PREMIJERKA KOSOR s mađarskim se premijerom Orbánom susrela prošlog tjedna u ZagrebuNa ideju da reaktualizira uvođenje posebnog poreza na banke hrvatska premijerka Jadranka Kosor došla je nakon prošlotjednog sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Kako doznaje Nacional, Orbán je hrvatskoj premijerki ispričao svoja iskustva s takvim porezom, koji je u Mađarskoj uveden još u srpnju prošle godine. Tamošnji zakon nametnuo je mađarskim bankama dodatni porez od 0,5 posto njihove aktive iznad 50 milijardi forinti (oko 180 milijuna eura), te 0,15 posto na aktivu do tog limita. Zahvaljujući tom zakonu Mađarska je povećala proračunske prihode za oko 900 milijuna američkih dolara, a premda su taj potez oštro kritizirali Europska unija i Međunarodni monetarni fond, mađarski premijer ustrajao je na njemu, tvrdeći da je “neprihvatljivo tretirati banke kao svete krave u uvjetima globalne krize koju su same započele”.

SLIČAN STAV OČITO dijeli i hrvatska premijerka, koja bi se ovoga tjedna trebala susresti s čelnicima hrvatskih banaka, od kojih će tražiti da smanje kamatne stope i tako pomognu građanima da lakše izdrže ekonomsku krizu u Hrvatskoj, a poduzećima da započnu novi ciklus investicija. Ako bankari ne pristanu na njezine zahtjeve, premijerka je najavaila mogućnost uvođenja posebnog poreza za banke. Zasad se ne zna bi li on bio sličan mađarskom modelu ili bi Hrvatska vlada osmislila nekakvo drukčije rješenje.

TAKOĐER, BIT ĆE ZANIMLJIVO kako će banke reagirati na premijerkinu inicijativu. Politički trenutak u kojem se nalazi hrvatska premijerka bitno je drukčiji od onoga u kojem je bio Viktor Orbán kad je uveo porez na banke. On je tada bio na početku mandata, s dvotrećinskom većinom u parlamentu, ogromnom popularnošću među biračima, ali i u jeku krize zbog koje je Mađarska bila prisiljena tražiti pomoć MMF-a. Vlada Jadranke Kosor pak u zadnjoj je godini svog mandata, predstoje joj izbori, a popularnost joj je iz dana u dan niža. S druge srane, državi ove godine na naplatu dolazi oko 16 milijardi kuna zaduženja iz prethodnih godina, a teško je vjerovati da će Vlada uspjeti reprogramirati taj dug isključivo na stranom tržištu. Utoliko je jasno kako sama Vlada uvelike ovisi o financiranju domaćih banaka, a dok god je tako, pitanje može li imati dovoljno snage da te iste banke prisili da smanje kamatne stope, odnosno odreknu se dijela svog profita koji je prošle godine iznosio više od 4 milijarde kuna.