Ivica RačanNa posljednjoj sjednici Predsjedništva SDP-a, održanoj u srijedu 3. srpnja, potpredsjednik stranke i ministar financija Mato Crkvenac zaprepastio je stranačke kolege zaključkom kako ne trebaju gajiti iluzije oko učinkovitosti i vijeka trajanja nove Vlade. Po Crkvencu ona zbog dijametralno suprotnih interesa novih koalicijskih partnera nema šanse da preživi kasnu jesen i izglasavanje državnog proračuna za sljedeću godinu. Odmah je intervenirao predsjednik stranke Ivica Račan, ali i ostali članovi Predsjedništva SDP-a, koji su oštro napali ministra financija upozoravajući da se ne može ući u tako ambiciozan projekt ako se već na početku sumnja u mogućnost njegove realizacije. Posebno je bio oštar Mato Arlović koji nije krio ponos što je uspio prikupiti čak 86 potpisa saborskih zastupnika koji će podržati novu Vladu Ivice Račana, tvrdeći da će, ako bude potrebno, osigurati potporu i do čak 90 zastupnika.
Neočekivani ispad Mate Crkvenca odmah je potaknuo spekulacije o njegovu odlasku iz Vlade. U SDP-ovim kuloarima proširila se priča da je Mate Crkvenac tako istupio jer mu je dosta natezanja u Vladi, ali i stalnih napada medija i ekonomskih stručnjaka, te da je spreman napustiti funkciju ministra financija. Izvori bliski vrhu SDP-a tvrde da Mate Crkvenac nema ništa protiv toga da izađe iz Vlade, pod uvjetom da mu se osigura mjesto guvernera Hrvatske narodne banke. Takvu rošadu, tvrde upućeni, lako je izvesti jer je sadašnji guverner HNB-a Željko Rohatinski već u više navrata najavio svoje povlačenje, a osim toga on je vrlo blizak Crkvencu koji ga je uostalom i doveo na tu funkciju pa će mu sigurno bez otpora prepustiti svoje mjesto.
Premijer u ostavci Ivica Račan nije u ponedjeljak 8. srpnja došao na razgovore kod predsjednika Mesića, što predstavlja nemalo iznenađenje budući da se ne tumači prijateljskom gestom prema predsjedniku. Smatra se međutim da Račan nije došao jer je načuo da će predsjednik Mesić, prije negoli počnu razgovarati o novom mandatu, zatražiti od Račana da bezuvjetno potpiše ukaz o imenovanju trojice šefova tajnih službi. Pitanje je, međutim, što će nakon takvog nekorektnog poteza Ivice Račana učiniti predsjednik Mesić. Među onima koji će sigurno otići iz Vlade u SDP-u se najčešće spominje Željka Antunović koja će se navodno vratiti u Sabor i tamo preuzeti funkciju predsjednice Kluba zastupnika SDP-a. Na taj način Račan želi osloboditi jedno potpredsjedničko mjesto u Vladi, a istodobno pojačati poziciju stranke u budućim teškim parlamentarnim nadmetanjima. Najavljuje se da će odstupiti i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović koji treba preuzeti operativno vođenje SDP-a u predizbornom razdoblju. U SDP-u procjenjuju da je nužno što prije kadrovski ojačati stranku kako bi ona što pripremljenije dočekala sljedeće izbore.
Nagađa se također da bi iz Vlade mogao izaći i ministar branitelja Ivica Pančić čiju će smjenu navodno tražiti HSS koji želi da na to mjesto dođe netko tko će izmiriti novu Vladu i braniteljsku strukturu.
Mnogi smatraju da će Ivica Račan povući pravi potez ako na funkciju ministra gospodarstva prekomandira sadašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Linić se potvrdio kao vrstan operativac, ali se nije iskazao kao suptilan kreator. Stoga bi dužnost ministra gospodarstva obavljao zasigurno vrlo uspješno, a na mjesto potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo valja dovesti mlađeg stručnjaka koji će osmisliti novu gospodarsku strategiju. SDP-ov kandidat za gospodarske resore i ministarstvo financija je Dragan Kovačević, direktor Hagene i čovjek koji je bitno pridonio uspješnom početku mirovinske reforme i formiranju mirovinskih fondova. HSS će za te dužnosti ponuditi Damira Novotnyja, direktora revizorske tvrtke Ernst und Jang, inače predsjednika Gospodarskog foruma HSS-a. U medijima se spominjalo i ime Damira Kuštraka, dosadašnjeg zamjenika ministra financija, inače, sada već bivšeg člana HSLS-a. Kako su međutim u Vladi još četvorica ministara koji su napustili HSLS, malo je vjerojatno da disidenti iz liberalnih redova mogu zadržati i te mandate, a kamoli dobiti još neki.
HSS ima još nekoliko kandidata za ministarske funkcije. Za zamjenika premijera ili potpredsjednika Vlade zaduženog za reformu pravosuđa HSS ima jakog kandidata, potpredsjednika stranke Luku Trconića. Za mjesto ministra obrane HSS će kandidirati saborskog zastupnika Antu Markova, dok će Ante Simonić, profesor s Medicinskog fakulteta u Rijeci, biti gotovo sigurno predložen za novog ministra znanosti.
Četvorica ministara iz redova HSLS-a, koji su u ponedjeljak 8. srpnja obznanili da se priključuju stranačkim disidentima koji su u Saboru osnovali Klub nezavisnih liberala, također računaju da će sačuvati svoje funkcije u Vladi. Međutim, prema raspoloženju koje prevladava kod ostalih koalicijskih partnera svoja mjesta neće moći zadržati sva četvorica ministara, nego eventualno dvojica. To će izazvati prve pukotine unutar nove koalicije jer Goran Granić, Jozo Radoš, Andro Vlahušić i Hrvoje Kraljević očekuju da budu primjereno nagrađeni zbog lojalnosti koju su iskazali prema Vladi Ivice Račana.
Predsjednici HNS-a, LS-a i IDS-a – Vesna Pusić, Zlatko Kramarić i Ivan Jakovčić, potvrdili su Nacionalu da osobno nisu zainteresirani za ulazak u Vladu. Vesna Pusić i Ivan Jakovčić izrazili su spremnost da ne opterećuju formiranje Vlade vlastitim stranačkim kadrovskim prohtjevima. No, očekuju i od drugih koalicijskih partnera da budu isto tako umjereni i konstruktivni u zahtjevima.
Zlatko Kramarić, međutim, očekuje da će njegova stranka dobiti još jedno ministarsko mjesto, a LS namjerava na tu funkciju kandidirati tajnicu stranke Helenu Štimac-Radin. U LS-u, naime, procjenjuju da će nakon loma u HSLS-u njihova stranka bitno ojačati svoju poziciju jer će pokupiti glasove liberalnijeg i umjerenijeg biračkog tijela koje više neće željeti davati svoje glasove HSLS-u. Ako Kramarić ustraje na svom zahtjevu, onda će se pred Račanom naći i kandidati HNS-a i IDS-a za ministarske funkcije. U tom slučaju, Vesna Pusić će u Vladu predložiti mladog riječkog znanstvenika Petra Lučina, dok će Ivan Jaković kandidirati Veljka Ostojića za novog ministra turizma.
Navodno je već i Primorsko-goranski savez najavio da očekuje od Ivice Račana, da u znak za potporu Vladi, toj stranci ponudi jedno ministarsko mjesto.
Na sjednici Predsjedništva SDP-a predsjednik stranke Ivica Račan zatražio je od stranačkog vodstva da ga podrži u naporima da izvede temeljitiju rekonstrukciju Vlade, da mu omogući da promijeni nekoliko SDP-ovih ministara i na kraju da mu dopusti da na neka od otvorenih mjesta dovede nestranačke stručnjake.
Ubrzo se pokazalo da je Račan pod temeljitom rekonstrukcijom podrazumijevao zapravo smanjivanje Vlade na 12 do 14 ministarstava. Međutim, Mato Arlović i Josip Leko odmah su ga upozorili da je za takve promjene nužno izraditi više novih zakona, što zahtijeva puno vremena kojega nova Vlada neće imati. Tomu prijedlogu odmah su se suprotstavili i svi koalicijski partneri SDP-a. Oni su upozorili Ivicu Račana da bi to značilo da će se Vlada opet nekoliko mjeseci baviti sama sobom, a uz to bi premijer izgubio važan manevarski prostor za zadovoljavanje kadrovskih potreba raznih stranaka koje će podržati Vladu.
Suočen s tim argumentima, Račan je odustao od te ideje, premda se bio jako zagrijao vidjevši u njoj šansu da se, po sili zakona, i bez sukoba, na najbezbolniji način riješi nekih članova Vlade iz redova SDP-a.
Predsjedništvo SDP-a dalo je punu potporu tim zahtjevima Ivice Račana, ohrabrujući ga da bude što energičniji i radikalniji u kadrovskim promjenama i osvježivanju Vlade.
Predsjednik SDP-a Ivica Račan do ponedjeljka 8. srpnja još nije sa svojim suradnicima, a ni s koalicijskim partnerima, razgovarao o kadrovskim promjenama u Vladi. Razlog tomu je što još ni sam nije raščistio sve dvojbe. Sigurno je da Račan zna što valja učiniti, no pitanje je hoće li imati snage odreći se nekih od svojih najbližih suradnika.
Ako Račan želi za svoju novu Vladu dobiti potporu većine građana, ako ne želi ponoviti stare pogreške te ako je odlučio da ovu Vladu ne potroši uzalud, onda je nužno da promijeni najmanje sedam, osam ključnih ministara. Jedino će tako utisnuti novoj Vladi neophodan, novi pozitivan imidž. U Vladu moraju ući mlađi stručnjaci koji će donijeti polet i entuzijazam, koji će vratiti optimizam i samopouzdanje te dati nadu izlasku iz krize. To se ne može postići kozmetičkim promjenama ili pak krpanjem Vlade po diktatu koalicijskih partnera. Ivica Račan mora već na početku pregovora imati snage stati na kraj nezasitnim apetitima pojedinaca ili stranaka, koji preko Vlade žele rješavati svoje unutarnje probleme. Račan, naime, mora biti svjestan da sadašnje koalicijsko okupljanje većina stranaka ne doživljava kao pokušaj pukog preživljavanja, već kao početak dugoročnijeg strateškog partnerstva. To se prije svega odnosi na HNS, LS i IDS koji očekuju da će zajedno s SDP-om biti koalicijski partneri i na sljedećim izborima. Oni formiranje nove Vlade doživljavaju kao pozicioniranje novog lijevog centra.
Zahvaljujući novim odnosima u koaliciji, nakon gotovo godinu dana, ponovno su se sastali i dogovarali Vesna Pusić, Zlatko Kramarić i Ivan Jakovčić. Nekadašnji partneri iz Porečke koalicije dogovorili su se da u jednom dijelu zajednički nastupe naspram ostalim koalicijskim partnerima, s tim da uz HNS nastupe i njihovi partneri iz Sabora PGS i SBSH. Očekuju da će tako učinkovitije braniti svoje interese. Oni će od premijera Račana zatražiti da se najprije definiraju problemi koje valja riješiti, da se odrede programi i prioriteti te da se tek onda počnu tražiti ljudi koji te zadaće mogu izvršiti.
Ne treba, međutim, očekivati idiličnu suradnju, kako između tih triju stranaka, tako i između ostalih koalicijskih partnera budući da sve stranke imaju zajedničkih, ali i dosta različitih interesa. Koalicija će biti na kušnji, ne samo kod proračuna nego i kod izrade novog izbornog zakona. Dok HNS zagovara izborni zakon s jednom izbornom jedinicom, LS i IDS o tome ne žele ni čuti, te traže da ostane deset izbornih jedinica. HSS zagovara mješavinu većinskog i proporcionalnog sustava, što ne odgovara SDP-u. HSS ne želi ni čuti za povratak IDS-a u Vladu, dok drugi koalicijski partneri to smatraju nužnim, kako bi se ta stranka što čvršće vezala u koaliciju.
Za sve koalicijske partnere najveća je enigma kako će se ponašati Zlatko Tomčić i HSS. Većina je uvjerena da se Tomčić opredijelio za SDP i koaliciju lijevog centra jer samo u njoj može igrati važnu ulogu i nametnuti se kao ravnopravan partner socijaldemokratima. Da se priklonio HDZ-u i HSLS-u Tomčić bi bio tek jedan od partnera, bez većeg utjecaja i moći. Upravo zbog toga u SDP-u, HNS-u, LS-u i IDS-u pribojavaju se Tomčićevih prevelikih apetita koji bi mogli ugroziti funkcioniranje koalicije.
Tomu na kraj može stati samo Ivica Račan. On je zaigrao van banque i u tome mora biti dosljedan. Ako se uspije izboriti da u Vladu uvede mlađe stručnjake poput Dragana Kovačevića, Damira Novotnyja, Petra Lučina, Veljka Ostojića i još nekolicinu, tada će svaki strah da ova Vlada neće uspjeti biti suvišan. Samo nova, mlađa ekipa sposobnih stručnjaka dobit će povjerenje građana i imat će moralno pravo zatražiti od njih na sljedećim izborima da joj daju još jedan mandat za dovršenje reformi.