Objavljeno u Nacionalu br. 341, 2002-05-29

Autor: Berislav Jelinić

Prvi popis tvrtki koje su nezakonito privatizirane

Kutle, Grubišić i Gucić na udaru državne revizije

Rezultati državne revizije koja je kontrolirala 100 privatiziranih tvrtki pokazali su da je u više od 80 tvrtki privatizacija nezakonito provedena, što je prva najava ozbiljnijeg obračuna s kriminalom u pretvorbi i ispunjenja predizbornih obećanja

Miroslav KutleMiroslav KutleVinko Grubišić, bliski suradnik Ivića Pašalića javnosti dugo poznat kao nominalni vlasnik OTV-a, te poznati HDZ-ovi tajkuni Miroslav Kutle i Josip Gucić prve su javnosti poznate osobe koje su se našle na udaru Državne revizije, jer je nalaz revizora prošlog tjedna otkrio da tvrtke Jadran film, Gradski podrum i Ferimport, u kojima su oni bili glavni akteri privatizacije, nisu privatizirane u skladu sa zakonom. Njih trojica će se zbog tih otkrića naći u velikim problemima. Zbog prošlog tjedna najavljenih oštrih Vladinih mjera u obračunu s kriminalom u pretvorbi oni bi zbog sudjelovanja u privatizacijskoj pljački pod okriljem HDZ-a mogli biti u velikoj mjeri razvlašteni, a možda bi se mogli suočiti i s novim kaznenim prijavama.

OKVIR Izvješće o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije 1. Proces kuponske privatizacije 2. Astra turizam, Tuheljske Toplice 3. Badel 1862, Zagreb 4. Banija, Zagreb 5. Betonproizvod, Jastrebarsko 6. Bilokalnik holding, Koprivnica 7. Boris Kidrič, Županja 8. Brodoremont Split, Vranjic 9. Brodvin, Slavonski Brod 10. Ciglane Zagreb, Zagreb 11. Čakovečki mlinovi, Čakovec 12. Čazmatrans, Čazma 13. Dalit, Daruvar 14. Dekor, Zagreb 15. Dubrovačko primorje s p.o., Slano - Dubrovnik 16. Duhan, Zagreb 17. Enikon, Zagreb 18. Ferimport, Zagreb 19. Finomehanika, Osijek 20. Gembarovski, Nova Gradiška 21. GP Cestograd, Zagreb 22. Gradip, Vrbovec 23. Graditelj, Slatina 24. Gradski podrum, Zagreb 25. Građa, Slavonski Brod 26. Građevina, Zagreb 27. Građevinsko poduzeće Dom, Zagreb 28. Hana, Našice 29. Hospitalija, Zagreb 30. Hotel Bellevue, Dubrovnik 31. Hotel Laguna, Zagreb 32. HTP Belvedere, Dubrovnik 33. HTP Brela, Brela 34. HTP Imperijal, Rab 35. HTP Primošten, Primošten 36. HUP Korana, Karlovac 37. IGM Kaming, Ljubešćica 38. IKOM - Industrija i kovnica obojenih metala, Zagreb 39. IKOM - Imdustrija komunalne opreme i mjerila, Zagreb 40. Ilirija, Biograd 41. Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 42. Jadera, Zagreb 43. Jadran film, Zagreb 44. Jadran, Gosipić 45. Jaska, Jastrebarsko 46. Karbon, Zagreb 47. Katran, Zagreb 48. Kemijsko građevinska industrija, Karlovac 49. Klas, Križ 50. Klimaoprema, Samobor 51. Konkurent, Sinj 52. Labud, Zagreb 53. Mardešić, Sali 54. Mika Babić, Slavonski Brod 55. Mirna, Rovinj 56. Mladost, Zagreb 57. Modea, Garešnica 58. Mrežnica, Duga Resa 59. Opskrba, Vinkovci 60. Ortopedija Zagreb, Zagreb 61. Pamučna industrija Duga Resa, Duga Resa 62. Panex, Čakovec 63. 5. maj, Bjelovar 64. PGM Ragusa, Dubrovnik 65. Prodex, Zagreb 66. Progres, Jastrebarsko 67. Ribomaterijal, Zagreb 68. Salona Graditelj, Solin 69. Slanica, Murter 70. Slavija, Kutina 71. Slavijapromet, Zagreb 72. Sloga, Koprivnica 73. Sloga, Novi Marof 74. Sloga, Požega 75. Sloga, Zagreb 76. Sloga - maloprodaja d.o.o., Đurđevac 77. Staklo, Zagreb 78. Sunčani Hvar, Hvar 79. Sveučilišna tiskara d.o.o., Split 80. Šavrić, Zagreb 81. Taksi-remont, Zagreb 82. Tekop, Pula 83. Transport, Vinkovci 84. Trgocentar, Zabok 85. Trgopromet, Đakovo 86. Trgovačko poduzeće Japetić, Jastrebarsko 87. Trgovina, Križ 88. Trudbenik, Sveti Ivan Zelina 89. Turist, Novalja 90. Tvornica računskih strojeva, Zagreb 91. Univerzal, Bjelovar 92. Univerzal, Varaždin 93. Velepromet, Vukovar 94. Veterinarska stanica Nova Gradiška, Nova Gradiška 95. Veterinarska stanica Požega, Požega 96. Vodičanka, Vodice 97. Zadar film, Zadar 98. Zadranka, Zadar 99. Zagrebplast, Zagreb 100. Zlata, Nova GradiškaVladi i Saboru prošlog tjedna predočeni su rezultati revizije prvih stotinu od 2000 tvrtki za koje se sumnja da su u doba vladavine HDZ-a nezakonito privatizirane. Iako krivci nisu prozvani, rezultati nalaza Državne revizije pokazali su da u 80-ak od 100 kontroliranih tvrtki privatizacija nije u cijelosti obavljena na zakonom propisan način. Među tih 80-ak tvrtki su i Jadran film, Gradski podrum i Ferimport, u kojima su upravo Grubišić, Kutle i Gucić bili protagonisti velikih privatizacijskih malverzacija. Državna revizija potvrdila je da je Grubišić, koji danas kontrolira oko 51 posto Jadran filma, to postigao na nedopušten način. Fond za privatizaciju tada je tvrtki Nova produkcija pod Grubišićevom kontrolom protuzakonito odobrio 15 posto popusta na dionice malih dioničara, za koje bi inače Fondu trebao u 6 mjeseci platiti 1.059.564 DEM. Ali ne samo to: Grubišić je Fondu platio 860.710 umjesto 900.629 DEM (s protuzakonitim popustom) sa zakašnjenjem od 42 do 81 dan. Revizija je potvrdila i da je 29,55 dionica Jadran filma protupropisno dodijeljeno Privatnom investicijskom fondu Sunce zamjenom dionica u kuponskoj privatizaciji, jer te dionice nisu bile za to namijenjene.

Malverzacijama spomenutim dionicama dovršena je prijevara koju je Grubišiću omogućio posljednji HDZ-ov šef Fonda za privatizaciju Stipe Hrkać. Operacija je obavljena preko PIF-a Sunce i Jake Andabaka, koji je na Varaždinskom tržištu vrijednosnica te dionice nedugo potom prodao tvrtkama M-dizajn i TV- zastupstva pod kontrolom Vinka Grubišića. Ali Grubišić ni do danas nije uspio potpuno riješiti svoje poslovne odnose sa svoja dva ortaka iz ganga Grupo, medijskim tajkunom Ninoslavom Pavićem i Miroslavom Kutlom, koji su Grubišiću osiguravali kapital za postupno preuzimanje te tvrtke.

Unatoč tomu, bar se tako činilo do prošlotjednih najava iz Vlade, on je zahvaljujući političkoj potpori još jednog svog ortaka iz afere Grupo, Ivića Pašalića, definitivno preuzeo kontrolu nad Jadran filmom. Revizijom je utvrđeno da ciljevi privatizacije nisu ostvareni jer je u Jadran filmu smanjen broj zaposlenih sa 172 na 103, te zato što su postignuti negativni poslovni rezultati.

Privatizacijski ciljevi nisu ispunjeni ni u tvrtki Gradski podrum, gdje je u središtu malverzacija bio Miroslav Kutle. Revizija nije dala potpunu ocjenu privatizacije te tvrtke zato što je u tijeku sudski postupak protiv Kutle i zato što nedostaje dio dokumentacije na temelju koje je Fond za privatizaciju Gradski podrum procijenio na 2.043.332 DEM, iako je u elaboratu o privatizaciji tvrtka bila procijenjena na 1.698.544 DEM. Kutli je pritom uvelike pomogao i tadašnji šef Fonda za privatizaciju, današnji saborski zastupnik HDZ-a Ivan Penić. Nakon što su službenici Fonda u više navrata odbijali Kutline elaborate o pretvorbi Gradskog podruma, Penić je, kako kažu njegovi bivši suradnici, osobno parafirao treću verziju elaborata jednog petka početkom 1994. kad je većina potencijalnih očevidaca već bila otišla na vikend. Izvješće Državne revizije sugerira da su dokumenti o Penićevoj umiješanosti u kriminalne radnje netragom nestali. Borbu protiv Kutle i Penića u ime malih dioničara počeo je 1995. odvjetnik Davor Begić kaznenom prijavom koja govori o “organiziranom zločinačkom udruženju koje se služi ucjenom, prijetnjama, pljačkom i falsifikatima”. Državno odvjetništvo tri je godine predmet stopiralo, a potom je državni odvjetnik Radovan Šantek, koga je sindikalni čelnik Mario Iveković zbog veza s jednim od optuženih u tom predmetu optuživao za zataškavanje predmeta, potpisao nalog za istragu. Postupak je i danas u tijeku, a Gradski podrum vlasnički je preuzela Zagrebačka banka. Za kriminalne radnje i uništavanje tvrtke još nitko nije kažnjen, iako i nalaz Državne revizije sugerira da je kriminal u pretvorbi postojao.

Revizijom je utvrđeno da pretvorba tvrtke Ferimport uopće nije obavljena u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. U središtu tih malverzacija bila je obitelj Gucić. Revizorski izvještaj na 50-ak stranica svjedoči o kriminalu širokih razmjera. Prvo u procjenu vrijednosti tvrtke nisu bile uključene nekretnine vrijedne 3,3 milijuna maraka. Zatim je procijenjena vrijednost nekretnina smanjena s 43.860.748 na 32.921.769 maraka, a dokumentacija koja bi objasnila zašto je to učinjeno iz Fonda za privatizaciju je nestala. Dio tvrtke kupljen je novcem iz nje same, a 1993. i 1994. isplaćivana je dividenda svim dioničarima osim Fondu za privatizaciju. Revizija je otkrila i veći broj za tvrtku štetnih ugovora, posebice kad je tvrtka kupovala dionice i udjele drugih tvrtki pa ih potom prodavala. Zbog katastrofalno lošeg poslovanja i velikih dugova koji nisu bili vraćani tvrtka je otišla u stečaj, a krivci za kriminalne aktivnosti ostali su nekažnjeni.

Slične nepravilnosti revizija je ustanovila i u većini dosad revidiranih tvrtki širom Hrvatske. Vlada je zatražila da glavna revizorica Šima Krasić imenuje odgovorne za kriminal i njihova imena naknadno dostavi. Najavljena je i promjena više zakona koja bi omogućila kažnjavanje krivaca i produljenje rokova zastare za kriminalne aktivnosti u privatizaciji.

Nekoliko uglednih pravnika za Nacional je potvrdilo da bi Grubišić, Kutle i Gucić bili najučinkovitije kažnjeni promjenom porezne politike i najavom oporezivanja imovine stečene privatizacijom. Osnovano se pretpostavlja da u tom slučaju većina novih vlasnika, počevši od Grubišića, neće imati novca za porez. Država bi im tada u vrijednosti poreznog duga oduzela dio tako stečene imovine i smanjila im vlasnički udio u tvrtkama. Tako bi se razračunavanje s privatizacijskim kriminalom provelo posredno, ubiranjem poreza. Za životni standard Vinka Grubišića i mnogih drugih njemu sličnih novih bogataša mogle bi biti pogubne i imovinske kartice koje Vlada namjerava uvesti. U pravnim krugovima tvrde da bi nakon uočenog nerazmjera između životnog standarda, prijavljenih primanja i količine plaćenog poreza policiji u pravilu trebalo najdulje tri mjeseca da utvrdi gdje Grubišić ili neki sličan tajkun krši zakon. Spomenuta trojka i niz drugih aktera sumnjivih privatizacijskih transakcija mogli bi se suočiti i s novim kaznenim prijavama. Oni bi, tvrdi se, uz malo više ažurnosti nadležnih tijela mogli biti pritvoreni i bez najavljenih promjena kaznenog zakona.

Nakon prošlotjednog oštrog istupa ministra graditeljstva i obnove Radimira Čačića postalo je očito da Vlada namjerava vratiti odredbe kaznenog zakona koje su postojale do konca 1997., koje su za zloupotrebu položaja i ovlasti omogućavale pokretanja postupka u roku od 20 godina, ostavljajući pravosuđu još 20 godina da postupke i okonča. Slično je bilo i s kažnjivim djela protiv društvene i privatne imovine, nesavjesnim radom u službi ili sklapanjem štetnih ugovora, gdje je zastara nastupala nakon deset godina. Novom verzijom Kaznenog zakona većina tih kažnjivih djela je preformulirana, kazne za ta djela su smanjene, a samim tim i rokovi zastare.

Štoviše, neka su kažnjiva djela i izbrisana. To se najbolje vidi kod sklapanja štetnih ugovora. Po novom zakonu osoba koja je većinski vlasnik tvrtke ne može sklapati štetne ugovore. To se sjajno nadopunjavalo sa zakonom o pretvorbi od početka 90-ih, čija je prva verzija na prijelazu iz ‘92. u ‘93. lopovski promijenjena tako da je dopuštala da netko preuzme većinski udio i upravljačka prava u nekoj tvrtki i upiše se kao vlasnik iako nije otplatio dionice. Ta dva propisa od 1997. su omogućavala da osobe koje su bez novca postale ”šefovi” tvrtki mogu potpisivati bilo kakve ugovore a da za to ne odgovaraju. To su mnogi iskoristili kako bi nekažnjeno izvlačili novac iz tvrtki kojima su upravljali a da su za to ništa nisu platili.

Tvrdi se da Vlada sada želi produljiti rokove zastare i ponovno uvrstiti u zakon odgovornost takvih osoba za sklapanja štetnih ugovora. Više pravnika Nacionalu je potvrdilo da takve promjene teško mogu odmoći privatizacijskim pljačkašima jer se prema počiniteljima kriminalnih djela nakon zakonskih promjena uvijek primjenjuje onaj zakon koji je za njih povoljniji. Grubišiću, Kutli, Guciću i drugim akterima malverzacija u pretvorbi to jamči i Ustav. No to nipošto ne znači da se oni ne bi mogli naći u zatvoru i na temelju postojećih zakona. Isti pravnički krugovi tvrde da je moguć obračun s kriminalom u pretvorbi i bez najavljenih promjena u kaznenom zakonodavstvu: za to je potrebna pažljiva analiza mogućnosti koje nude postojeći kazneni propisi, ali i politička volja da se to učini, koja u vladajućoj koaliciji očito raste kako se bliži predizborna kampanja.

Grubišić, Kutle i Gucić među najpoznatijim su osobama koje su se našle na udaru Državne revizije. U ostalim slučajevima, izuzmemo li hotelsko-turistička poduzeća, riječ je o malim tvrtkama. Zasad se samo može nagađati hoće li se i koliko revno ispitati jesu li svoje bogatstvo zakonito stekli danas utjecajni poduzetnici poput Ivice Todorića i Luke Rajića, vlasnika koncerna Agrokor i Lura.

Prošlotjedne najave oštrog obračuna s kriminalom u pretvorbi teško će se ozbiljno shvatiti ako Vlada ne revidira i privatizaciju banaka, koje su često na prljav i zakonski upitan način u minulom desetljeću stekle golemu imovinu. Krugovi bliski samom vrhu Vlade Nacionalu su potvrdili da će to biti teško učiniti, ali su najavili kako bi se u sklopu najavljenih zakonskih promjena tom problemu moglo djelomice doskočiti reformom računovodstvenih propisa. Tvrdi se da dio financijskih stručnjaka bliskih vrhu Vlade zagovara da se bankama onemogući da gubitke koje im je država već sanirala u bilancama prikazuju kao preneseni gubitak koji potom prebijaju ostvarenom dobiti, čime državi izbjegavaju plaćati poreze na dobit, koju mnoge banke agresivno reklamiraju u želji da privuku nove klijente. Tek bi se promjenom tih propisa, uz još bržu reviziju preostalih 1800 tvrtki, Vlada doista približila zakašnjelom ostvarenju grlatih predizbornih obećanja o obračunu s kriminalnim naslijeđem HDZ-a.

Vezane vijesti

Uzaludnost naloga državne revizije

Uzaludnost naloga državne revizije

Hrvatski laburisti (HL) danas su Hrvatskom saboru predložili zaključak koji bi obvezao Vladu da u roku od šest mjeseci dostavi izvješće o utvrđivanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika