Isabelle Caro- Već sam bila na dijeti.

- I ja sam bila na dijeti, na početku nisam jela apsolutno ništa.

- Nisam bila zadovoljna svojim tijelom.

- To je neka vrsta diktata grupe - većina je mršava, i onda i ti želiš biti mršava, osjećaš se debelo.

- Pa vidimo manekenke kakve su na slikama.

Ovo su neki od odgovora u anketi među učenicama jedne srednje škole. Posljednjih 50 do 60 godina ljudske civilizacije su donijele fatalni razvoj predstave o ženskoj ljepoti. Za razliku od civilizacija koje su prethodile, u kojima se lijepa žena nije mogla zamisliti bez punoće forme, posljednjih pedeset godina su obilježene težnjom za prazninom, za majicom broj 32, za eteričnim, dugačkim kostima, za figurom Tvigi, za grančicom, za slamkom.

Industrija je iskoristila činjenicu da je u naše vrijeme lakše biti debeo nego mršav i potrudila se da nas obasipa svim sredstvima za postizanje koščatog stasa, a kao uzore zadala mladima neuhranjene manekenke i modele. Diktat grupe čini svoje: u Njemačkoj više od 100.000 žena životne dobi između 15 i 35 godina muči anoreksija, a oko 600.000 žena bulimija.

Bulimija - psihički ventil

Studija sveučilišta u Jeni je pokazala da djevojke odrastaju praćene izraženom brigom za figuru. U Njemačkoj, poremećaji su zabilježeni kod 35 posto svih ispitanih učenica, ali je zanimljivo da je u zapadnoj Njemačkoj ugroženo 56 posto učenica, a u istočnoj Njemačkoj samo njih 30 posto.

Kada je riječ o bulimiji, žene su najčešće svijesne da ona predstavlja okidač, ili psihički ventil.

Stručnjaci upozoravaju da u medijima nedostaje upozorenja, primjene mjera i metoda za reguliranje tjelesne težine kao što su dijete, post, sport ili uzimanje lijekova za mršavljenje. Postoji velika i moćna industrija koja tim mjerama i metodama ostvaruje dobru zaradu i koristi to što se u osjetljivoj fazi dolazi do poremećaja tjelesne sheme.