Slobodan PraljakObrana bivšeg zapovjednika HVO-a generala Slobodana Praljka počela je u srijedu iznositi završnu riječ na haaškom suđenju šestorici vojnih i političkih čelnika bosanskih Hrvata, ustvrdivši da tužitelj nije dokazao da je Hrvatska imala teritorijalne pretenzije i da je bila umiješana u međunarodni sukob u BiH.

Praljkova obrana u četvrtak će nastaviti iznositi završnu riječ, a Praljak će se, kako je najavio njegov odvjetnik Božo Kovačić, i osobno obratiti sudskom vijeću.

Podsjetivši na iskaze svjedoka koji potvrđuju da je bivši predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović bivšem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu nudio pripajanje dijelova Hercegovine Hrvatskoj, Praljkov branitelj Kovačić upitao je: "Zašto bi Hrvatska ratovala za teritorij koji joj je bio ponuđen?" i podsjetio da na to pitanje tužitelj na suđenju nije ponudio odgovor.

Bivši čelnici samoproglašene HR Herceg Bosne, uključivo generala Praljka, optuženi su za etničko čišćenje muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne, počinjeno u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bilo njezino pripajanje Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske". Na čelu udruženog zločinačkog pothvata, po tužiteljima, bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te je cijeli projekt progona i pokušaja podjele Bosne proveden u tijesnoj suradnji čelnika Herceg-Bosne i službenog Zagreba.

Dokazi pokazuju da je hrvatsko čelništvo podupiralo opstanak BiH, kazao je Kovačić, podsjetivši da je Hrvatska među prvima priznala BiH, da ju je pomagala tijekom rata i da nikad nije uvela nikakve restrikcije, a da su Hrvati na referendumu poduprli neovisnost BiH.

Kovačić kaže i kako su dokazi pokazali da je HVO, odnosno Herceg-Bosna osnovana kao obrana od agresije JNA.

Na tezu tužitelja da je general Praljak nadzirao HVO kao "agent Republike Hrvatske", Kovačić je odgovorio kako su dokazi nesumnjivo pokazali da je Praljak imao različite statuse u ratu u BiH - od obična vojnika do načelnika Glavnog stožera HVO-a, ali uvijek kao dragovoljac.