranja.
Tvrdi se i da u Vladi već postoje dvije suprotstavljene struje koje zagovaraju različite pristupe pri određivanju koja će od pristiglih ponuda biti najpovoljnija. Prvu struju predstavlja potpredsjednik Vlade Slavko Linić s nekolicinom suradnika, koji navodno nema nikakvih osobnih favorita i zagovara prodaju Croatia osiguranja onome tko da najbolju ponudu.
Ako Linićeva struja u Vladi u provedbi te transakcije ostvari dominantan utjecaj, tvrdi se da bi se za prodaju Croatia osiguranja moglo relativno ravnopravno natjecati više konkurenata. U takvoj situaciji očekuje se potpuno neizvjesna borba između njemačkog Allianza, austrijske UNIQA-e, izraelskog TBIH-a, slovenskog Triglava, ERGO-a, Eureko B.V-a, KBC Insurancea, Leucadia National Corporationa…
Drugu struju u Vladi predstavlja grupacija oko ministra gospodarstva Goranka Fižulića i njegove zamjenice Maje Brinar, koji navodno zagovaraju prodaju Croatia osiguranja konzorciju domaćih tvrtki. Po tko zna koji puta, u tim se kombinacijama spominje navodna bliskost bivše djelatnice Agrokora Maje Brinar s Ivicom Todorićem, koji nominalno predvodi konzorcij domaćih tvrtki.
Iako bi otvorena borba za kupnju Croatia osiguranja trebala početi tek početkom ožujka, ponašanje nekih interesenata i podaci koje oni plasiraju u javnost svjedoče o tomu da se za Croatia osiguranja već sada vodi bespoštedna bitka, u koju bi se navodno mogla uključiti čak i Katolička crkva. Već se sada vidi i da će Vlada prodajom Croatia osiguranja teško ostvariti planiranu zaradu, te da iz te prodaje lako može izići uprljana obraza, baš kao i neki gorljivi interesenti za preuzimanje dominacije na hrvatskom osiguravajućem tržištu.

Allianz i Zagrebačka banka posjeduju AZ fond, najuspješniji mirovinski fond, pa ako Allianz kupi Croatia osiguranje, koje je s Privrednom bankom pokrenulo fond koji je po broju upisanih trenutačno treći, potpuno će monopolizirati to područjeKonzorcij domaćih tvrtki koje žele kupiti Croatia osiguranje

Moguće je da broj članica konzorcija naraste do pedeset, no do 8. veljače zasad su konzorciju pristupili:
1. Kraš d.d. Zagreb, 2. Franck d.d. Zagreb 3. Saponia d.d. Osijek, 4. Agrokor d.d Zagreb, 5. Mlinar Križevci d.d. Križevci, 6. Tehnika d.d. Zagreb, 7. Industrogradnja d.d. Zagreb, 8. Alastor d.o.o. Osijek, 9. Labud d.o.o Zagreb, 10. Školska knjiga d.d. Zagreb, 11. Zagrebačke pekarne Klara d.d. Zagreb, 12. Pan d.o.o Zagreb, 13. Trast d.d. Split, 14. Presoflex d.o.o Požega, 15. Badel 1862. d.d. Zagreb, 16. Zubak auto d.o.o.Zagreb, 17. Udruga polagatelja prava na dionice Croatia osiguranja d.d. Varaždin, 18. Hidrocommerc d.o.o Donji Stupnik, 19. Produkt d.o.o Zagreb, 20. Euroagram d.o.o Zagreb, 21. HUP Zagreb d.d., 22. Kotka d.d. Krapina, 23. Antunović – TA d.o.o Zagreb, 24. Zovko d.o.o Zagreb, 25. Farmacija d.d. Zagreb, 26. Vodotehnika d.d. Zagreb, 27. CBB d.o.o Varaždin, 28. Tankerska plovidba d.d. Zadar, 29. Tekstilpromet d.d. Zagreb, 30. Atlanska plovidba d.d. Dubrovnik, 31. Orbiko d.o.o Zagreb, 32. Vindija d.d. Varaždin.

Ostali ozbiljni kandidati za kupnju Croatia osiguranja

ING Groep N.V.
Aktivni u bankovnog poslovanju, osiguranju i različitim financijskim uslugama. U 2000. zapošljavali 92 650 radnika i od osiguravajućih poslova ostvarali prihod od 38 726 000 Eura. Na tržištu Istočne Europe prisutni u Bugarskoj (mirovinski fond Solidarnost, kupljen 2001.), Poljskoj, (kupnja Bank Slaski S.A. 1994.), te u Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Slovačkoj, gdje su kupili osiguravajuće kuće.
UNIQUA Versicherungen AG
Vodeći austrijski osiguravatelj. Iznos totalnih premija u 2001. 2,73 milijarde Eura. Zapošljava 6 500 ljudi. Prisutni na tržištima Hrvatske, Češke Njemačke, Mađarske Italije, Linhenštajna, Poljske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Švicarske.
ERGO
U 2000. od prodaje ostvarili 17 553 000 USD, te zapošljavali 28 000 radnika. Na tržištu Istočne Europe prisutni u Poljskoj (većinski udio tvrtki Compensa Zycie koja se bavi životnim osiguranjima), Slovačkoj, gdje su osnovali tvrtku za životno osiguranje i osiguranje od nesreća, te Litvi (posjeduju većinsko udio u Preventi, trećem najvećem osiguravatelju)
KBC Insurance NV
Prihod od osiguranja (I-IX 2001.) 581, 2 milijuna Eura. Na tržištu Centralne i Istočne Europe prisutni u Poljskoj (Warta i Agropolis), Češkoj (Csob Pojistovna) i Mađarskoj (Agrosz Insurance i K&H Eletbiztosito Rt.). Surađuju s grčkim osiguravateljem Agrotikijem (također iskazali interes za Croatia osiguranje) kroz međunarodnu mrežu osiguravateljskih tvrtki Agri Inetrnational Life and pension Network.