Slobodan PraljakObrana bivšeg zapovjednika HVO-a generala Slobodana Praljka pozvala je u četvrtak, na kraju svojih završnih riječi, sudsko vijeće Haaškoga suda da ga oslobodi odgovornosti od optužbi za zločine počinjene tijekom rata u BiH a Praljak, koji je odlučio iskoristiti mogućnost osobnog obraćanja sudskom vijeću, to će učiniti u ponedjeljak.

"Obrana generala Praljka predlaže da ovo vijeće oslobodi generala Praljka od optužbi", kazala je njegova braniteljica Nika Pintar poručivši da tužitelji nisu dokazali nijednu od točaka optužnice koja tereti Praljka za ratne zločine.

Bivši čelnici samoproglašene HR Herceg Bosne - premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te načelnik ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić optuženi su za zločine počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, a cilj kojeg je etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske".

Obrana generala Praljka u završnim je riječima odbacila tvrdnje o umiješanosti Hrvatske u međunarodni oružani sukob u BiH i njezinim teritorijalnim pretenzijama, kao i postojanje udruženog zločinačkog pothvata.

Praljkovi branitelji poručili su da se 'umiješanost' Hrvatske ograničila na činjenicu da su Hrvatska i BiH bile izložene agresiji i da su se morale braniti.

"Hrvatska je bila nužan sudionik rata ali ne i vojni sudionik jer je sigurnost Hrvatske bila ugrožena ratom u BiH", kazao je njegov branitelj Božo Kovačić podsjećajući da je JNA istodobno napadala i područje Hrvatske i BiH. "Hrvatska je bila i subjekt i žrtva rata kojeg nije htjela", rekao je. On je istaknuo da je RH imala legitimni interes za stanje u BiH i za poduzimanje koraka za obranu BiH kako bi time branila i svoj terirorij jer je bila neposredno ugrožena s teritorija BiH.

Za transkripte razgovora Tuđmana s njegovim suradnicima koje tužitelj koristi kao dokaz hrvatskih teritorijalnih apetita Kovačić je kazao kako pokazuju legitimno razmatranje raznih opcija koje se odvijalo u vrijeme raspada bivše SFRJ, a prije neovisnosti BiH. Tuđman i HDZ poticali su Hrvate da se na referendumu opredijele za neovisnost BiH, Tuđman je odbio teritorijalne ponude Alije Izetbegovića, Hrvatska je prihvaćala sve međunarodne mirovne inicijative koje su išle prema očuvanju BiH, podsjetio je Kovačić poručivši da to dokazuje suprotnu tezu - da se hrvatska politika zalagala za cjelovitost BiH i da je sudjelovala samo u razgovorima o unutarnjem preustroju BiH radi zaštite interesa Hrvata.

Obrana je odbacila i implicitnu tvrdnju tužitelja da je Hrvatska bila okupator u BiH.

Praljak nije bio za podjelu BiH nego za zaštitu Hrvata u BiH, poručila je obrana ističući da je Praljak u BiH išao braniti svoj rodni kraj a nije djelovao kao "agent" Republike Hrvatske u BiH. Njegovi branitelji odbacili su tvrdnje tužitelja da se Praljak branio prebacivanjem krivnje na druge suoptuženike ili aktere u Herceg-Bosni.

Tvrdnje o Praljkovoj suradnji s bosanskim Srbima obrana je također odbacila poručivši da tužitelji dokaze o tome ili vade iz konteksta ili ih netočno interpretiraju.

Obrana je poručila i da tužitelji nisu dokazali da je Praljak zagovarao protjerivanje Muslimana, kao ni da je znao za zločine za koje ga terete, a za zločine za koje je znao Praljak je osigurao da se počinitelji gone, kazali su njegovi branitelji.