Varaždinska vojarnaOsobito važno za razvoj turizma na području Istarske županije je rješenje problema vojnih nekretnina i zemljišta grada Pule. Naime, vojni objekti, zemljišta i nekretnine MORH-a, gledajući na sveukupnu gradsku imovinu, zauzimaju čak 13 posto te imovine i to ne samo naslijeđene od bivše JNA već i iz vremena Austro-Ugarske koja je grad Pulu smatrala strateškom vojnom pomorskom lukom.

MORH je u protekle dvije godine civilnim vlastima ustupio više od 100 svojih objekata, a sljedećih nekoliko godina užurbano će predati još 300 kapitalnih vojarni i objekata u svim većim gradovima: razlozi su preustroj i smanjenje Hrvatske vojske ali ponajviše manjak u proračunu zbog kojeg do kraja godine neće biti dovoljno novca ni za isplatu osobnih dohodaka Gradska vlast u Puli traži da se vojarne «Vladimir Gortan» i Karlo Rojc» prepuste gradu Puli u trajno vlasništvo. Procjenjuje se kako na pulskom području ima više od 420 vojnih objekata i velika je vjerojatnost da bi se do kraja godine za većinu njih moglo naći rješenje. Vojarna «Karlo Rojc» bila bi iskorištena za prenamjenu u srednjoškolski centar, a vojarna «Vladimir Gortan» u središte vatrogasnih postrojbi.

Premda je bilo želja da zgrada Zapovjedništva na Rivi bude prenamjenjena u sjedište gradskih i županijskih vlasti teško je za očekivati da će objekti poput zgrada zapovjedništava i ureda u vlasništvu MORH-a u cijelosti biti ustupljeni civilnim vlastima kao i da će se udovoljiti zahtjevu za demilitarizacijom pulskog aerodroma koji se nalazi na strateški važnoj lokaciji. Naime, grad Pula će u novom preustroju oružanih snaga postati središte Vojno-pomorskog sektora Sjever Hrvatske ratne mornarice, te je stoga nerealno očekivati njezinu potpunu demilitarizaciju.

U proteklih je deset godina Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, od sveukupne imovine, prema nekim procjenama vrijedne približno 30 milijardi kuna, ustupilo civilnim vlastima na upravljanje više od 250 vojnih objekata, skladišta, parcela i ostale vojne infrastrukture u iznosu jednoga godišnjeg proračuna MORH-a. Samo u dvije protekle godine MORH je predao više od 100 objekata, a približno još 300 predat će civilnim vlastima idućih nekoliko godina bilo da je riječ o vojarnama, skladištima ili drugim zgradama.

I dok su se do 2000. civilnim vlastima ustupali uglavnom zapušteni i nefunkcionalni objekti bivše JNA locirani najvećim dijelom na otocima, u protekle dvije godine MORH je počeo ustupati ili darivati neke veće i kapitalne objekte, te vojarne u većim hrvatskim gradovima. Osim toga, ovih je dana pokrenuta i privatizacija turističko-ugostiteljskih objekata MORH-a na Jadranu vrijednih 10 milijuna kuna.

Razlozi užurbanog izdvajanja do jučer perspektivnih i vrijednih objekata i vojarni MORH-a s jedne su strane vezani uz činjenicu kako će Hrvatska vojska novim ustrojem uskoro biti znatno manja od postojeće, a s druge strane puno su veći financijski razlozi.

Prije godinu dana dužnosnici oružanih snaga tvrdili su kako je, primjerice, vojarna na Trsatu u Rijeci i više nego potrebna za oružane snage i novi preustroj, te da ima perspektivu jer će jedno od sjedišta korpusa kopnene vojske biti u Rijeci. Međutim, nedavno je istu vojarnu ministar obrane Jozo Radoš ustupio gradu Rijeci, uz napomenu da se treba pronaći nova lokacija za gradnju vojarne, što je izrečeno više kao želja nego realna mogućnost s obzirom na kroničan nedostatak novca za bilo kakve investicije MORH-a u idućih nekoliko godina.

Prema izvješću i nalazu Državne revizije popis vojnih nekretnina, stanova, poslovnih prostora i garaža koji se vodi u knjizi nekretnina, do dolaska na vlast koalicijske vlade nije bio obavljen. Upravi za financije dostavljen je popis nekretnina, ali stvarno stanje nije bilo nikad utvrđeno. Zbog toga je Državna revizija zatražila određivanje rokova u kojima će se obaviti cjeloviti popis, provesti usklađenja knjigovodstvenog i stvarnog stanja sve imovine i obveza, te obaviti procjenu vrijednosti imovine i utvrđenu vrijednost evidentirati u poslovnim knjigama. MORH se nakon toga obvezao da će Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša Sektora M3 najkasnije do 1. prosinca 2001. ažurirati stanje knjige nekretnina i da će provesti cjeloviti popis, na način da se, po utvrđenom stvarnom stanju, obavi usklađenje knjigovodstvenog stanja nekretnina, što je samo djelomično učinjeno.

Ubrzo potom, nakon posjeta Rijeci, Radoš je bio i u Križevcima, gdje je postignut načelan sporazum o tome da se gradska vojarna ustupi civilnim vlastima.

Na sličan način kao u Rijeci vojarna “Gaj” u Osijeku predana je još 4. rujna 2001. na upravljanje osječkome Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera za potrebe Tehnologijsko-razvojnog centra i smještaj odjela matematike, fizike i biologije. Očekuje se uskoro da i vojarna “Drava” u Osijeku dobije novog vlasnika.

Na isti način moglo bi se dogoditi da vojarne u Gospiću u Podoštri i u Pazariškoj ulici, koje više ne koristi 9. gardijska brigada, završe u vlasništvu gospićke civilne uprave koja je već početkom ove godine podnijela zahtjev za prenamjenom objekata.

Katastrofalno stanje proračuna MORH-a, zbog čega nema dovoljno novca ni za isplatu osobnih dohodaka zaposlenika do kraja godine, i nemogućnost tekućeg i investicijskog održavanja većine vojnih objekata glavni su razlog sve većeg ustupanja i darivanja do jučer perspektivnih, a danas već suvišnih vojarni, skladišta i drugih vojnih objekata civilnim vlastima u Hrvatskoj.

Odlazak vojnika i vojne infrastrukture iz većine gradova posljedica je i dramatičnih promjena u međunarodnim odnosima proteklog desetljeća koje Hrvatskoj nameću zajednički koncept obrane u sklopu NATO saveza, znatno smanjenje broja zaposlenika, a samim tim i znatno manje vojnih i smještajnih kapaciteta.

Rezultat je to, među ostalim, i brojnih nefunkcionalnih objekata, vojarni i skladišta naslijeđenih od bivše JNA, iste oružane sile koja je svoju koncepciju obrane gradila na temeljima masovne upotrebe ljudstva u eventualnom ratu sa Zapadom, a vojne komplekse u gradovima po načelu “jedan grad – jedna vojarna” stvarala za eventualnu intervenciju protiv vlastitog stanovništva.

Svojevrsna demilitarizacija Hrvatske, s obzirom na skori proces iseljavanja hrvatskih vojnika iz svih većih gradova, već je u tijeku. Gradovi Križevci, Bjelovar, Daruvar, Čakovec, Rijeka, Pula, Varaždin, Šibenik, Osijek, Sisak i gotovo svi jadranski otoci većim su dijelom demilitarizirani, a neki od njih očekuju vrlo brzi odlazak vojne infrastrukture. Novim će se preustrojem smanjiti i broj središta za obuku ročnika pa se može očekivati kako će i takvi objekti uskoro biti prenamijenjeni. Koprivnica, Požega i Šibenik jedini će udomljavati najmlađe pripadnike Hrvatske vojske prema novom preustroju. Područja gradova Karlovca, Delnica, Sinja, Gospića, Petrinje, Ogulina, Đakova, Vinkovaca, Splita i Knina zbog potreba oružanih snaga i dalje će biti nužna za smještaj i život profesionalnih vojnika.

Jednim dijelom razlozi za prepuštanje vojnih objekata civilnim strukturama vlasti leže i u turističkoj orijentaciji Hrvatske. Turističko-ugostiteljski vojni objekti na Jadranu kao što su hotel “Alem” iz Baškog Polja s kampom, autokamp Uvala Slano iz Selca i Seget iz Trogira, hoteli “Park” i “Eden” u Crikvenici, hoteli “Zagreb” iz Splita, “Iž” iz Zadra, naselje Pineta iz Fažane, te Kupari kod Dubrovnika, već su izdvojeni iz Ministarstva obrane i predani na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju u sklopu kojeg će djelovati “Adriatic klub”, tvrtka za upravljanje državnim nekretninama, najvećim dijelom nekretninama i imovinom u vlasništvu MORH-a na Jadranu.

Na hrvatskom primorju i otocima Cresu i Lošinju većina objekata, zemljišta i nekretnina u vlasništvu MORH-a nemaju perspektivu, a u prilog tome ide i najnoviji dogovor ministra obrane Joze Radoša i riječkog poglavarstva o ustupanju vojarne Trsat tijelima mjesne samouprave odnosno Sveučilišta. Očekuje se da će na prostoru vojarne Trsat biti izgrađen sveučilišni kampus i sveučilišna bolnica. Međutim, zbog činjenice što će Rijeka postati sjedište jednog od novoustrojenih korpusa kopnene vojske, MORH traži alternativnu lokaciju za izgradnju nove vojarne, jer postojanje više manjih vojarni u okolici Rijeke i smještaj vojnika u njima ne može biti kvalitetno i dugoročno rješenje niti je u trendu s razvojem modernih oružanih snaga.

Skladišta u blizini Rijeke kod mjesta Klana također su neperspektivna kao i vojarna u Klani. Općinama Cres i Lošinj dodijeljena je vojarna “Selo”, vojarna “Draga” i skladište “Prkno”, a očekuje se da će Lošinj dobiti i zgradu bivšeg zapovjedništva i vojarnu “Selo”.

Objekt bivše vojarne u Šapjanama u općini Matulji kod Opatije, u kojem su boravile specijalne snage Hrvatske vojske, prenesen je na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju. Općina Matulji namjerava vojarnu preurediti za potrebe smještaja umirovljenika. Uz dom umirovljenika, u dijelu bivše vojarne mogle bi se obavljati i poduzetničke aktivnosti.

Na području Zadra većina vojnih objekata nije perspektivna za hrvatske oružane snage, osim vojarne u Šepurinama i aerodroma Zemunik. Šibenik je već dobio na upravljanje kompleks nekretnina vojarne ”Šubićevac” i tvrđavu “Vidikovac”. Split će i dalje ostati glavno središte Hrvatske ratne mornarice te će mornarički kompleks “Lora” ostati u funkciji oružanih snaga, kao i vojarna “Dračevac” za potrebe 4. gardijske brigade. Na otoku Visu JNA je ostavila u naslijeđe više od trideset objekata koji su danas zbog nedostatka ulaganja u gorem stanju nego što su bili prilikom odlaska JNA. Najveći je problem što većina tih objekata nije ucrtana u urbanističke planove pa se ne mogu dobiti dozvole za gradnju i prenamjenu. Nešto bolje od Višana prošli su stanovnici Komiže. Naime, darovnim ugovorom Vlada je Komiži dodijelila vojarnu Rogač s infrastrukturom. Pojavio se zainteresirani ulagač iz Italije koji bi na zemljištu vojarne izgradio hotelsko sportski kompleks te bi uložio gotovo 10 milijuna eura. Izgradnja takvog turističkog naselja vjerojatno bi oživila stari ribarski gradić Komižu i turizam od kojeg, barem do sada, i nije bilo previše koristi.

S obzirom na to da se na krajnjem jugu Hrvatske ukida dosadašnje Zborno područje Ston valja očekivati da će većina vojnih objekata također biti dodijeljena civilnoj vlasti za potrebe razvoja hrvatskog turizma na području Dubrovnika. Luka i grad Ploče nemaju nikakav turistički značaj stoga je novim preustrojem odlučeno da Ploče postanu zapovjedništvom Vojno-pomorskog sektora za južni Jadran odnosno da vojarna na samom ulazu u grad zadrži svoju namjenu.

Proces izdvajanja nekretnina, zemljišta i objekata u vlasništvu MORH-a samo je manji dio posla vezanog za konačno rješenje o namjeni neperspektivne imovine naslijeđene od bivše JNA. Mnogo veći problem leži na tijelima mjesne uprave i samouprave, te Hrvatskom fondu za privatizaciju. Ni jedna županija trenutačno nema dovoljno novca kako bi već sada uspjela ustupljene ili darovane objekte obnoviti ili iskoristiti za svoje projekte, bilo da je riječ o izgradnji domova za umirovljenike, zdravstvenim ustanovama, srednjoškolskim centrima, potrebama sveučilišta ili nevladinih udruga.

Očekuje sa da će svi veći projekti i planovi prenamjene vojnih objekata po županijama i gradovima morati pričekati s realizacijom do 2005., no s druge strane, zbog kroničnog nedostatka novca, postoji opasnost da se ionako loše održavani prostori do tada dodatno uruše i zapuste, što će povećati cijenu ulaganja odnosno u pitanje dovesti realizaciju projekata.