Objavljeno u Nacionalu br. 796, 2011-02-15

Autor: Tanja Simić

HRVATSKO ODRASTANJE UZ ŽIDOVSKU KULTURU

Zagreb postaje centar judaizma na Balkanu

OD OVE JESENI Hrvatska će postati jedina država na potezu od Beča do Istanbula u kojoj će djeca moći učiti o židovskoj povijesti i kulturi te hebrejskom jeziku tijekom svog cjelokupnog obrazovanja - od osnovne škole do fakulteta

OSNOVNU ŠKOLU,
koju pohađaju 54 učenika, ove će godine završiti prva generacija osmaša, a oni će najesen postati prva
generacija polaznika nove
židovske gimnazijeOSNOVNU ŠKOLU, koju pohađaju 54 učenika, ove će godine završiti prva generacija osmaša, a oni će najesen postati prva generacija polaznika nove židovske gimnazijeHrvatska će na jesen postati prva država u širem okruženju u kojoj će se moći u cijelosti obrazovati iz područja hebrejskog jezika i židovske kulture te povijesti općenito – od specijalizirane osnovne škole, preko gimnazije, do petogodišnjeg studija judaistike. Osnovna škola u Zagrebu već dugo postoji, a interes koji za nju neprestano raste ponukao je osnivače – židovsku vjersku zajednicu Bet Israel - da osnuju i prvu takvu gimnaziju u Hrvatskoj. Poput osnovne škole i gimnazija će biti privatna, a uz poštivanje nastavnog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i školstva imat će naglasak na učenju hebrejskog jezika te židovske povijesti i kulture.


GIMNAZIJA BI SE, koristeći infrastrukturu osnovne škole Lauder-Hugo Kon, smještene na zagrebačkoj Peščenici, za početak nalazila u istoj zgradi, a u budućnosti se planira preseljenje. Ta osnovna škola danas ima 54 učenika, a ove će je godine završiti prva generacija osmaša. Dio njih će na jesen postati prvi učenici židovske gimnazije. Međutim, niti se očekuje da će svi srednjoškolci te gimnazije biti židovskog porijekla, niti je to tako među osnovnoškolcima. “Mnogi učenici naše škole nisu Židovi”, kaže ravnateljica osnovne škole Lauder-Hugo Kon Jasenka Rafaj. “Roditelji djecu prije svega upisuju u našu školu zbog specifičnosti programa i kvalitete njegove izvedbe, ali i zbog prehrane – u tri obroka, koliko ih imaju u školi, djeca se hrane isključivo namirnicama kontroliranog porijekla, odnosno iz organskog uzgoja. To je roditeljima, pogotovo mladima, sve važnije i to rijetko koja škola nudi. Osim toga, privlači ih i sistem produženog boravka od osam do 16 sati, unutar čega djeca obave i učenje, i domaće zadaće, i neke izvannastavne aktivnosti, te po dolasku kući budu slobodna. Razredi se popunjavaju i tijekom godine, a roditelji sve češće upisuju djecu nezadovoljni školama koje su djeca prethodno pohađala. Što se više upoznaju s radom škole, to je veći interes. Roditelji djece koja nisu židovskog porijekla nemaju ništa protiv učenja hebrejskog, doživljavaju ga kao širenje kulture djeteta, poput učenja latinskog i grčkog.”

NAPROTIV, PREMA RIJEČIMA učiteljice hebrejskog jezika i židovske kulture Maje Cimeše Samokovlije, učenje hebrejskog razvija dodatne sposobnosti: “Hebrejski se piše zdesna nalijevo, zbog čega automatski rade drugi režnjevi mozga i razvija se desna polovica u kojoj su centri za matematiku, logičko zaključivanje i slično. Također, to su sasvim neka druga slova, koja nemaju samoglasnike, zbog čega djeca moraju upamtiti slovo kao glas i dodati mu samoglasnik kao znak – tako već od šeste godine razvijaju logičko zaključivanje.”

DJECA SE, KAŽE, tijekom osnovne škole opismene kad je riječ o hebrejskom jeziku, a u gimnaziji bi ga trebala i progovoriti. Što se hebrejske kulture tiče, naglašava da nije naglasak na religiji, ali na židovskoj tradiciji i povijesti jest. Oni koji se u školu upišu u višim razredima ne stignu, kaže, naučiti hebrejski, ali usvoje pismo te dobiju znanje o povijesti i kulturi. “Treba im neko vrijeme da se prilagode, ali to ne traje dugo. Kako dolaze iz škola u kojima slušaju vjeronauk, u početku postoji dječja radoznalost – jedno od najčešćih pitanja je zašto su Židovi ubili Isusa kad je i on bio Židov”, priča Maja Cimeša Samokovlija, koja će predavati hebrejski jezik i kulturu i u gimnaziji. Osnivanje gimnazije tehnički će im, kaže, za početak značiti samo uvođenje jednog razreda više te nadopunu kadra jer je dio postojećeg educiran i za predavanje po srednjoškolskom programu, a planiraju i osnivanje predškolske grupe. Težište škole je na jezicima, djeca uz hebrejski uče engleski i francuski te u višim razredima i latinski i grčki, a oni koji to žele mogu proširivati znanje matematike i srodnih disciplina. Isti princip vrijedit će i za gimnaziju – standardni program će biti pojačan učenjem hebrejskog jezika, povijesti i kulture, uz vjerojatnu mogućnost opredjeljenja učenika hoće li se više orijentirati na jezike ili na prirodne znanosti. “Radit će se u malim razredima, tako da će se moći organizirati i dodatne aktivnosti”, kaže Ivo Goldstein, predsjednik Bet Israela i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

STUDIJ JUDAISTIKE
Profesori Ivo Goldstein i Naida Mihal Brandl te
rabin Kotel Da Don na Filozofskom fakultetu uskoro planiraju osnovati
studij judaistikeSTUDIJ JUDAISTIKE Profesori Ivo Goldstein i Naida Mihal Brandl te rabin Kotel Da Don na Filozofskom fakultetu uskoro planiraju osnovati studij judaistikeKAO I ZA GIMNAZIJU, procedura pri mjerodavnim institucijama pokrenuta je i za osnivanje studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tamo već nekoliko godina postoji Katedra za judaistiku u okviru Odsjeka za turkologiju, hungarologiju i judaistiku, a interes za izborni kolegij Uvod u judaizam, koji predaje rabin Kotel Da Don, ogroman je i u stalnom je porastu. “Taj je kolegij prošli semestar pohađalo više od 120 studenata, što je najviše od svih na fakultetu”, kaže rabin Kotel Da Don. “Ove sam godine stavio kvotu od 60 studenata, ali sam ih svejedno upisao 80. Interes je velik, što pokazuje da postoji potreba za osnivanjem studija. Osim toga, u našoj zajednici mi već imamo 40 studenata koji uče hebrejski na tri tečaja i većina njih uopće nisu Židovi. Kada sam prije 13 godina došao u Zagreb, takvih je bilo samo nekoliko.” “Filozofski fakultet svake godine upiše oko 1000 studenata. Ako se uzme da kod doktora Da Dona kolegij u dva semestra odsluša njih 250, ispada da svaki četvrti student položi kolegij Uvod u judaizam, što je veliki uspjeh”, nadovezuje se Goldstein.

BUDUĆI DA VEĆ postoje četiri izborna kolegija judaistike na Filozofskom fakultetu, za prvu godinu studija već postoji kompletiran profesorski kadar, jedino im još nedostaje jedan lektor, odnosno izvorni govornik koji će doći iz Izraela. Program studija, koji je uglavnom sastavila profesorica Naida Mihal Brandl, predavačica kolegija židovske povijesti i kulture, kompatibilan je drugim judaističkim studijima u svijetu, što će omogućiti razmjenu i komunikaciju studenata i profesora na međunarodnoj razini. “Specifičnost ovog studija je u tome što je naglasak stavljen na filološki i literarni aspekt studija judaizma, što je slučaj tek kod većih judaističkih studija u svijetu - dok su ostali pretežno kulturno usmjereni. Program se oslanja na programe europskih i svjetskih judaističkih katedri, prilagođenih specifičnoj situaciji u kojoj se judaistika nalazi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, što će i studentima i profesorima omogućiti povezivanje s njima. Također, radi kulturnog, religijskog i političkog doprinosa Židova na tlu Hrvatske, studij će obuhvatiti i židovsko-hrvatske odnose naglašavajući njihovo prožimanje i specifičnost njihova odnosa”, ističe Naida Mihal Brandl, koja je judaistiku studirala na newyorškom Jewish Theological Seminary.

O ZNAČENJU POSTOJANJA takvog cjelokupnog obrazovanja iz judaizma ne samo za hrvatsku židovsku zajednicu, nego i za čitavu Hrvatsku, Ivo Goldstein kaže: “U svakoj državi postoji potreba za znalcima hebrejskog jezika te židovske kulture i povijesti, a takvi studiji postoje na svim većim sveučilištima u Europi i SAD-u. No na ovim prostorima Hrvatska će biti prva država koja će nuditi cjelokupno obrazovanje iz hebrejskog jezika te židovske povijesti i kulture, bit će jedina na potezu od Beča do Istanbula. To će puno značiti za židovsku zajednicu u Hrvatskoj, ali i za Hrvatsku u cjelini – to je na neki način legitimacija cjelokupnog obrazovnog sustava, a pogotovo sveučilišnog. Ono diže rejting određene sredine, ipak su elitne destinacije koje to imaju. Također, studij judaistike će sigurno privući i studente iz okolnih zemalja, već sada nerijetko dolaze iz Srbije te Bosne i Hercegovine.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika