Objavljeno u Nacionalu br. 796, 2011-02-15

Autor: Maroje Mihovilović

EGIPATSKI SCENARIJ SELI SE U JORDAN

Beduini prijete kraljici Raniji

PLEMENSKI VOĐE: u Jordanu priopćenjem su iskazali nezadovoljstvo zapadnjačkim stilom života kraljice Ranije, a da spriječi nemire nalik egipatskim, kralj Abdullah je smijenio vladu

KRALJICA NA UDARU
Raniju od Jordana (na slici sa suprugom, kraljem Abdullahom) optužila su za korupciju beduinska plemena koja inače daju najjaču podršku kraljevskoj dinastijiKRALJICA NA UDARU Raniju od Jordana (na slici sa suprugom, kraljem Abdullahom) optužila su za korupciju beduinska plemena koja inače daju najjaču podršku kraljevskoj dinastijiKao i u nekim drugim arapskim zemljama i u Jordanu su se osjetile reakcije na burne događaje u Tunisu i u Egiptu, pa su i u toj zemlji održani javni prosvjedi i veća aktivnost u opozicijskim redovima. Jordanski kralj Abdullah smjesta je reagirao na te događaje, pa je napravio rekonstrukciju vlade, bojeći se da ne izbiju i veći neredi. Za njega je novonastala situacija posebno neugodna stoga što se na udaru kritika nekih nezadovoljnika našla njegova 40-godišnja supruga Rania. Ona je posebno apostrofirana u jednom dugačkom i oštrom priopćenju koje je ovih dana objavila dopisnica francuske novinske agencije AFP iz Ammana. To priopćenje je potpisalo - kako tvrdi AFP - 36 plemenskih vođa koji imaju značajnu ulogu u životu zemlje jer daju najjaču podršku kralju Abdullahu i njegovoj dinastiji. U njemu je kraljica Rania optužena za korupciju, a potpisnici su njome nezadovoljni i iz još nekih razloga.


“Mi pozivamo kralja”, kaže se u priopćenju, “da vrati ministarstvu financija zemlju i farme koje je dobila obitelj Yassin, obitelj kraljice Ranije. Ta zemlja pripada jordanskom narodu.” U nastavku priopćenja se kaže da Jordan “pati od krize autoriteta, od sve većeg utjecaja korumpiranih poslovnih ljudi koji se kreću oko izvršnih vlasti, utječući na političke odluke i zanemarujući nacionalni interes”. Traži se da se “pred sud izvedu korumpirani ljudi koji su opljačkali zemlju i javne financije, bez obzira na to o kome je riječ, te kakvih su titula i važnosti”. Upozorava se da će “Jordan uskoro biti poprište ustanaka sličnih onima u Tunisu i Egiptu, sve zbog gušenja sloboda i pljačke javnih dobara”. U priopćenju ima još nekih referenci na kraljicu, pa se tako kaže, očito misleći na nju, da treba spriječiti “miješanje u vladine odluke onih koji za to nemaju ustavnih prava”. Potom se izričito kaže: “Kraljica stvara centre kako bi učvrstila svoju moć i služila svojim interesima, protiv volje Jordanaca i Hašemita.”

PRIOPĆENJE JE IZAZVALO senzaciju iz nekoliko razloga. U Jordanu nema javnih kritika na račun članova kraljevske obitelji, takva je kritika kažnjiva zakonom i počinitelj takvog kaznenog djela može dobiti do tri godine zatvora. Po nekim medijima, to je odraz većeg nezadovoljstva ponašanjem i životnim stilom kraljice, koja je izvan Jordana jako popularna zbog svoje ljepote, stila te svojih liberalnih stavova, što nije slučaj u Jordanu gdje značajan dio konzervativnih krugova, u što spada i plemensko stanovništvo, ne podržava njen liberalizam. Tom dijelu jordanskog stanovništva navodno je posebno smetala njezina rasipnost, pa su se čule kritike zbog toga što je u jednom pustinjskom resortu na jugu Jordana raskošno proslavila svoj 40. rođendan. Važno je i tko je uputio tu kritiku. Jordan je zemlja od samo 6 milijuna stanovnika, ali su oni vrlo raznolikih korijena. Zemlja je nastala u 20. stoljeću u prvom redu kao nacionalna država beduinskih plemena koja su nastavala pustinjsko područje istočno od rijeke Jordan, a to područje na sjeveru graniči sa Sirijom, na istoku s Irakom, te Saudijskom Arabijom. Kada se Jordan formirao nakon raspada Otomanskog Carstva prvo kao britanska kolonija, potom kao samostalna država, ta beduinska plemena apsolutno su dominirala i u sastavu stanovništva, pa tako i u utjecaju na vlast, snažno podržavajući hašemitsku dinastiju koja je došla na čelo nove zemlje. No s vremenom je došlo do velikih demografskih promjena u Jordanu, prije svega zato što su se u Jordan - nakon stvaranja države Izrael, a potom i zbog kasnijih ratova - naselili brojni palestinski izbjeglice, od kojih su mnogi u međuvremenu dobili jordansko državljanstvo, pa danas čine barem trećinu stanovništva Jordana. Posljednjih godina povećao se značajno i broj iračkih imigranata, koji su se smjestili u Jordan zbog rata i nesigurnosti u svojoj zemlji. Po procjenama takvih ima oko 700.000.

PRIPADNICI BEDUINSKIH PLEMENA i drugi Jordanci, koji sebe smatraju starosjediocima, osjećaju se ugroženima. Boje se da će se naći u manjini u vlastitoj državi, te da će onda ti došljaci njome upravljati. U jednom trenutku 1970. to se skoro i dogodilo, jer su se Palestinci osjetili dovoljno moćnima da pokušaju u Jordanu preuzeti vlast, pa je tadašnji kralj Hussein upotrijebio vojsku sastavljenu od pripadnika beduinskih plemena da svlada palestinske paravojne skupine u Jordanu i protjera ih iz zemlje. Neki se boje da bi se moglo ponovo dogoditi da Palestinci steknu prevlast u Jordanu, pa su beduinska plemena vrlo osjetljiva na svaki znak njihova jačanja. Kraljica Rania je Palestinka, rodila se u Kuvajtu, gdje se njena dobro stojeća palestinska obitelj bila sklonila nakon izraelsko-arapskog rata. Studirala je u Kairu i Ženevi, diplomirala je ekonomiju, te se zaposlila u jednoj međunarodnoj banci u Jordanu, gdje je upoznala tadašnjeg princa Abdullaha, za kojeg se udala 1993. te s kojim ima četvero djece. Kada je stupala u brak s Abdullahom, njena nacionalnost smatrala se pozitivnom činjenicom koja će pomoći razvijanju boljih odnosa između jordanskih starosjedilaca i Palestinaca. No kasnije su Jordanci postajali sve rezerviraniji prema njoj jer je ona, navodno, odviše promovirala Palestince u Jordanu. U spomenutom priopćenju predbacuje joj se upravo to, pa se spominje da je njen ured od 2005. do 2010. pomogao 78.000 Palestinaca da dobiju jordansko državljanstvo, čime se, smatraju plemenski vođe, narušava etnička ravnoteža.

Sa suprugom Abdullahom i kćeri, princezom SalmomSa suprugom Abdullahom i kćeri, princezom SalmomRANIA JE U JOŠ NEKIM STVARIMA ogorčila beduinska plemena i tamošnje konzervativne stanovnike. Posebno je u tome bio važan događaj koji se zbio prije godinu dana. Već dulje vrijeme prilično je aktivna na međunarodnoj sceni kada je riječ o javnom djelovanju u korist nekih tema i inicijativa za koje ona smatra da su važne, ali je u vezi s tim na unutarnjopolitičkoj sceni bila vrlo rezervirana. Ta visokoobrazovana mlada žena svjesna je da se po nekim svojim stavovima, ali i po svojem stilu odijevanja i ponašanja jako razlikuje od onoga što mnogi Jordanci misle da bi trebalo biti ponašanje jordanskih žena muslimanske vjere. Jordan je u mnogim aspektima vrlo konzervativno društvo, upravo zato što se zemlja izgradila na tradiciji tamošnjih beduinskih plemena. No kraljica Rania se ipak potkraj 2009. bila umiješala, doduše vrlo diskretno, ali odlučno, u jednu nacionalnu društvenu debatu. Učinila je to zato što je odlučila upozoriti na grozotu najtežeg oblika obiteljskog nasilja u Jordanu, a to su “ubojstva zbog obrane obiteljske časti”, koja se ondje još redovito događaju. No tako je došla u sukob s konzervativnim beduinima. Riječ je o pojavi ugrađenoj u islamskoj tradiciji da obitelj mora ubiti svoju članicu ako ona tu obitelj nekim svojim činom osramoti. Tako se od članova obitelji očekuje da ubiju onu žensku osobu koja ukalja čast preljubom, izvanbračnim djetetom, odbijanjem da sluša svojeg muža, bijegom od kuće. Obavezu da takvu ženu ubiju imaju članovi obitelji iz koje ona potječe, neovisno o tome što je ona već udajom možda prešla u drugu obitelj. Tako, na primjer, ako neka žena prevari muža, očekuje se od njenog oca, braće ili drugih rođaka iz obitelji odakle je potekla da odu u obitelj gdje ona sada živi, odvedu tu ženu u njenu prijašnju obitelj te je tamo ubiju. Prosječno se godišnje u Jordanu dogodi 25 takvih ubojstava, a u cijelom islamskom svijetu takvih ubojstava godišnje je oko 5000. Dio tradicionalnih muslimanskih stanovnika Jordana pozdravlja takvo kažnjavanje žena, a značajan broj urbanih stanovnika, umjerenih muslimana, zgraža se zbog takvih ubojstva. Potkraj 2009. mnogo se govorilo o slučaju jedne 37-godišnje stanovnice predgrađa jordanskog glavnog grada Ammana, majke osmero djece, koja je pala žrtvom “spašavanja obiteljske časti”. Jedne noći ta je žena uzela svoje 16-mjesečno dijete i otišla iz muževe kuće te ju je, nakon njegova alarma, policija pronašla pola sata kasnije kako luta ulicama. Nije nikada objašnjeno zašto je to učinila, ali njen suprug smatrao je to sramotnom stvari, za koju je odgovorna njena obitelj. Pozvao je njenog brata, rekao da je ona nanijela sramotu njemu, ali još više obitelji odakle potječe, te da tu sramotu njena obitelj mora izbrisati, a to se može učiniti samo na jedan način.

NEKOLIKO SATI KASNIJE pred kuću gdje je stanovala s mužem došao je automobil u kojem su bila četvorica njene braće. Pokupili su je te odveli u njihov roditeljski dom. Najstariji brat, koji se tada smatrao glavom obitelji, ostao je pred kućom, a ostala trojica otišli su s njom u kuću. Pola sata kasnije ona je bila već mrtva. Njeno su tijelo predali policiji. Na tijelu je bilo 28 uboda nožem, a glava joj je bila smrskana. Tako su oni obranili obiteljsku čast. Policija je uhitila dvojicu braće, ali je opće uvjerenje bilo da će oni lako proći na sudu, jer će se braniti tvrdnjom da su morali zaštititi obiteljsku čast, koju je ona okaljala. Tek je naknadno ustanovljeno da ona kuću nije napustila samovoljno, nego je pobjegla od muža koji ju je divljački tukao. Za takve se zločine, “kada se brani obiteljska čast”, u Jordanu počiniteljima izriču vrlo niske kazne, a u nekim slučajevima ubojice mogu biti čak potpuno oslobođeni krivnje, na primjer, ako ženu uhvate u preljubu “in flagranti”, odnosno ako dokažu da su zločin počinili u “stanju posebnog uzbuđenja ili bijesa”. Mnogi mlađi, urbani Jordanci smatraju da su tako blage kazne sramotne, nepravedne, te da žene pretvaraju u građane drugog reda. Jedna je jordanska novinarka tada počela kontinuirano pisati o takvim slučajevima, te je tako upozorila javnost na taj problem. Otkrila je da je jedna žena bila ubijena samo zato što je razgovarala na ulici sa strancem, da je jedan 17-godišnjak ubio svoju 13-godišnju sestru zato što je okaljala čast obitelji budući da je od jednog dečka primila papirić na kojem je bio njegov telefonski broj. Bilo je nekoliko slučajeva da su silovane žene bile ubijene jer su osramotile obitelji, a njihovi su silovatelji ostali na slobodi, jer se krivnja svaljuje na ženu. Svojedobno je jedan mladić silovao svoju 16-godišnju sestričnu, koja je ostala trudna, a otac tog mladića ubio ju je “jer je ona tako osramotila obitelj”.

PROSVJEDI PROTIV VLADE I MUBARAKA
Pristaše jordanskih opozicijskih stranaka u Ammanu su prosvjedovali
protiv jordanske vlade i egipatskog predsjednika Hosnija MubarakaPROSVJEDI PROTIV VLADE I MUBARAKA Pristaše jordanskih opozicijskih stranaka u Ammanu su prosvjedovali protiv jordanske vlade i egipatskog predsjednika Hosnija MubarakaZBOG TAKVIH DRASTIČNIH slučajeva, te zbog sudaca koji ne kažnjavaju na adekvatan način počinitelje tih zločina u Jordanu je pokrenuta inicijativa da se promijeni zakon, te počinitelji takvih ubojstava kazne minimalno s pet godina zatvora. Uz to, predloženo je da se osnuju posebni sudovi koji bi se bavili takvim slučajevima. Te inicijative je tada diskretno podržala i kraljica Rania. No protiv nje su tada ustali neki konzervativni islamski svećenici, koji se energično protive tim mjerama. Oni tvrde da su takva ubojstva u dugoj tradiciji islamskog društva, a bilo kakvu inicijativu da se počinitelji takvih ubojstava oštrije kazne vide kao veliku prijetnju duhu tog društva. Šeik Hamza Mansour, vođa Fronte islamske akcije, koalicije islamističkih i plemenskih predstavnika u jordanskom parlamentu, na čelu je snaga koje su blokirale svaku inicijativu da se mijenja zakon. On je tada izjavio: “Cijela ova stvar se preuveličava, a razlog preuveličavanju ovog problema nije ni najmanje naivan. To je pokušaj vlade da promijeni karakter našeg društva i pretvori nas u zajednicu zapadnog tipa. Mi nismo za to da ljudi uzmu zakon u vlastite ruke, ali smo uvjereni da političke snage, koje sada otvaraju ovo pitanje, zapravo žele uništiti temelje na kojima funkcioniraju naše obitelji.” Već tada su jordanski konzervativci počeli diskretno iskazivati svoje nezadovoljstvo Ranijom, a najnovije priopćenje plemenskih vođa samo je jedan znak iskazivanja nezadovoljstva dosad šutljivih političkih faktora u Jordanu, u ovom slučaju posebno neugodan jer plemenski vođe inače svesrdno podržavaju dinastiju. Slučaj je osjetljiv jer se događa u trenucima kada se bitne revolucionarne stvari događaju u drugim arapskim zemljama, gdje su režimi ugroženi ili uzdrmani. U takvoj situaciji takav osobni napad na kraljicu mogao bi biti povod za širu ofenzivu nezadovoljnika dinastijom, i to ne samo iz plemenskih redova, nego i iz drugih slojeva društva, od ljudi koji žele da se jordansko društvo demokratizira.

ZBOG SVIH TIH DOGAĐANJA kralj Abdullah je smjesta reagirao imenujući novu vladu. Učinio je to i stoga jer se u Jordanu značajno pogoršala ekonomska i socijalna situacija, porasle su cijene namirnica i goriva, povećala nezaposlenost. Uz to, opozicijske stranke počele su tražiti promjene. Za novog premijera je imenovan bivši general Marouf al-Bakhit, pripadnik plemena Al-Abbadi, bivši premijer i bivši šef obavještajne službe, moćan čovjek upravo tog plemenskog elementa u jordanskom političkom životu. On će ujedno služiti kao ministar obrane, što znači da je Abdullah želio pokazati koliko se oslanja na taj element. No u vladu su ušli i neki opozicijski političari, jedan prema vladi kritičan novinar i jedan nezavisni islamistički intelektualac, a pripadnici jordanskog ogranka Muslimanskog bratstva nisu željeli ući u vladu, tvrdeći da bi premijera trebao izabrati parlament, a ne ga postaviti kralj. Kralj je reagirao i u vezi s priopćenjem što ga je objavila agencija AFP. U izjavi kraljevske palače tvrdi se da je AFP preuveličao cijelu stvar, da 36 potpisnika nisu neke osobito značajne osobe jordanske političke scene, da su tvrdnje tih ljudi lažne, te da je jordanski ambasador u Parizu već prosvjedovao kod vodstva novinske agencije zbog toga. Kaže se da kraljevski dvor razmatra mogućnost sudske tužbe protiv agencije i autorice teksta. U izjavi se kaže da beduinska plemena ostaju vjerna kralju i dinastiji, što se slaže i s izjavom jednog od najznačajnijih beduinskih političara, koji tvrdi da plemena nisu protiv dinastije, ne traže promjene na čelu zemlje, kao što je to slučaj u Egiptu, ali traže promjene sadašnje teške situacije.

Vezane vijesti

Teške borbe na jugu Sirije

Teške borbe na jugu Sirije

Tijekom noći vođene su teške borbe između snaga lojalnih sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu i pobunjenika koji su krenuli u koordinirane napade… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika