Objavljeno u Nacionalu br. 340, 2002-05-22

Autor: Mladen Pleše

Incident u Ministarstvu financija koji su svi zatajili

Prof. dr. Anđelko Bilušić izvrijeđao Račana

Bilušić je direktno u lice rekao Račanu da je on najodgovorniji za katastrofalno gospodarsko i političko stanje u državi

Premijer Ivica RačanPremijer Ivica RačanNa nedavno održanoj sjednici Znanstveno-ekonomskog savjeta Ministarstva financija, na kojoj je bilo više članova Vlade, među ostalima Dražen Budiša, Mato Crkvenac, Željka Antunović i Radimir Čačić, te cijelo vodstvo Hrvatske narodne banke sa Željkom Rohatinskim na čelu, prof. dr. Anđelko Bilušić, stručnjak za međunarodne financije i predavač na postdiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, šokirao je nazočne dosad nečuvenim napadom na premijera Račana. Bilušić je bio brutalno izravan: optužio je Račana da je najveći krivac za sadašnje katastrofalno gospodarsko i političko stanje u državi. Ne samo zbog nekompetentnosti, istaknuo je Bilušić, nego i stoga što nije organizirao timove stručnjaka koji bi pomogli Vladi da pronađe izlaz iz krize. Bilušić je ustvrdio da i u državama EU ministri nisu uvijek vrhunski stručnjaci, ali oko sebe okupljaju kompetentne znanstvenike i eksperte koji im osmišljavaju politiku. Kako bi bio što slikovitiji, Bilušić je Račana usporedio s nekadašnjim američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom: osnovna je razlika u tome što je Reagan, prvo, bio svjestan da ne zna i, drugo, znao je da ne treba sve znati, pa je stoga imao timove stručnjaka koji su mu nudili rješenja, a on je sa suradnicima odabirao najbolje prijedloge. “Za razliku od Reagana”, ustvrdio je Bilušić, “vi, gospodine Račan, mislite da morate sve znati i da sve znate najbolje. Još ste se i okružili ljudima koji misle poput vas: za gospodarstvo ste zadužili Slavka Linića, koji ne zna što je timski rad i multidisciplinarni tim, a ekonomija koju je nekoć učio već odavno ne postoji.” Na kraju izlaganja Bilušić je optužio Račana da je odgovoran za to što je cijela država utonula u beznađe.
Nakon sastanka Račan je priznao Bilušiću da ga još nitko nije tako oštro i izravno kritizirao. Premda je od Bilušićeva upozorenja prošlo više od mjesec dana, ništa se nije promijenilo: Račan i ostali političari vladajuće koalicije unatoč svim upozorenjima nastavljaju po starom, iako su se zbog toga našli na udaru sindikata, Crkve, nevladinih organizacija, umirovljenika, pa i intelektualaca koji su pokrenuli osnivanje Alijanse za treću Hrvatsku koja bi umjesto nesposobnih političara preuzela odgovornost za sudbinu države.

'Za razliku od Reagana koji je znao da ne zna, pa je angažirao ljude koji znaju, vi mislite da sve znate najbolje: za gospodarstvo ste zadužili Slavka Linića, koji ne zna što je timski rad, a ekonomija koju je nekada učio već odavno ne postoji', rekao je Bilušić Račanu Na sjednici Znanstveno-ekonomskog savjeta Ministarstva financija, kojoj su prisustvovali premijer Račan, Dražen Budiša, Mato Crkvenac, Radimir Čačić, Željko Rohatinski, stručnjak za međunarodne financije i predavač na poslijediplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu prof. dr. Anđelko Bilušić obrušio se na premijera.

Jedan od lidera petorke priznao je ovih dana Nacionalu: “Umjesto da se uhvatimo u koštac s nagomilanim gospodarskim problemima, stranke petorke samo nevoljko obavljaju posao i bave se tehničkim pitanjima: zaokupljene su jedino budućim izborima, grabežom i trgovinom utjecajnim funkcijama.” U vladajućoj koaliciji trenutačno nema javnih sporova, no nagomilani problemi prijete novim ozbiljnim sukobima. Tako zbog lakomosti i bezobzirnosti stranke petorke već mjesecima nisu uspjele riješiti ni jedno važno kadrovsko pitanje. Već mjesecima blokiran je Hrvatski fond za privatizaciju, premda Vlada tvrdi da vapi za stranim investitorima i prodajom preostalih tvrtki iz državnog portfelja. Nema ni dogovora o novom ravnatelju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a obavještajnoj zajednici prijeti posvemašnji kaos jer se već dva mjeseca ne zna tko će preuzeti najodgovornije funkcije u tri novoosnovane tajne službe. Sukobi oko kadrovskih pitanja razotkrivaju nesposobnost i neodgovornost stranaka vladajuće koalicije. Tragikomične su svađe zbog politički beznačajnog mjesta ravnatelja Nacionalnog parka Kornati. HSS je stao na stražnje noge doznavši da je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, nakon javnog natječaja na koji se javilo 30 kandidata, ravnateljem imenovao Gorana Baranovića, čija je supruga predsjednica lokalnog ogranka Kovačevićeva LS-a. Budući da je dosadašnji v.d. ravnatelja Rajko Ćuzela Papat član HSS-a, taj će problem sada morati rješavati lideri petorke kao da nemaju pametnijeg posla. Kad tako minorno radno mjesto postane povodom sukoba unutar petorke, ne treba se čuditi pravom ratu zbog izbora novih ravnatelja tajnih službi. Predsjednik Mesić već je potpisao dokument po kojem bi brigadir Gordan Čačić trebao postati šefom nove vojne tajne službe VOA, Franjo Turek ostati na čelu Protuobavještajne agencije (POA, bivšeg SZUP-a), a dosadašnji ravnatelj HIS-a Damir Lončarić šefom Obavještajne agencije (OA). No Račan nije potpisao Mesićev dokument premda je, navodno, to obećao. Razlog: SDP, po tvrdnjama koalicijskih partnera, za dvije funkcije, šefove POA i OA, ima svoje kandidate. Budući da po novom zakonu POA nije u nadležnosti ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, Račana želi, uvjereni su u koaliciji, osigurati kontrolu na tom službom tako da na mjesto ravnatelja POA postavi čovjeka od svog povjerenja. To nije Franjo Turek koji je, po općim procjenama, dobro obavio posao, no mana mu je što nije pod nadzorom SDP-a i što je, navodno, čovjek od povjerenja predsjednika Mesića. Takvo ponašanje SDP-a potaknulo je HSLS i HSS da prijeđu u protunapad pa su već najavili da i oni imaju svoje kandidate za te funkcije.
Za najnovije kadrovske zavrzlame koalicijski partneri optužuju SDP. Tvrde da nezajažljivosti socijaldemokrata nema kraja: nije im dosta to što imaju svoje kandidate za šefove tajnih službi nego i na ostale položaje pokušavaju instalirati svoje kadrove. Tako za predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju žele imenovati Krešimira Starčevića, a za predsjednika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Željka Zadru. U HSLS-u ne žele, međutim, čuti ni za jednog SDP-ova favorita. Za Starčevića tvrde da je čovjek Tvornice duhana Rovinj pa zbog toga neće biti objektivan u vođenju privatizacije, ali i da mjesto pripada njihovoj stranci pa ga se nipošto ne žele odreći.
Koalicijske partnere SDP-a posebno iritira ponašanje potpredsjednice Vlade Željke Antunović koja na mjesto direktora HZZO-a nastoji ugurati Željka Zadru, direktora tvrtke za prodaju medicinske opreme “Hospitalija”. U koaliciji upozoravaju da je Željki Antunović već nametnula Nikicu Gabrića za predsjednika Vijeća HZZO-a, ali joj očito to nije dovoljno pa sada lobira za Zadru. Liberali su već istaknuli svog kandidata, Tončija Bublu, dosadašnjeg zamjenika direktora HZZO-a, protiv kojeg se Željka Antunović, kažu, bori rukama i nogama. U strankama koalicije upozoravaju da ne može biti slučajno to što Željka Antunović toliko inzistira na svojim kandidatima za funkcije bez političkog značaja na kojima se upravlja golemim novcem. Sumnju pojačava to što je riječ o vlasnicima privatnih tvrtki koje posluju s HZZO-om, što može biti izvor raznih zloporaba, upozoravaju u koaliciji.
No ne nagrizaju odnose u petorki samo kadrovska pitanja. U HSS-u, ali i HNS-u i LS-u, pozorno prate razvoj odnosa HSLS-a i SDP-a: pribojavaju se da će ih zbližavanje tih dviju stranaka ponovno odgurnuti u stranu. U nedavnoj krizi Vlade HSS je izrastao u drugu stranku koalicije, dok su HNS i LS dobili na važnosti jer je SDP ovisio o njihovoj podršci. Sada SDP i HSLS ponovno sami, bez seljaka, narodnjaka i liberala, odlučuju o bitnim pitanjima. Zato je u zadnje vrijeme Zlatko Tomčić postao, tvrde njegovi koalicijski partneri, agresivan i tvrdoglav. Osobno presuđuje koji će zakoni u saborsku proceduru, u pravilu više ne daje suglasnost za prijedloge SDP-a i HSLS-a.
Stoga su zaredala kuloarska nagađanja o predizbornim i izbornim koalicijama. Više se ne čini nemogućim novi zajednički koalicijski nastup SDP-a i HSLS-a. I to sa sličnim argumentima kao i 1998. Tada se govorilo o potrebi rušenja HDZ-a, a sada o potrebi dovršenja započetih reformi. Obje stranke značajno su izgubile na popularnosti pa bi im zajednički nastup mogao pomoći da izbjegnu izborni debakl nakon samostalnog izlaska na izbore. Takve najave već su uznemirile HSLS-ovu desnicu koja je pokrenula medijsku hajku protiv Budiše predbacujući mu preveliku kooperativnost s Račanom i zapostavljanje interesa stranke.
Takve kombinacije zabrinule su HNS, LS i IDS i natjerale ih da ponovno razmišljaju o zajedničkom nastupu, eventualno u kombinaciji i s regionalnim strankama. Za LS i regionalne stranke to je jedini način da prijeđu izborni prag.
Sve te procjene samo pojačavaju nervozu u vladajućoj koaliciji, a napetost dodatno uvećava nezadovoljstvo HSS-a koji kipti od ljutnje zbog zastoja u prihvaćanju reformi u obrazovanju i poljoprivredi koje je inicirao HSS, koji je uvjeren da ga SDP i HSLS, nakon što su se ponovno zbližili, pokušavaju marginalizirati. Nisu doneseni zakoni o radu i pravosuđu, a još ne funkcioniraju ni novoosnovani fondovi za zapošljavanje i razvoj. Nezaposlenost se ne smanjuje, izvoz pada, uvoz raste, povećava se inozemni dug, brodogradilišta, poljoprivredni kombinati i tvrtke u državnom vlasništvu gomilaju gubitke. No sve to nije dovoljno da usredotoči lidere vladajuće koalicije na traženje izlaza iz sve dublje gospodarske krize, oni se i dalje ponašaju kao da je u državi sve u savršenom redu i kao da nema nikakvih ozbiljnijih problema od kadrovske kombinatorike i međusobnih prepucavanja.
Stranke vladajuće koalicije ništa nisu naučile iz nedavne povijesti pa ponavljaju pogreške svojih prethodnika, komunisti 1989. i hadezeovaca 1999. Dok im je vlast nezadrživo izmicala iz ruku, i oni su se, poput sadašnjih vođa koalicije, grčevito borili za vlast: Stipe Šuvar i Stanko Stojčević u SKH, a Ivić Pašalić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader u HDZ-u.

Vezane vijesti

HDZ: Privatizacija Ine je karijes za Hrvatsku, ostali smo bez značajnog zuba

HDZ: Privatizacija Ine je karijes za Hrvatsku, ostali smo bez značajnog zuba

Gotovo je sedam godina bilo potrebno da HDZ zaključi kako je privatizacijom Ine počinjena veća šteta no što je bila korist. HDZ-ovi članovi saborskog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika