Senad AvdićSarajevski tjednik Slobodna Bosna prošloga je tjedna optužio poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafu Cerića i bivšeg predsjednika države Aliju Izetbegovića za organiziranje medijskog i političkog linča protiv novinara i redakcije spomenutog tjednika. Uredništvo Slobodne Bosne pisanim je priopćenjem upozorilo javnost da u napadima na novinare sudjeluje i velik broj vjerskih dužnosnika, imama Islamske zajednice, huškajući vjernike na likvidaciju Senada Avdića i novinara Slobodne Bosne.

Senad Avdić, glavni urednik nezavisnog sarajevskog tjednika Slobodna Bosna, koji se nakon kritičkih napisa o poglavaru Islamske zajednice u BiH Mustafi Ceriću i bivšem bosanskohercegovačkom predsjedniku Aliji Izetbegoviću našao na udaru islamskih dužnosnika i u središtu nezapamćene huškačke kampanje po džamijama, za Nacional govori o tom skandalu koji potresa politički i vjerski život u BiH CERIĆ BRANI NOVE BOGATAŠE 'Mustafa Cerić ustao je u obranu ljudi koji su, osim što su završili u zatvoru, preko noći postali bogati moćnici' CERIĆEVA TURNEJA PO ISLAMSKIM ZEMLJAMA 'Nikad nije utvrđeno koliko je novca prikupio Mustafa Cerić krstareći sa Salimom Šabićem i Fatihom al Hassaneinom islamskim zemljama i tražeći pomoć za BiH'Sve je to zbog toga što se Mustafa Cerić našao na meti kritičkih napisa Slobodne Bosne i to nakon nedavnog istupa u kojem je negativno ocijenio pokretanje sudskog postupka protiv bivših vojnih i policijskih dužnosnika u BiH osumnjičenih za sponzoriranje islamskog terorizma, ilegalnu trgovinu oružja na Kosovu, te pripremu atentata na Fikreta Abdića.

Cerić je nedavno u obraćanju bošnjačkoj dijaspori i omladini u Tuzli pozvao Bošnjake da prosvjeduju protiv ovih suđenja tvrdeći kako će u protivnom svatko od njih doći u istu situaciju. Cerićev pokušaj miješanja u pravosudni sustav Bosne i Hercegovine bio je povod Slobodnoj Bosni da poglavara Islamske zajednice proglasi “odvjetnikom bošnjačke mafije”. Nakon kritičkih tekstova u Slobodnoj Bosni, uslijedili su napadi vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića na glavnog urednika tjednika Senada Avdića, a napadima se pridružio i bivši predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

O najnovijem skandalu koji potresa politički i vjerski život u Bosni i Hercegovini, stanju u pravosuđu, medijskoj i političkoj sceni u BiH razgovarali smo s glavnim urednikom nezavisnog tjednika Slobodna Bosna Senadom Avdićem.

NACIONAL: Nedavno vas je Mustafa Cerić, nakon kritičkih napisa u vašem tjedniku, nazvao luđakom i psihijatrijskim slučajem. Iz džamija po cijeloj Bosni dolaze vijesti o kampanji i huškanju vjernika na vašu likvidaciju, a redakciju tjednika Slobodna Bosna vrhovni vjerski poglavari nazivaju dijelom antimuslimanske zavjere sa Zapada? Plašite li se za vlastiti život i za živote vaših novinara ? – Izjave izrečene ovih dana s govornica džamija u BiH doslovno su huškanje vjernika na moju likvidaciju. Posljednjih desetak dana, pa i danas, u desetak džamija u BiH takva kampanja se nastavlja.
Očekivao sam da će potpora biti izraženija i transparentnija. Redakcija Slobodne Bosne do sada nije bila suočena s ovakvim napadom, jer u konačnici izloženi smo nezabilježenu linču vjerskih vođa bošnjačkog naroda u BiH, pri čemu su nam životi u opasnosti.
U vjerskim objektima i džamijama tijekom molitvi petkom ukazuje se na pogubno djelovanje Slobodne Bosne i njenih novinara. Takve su izjave naročito prisutne u tuzlanskom kantonu i sarajevskoj džamiji Kralj Fahd, gdje lokalni imami vjernicima objašnjavaju kako je Slobodna Bosna dio antimuslimanske zavjere sa Zapada.
Problem nastaje kada takve izjave dođu do mladih ljudi koji su proteklih godina vjerski radikalizirani i koji su i ranije pokazivali radikalne oblike vjerskog djelovanja. To zaista može dovesti do neprimjerene reakcije s nesagledivim posljedicama.

NACIONAL: Smatrate li Cerićevu brigu za osumnjičenike u kaznenim procesima pred bosansko hercegovačkim sudovima, poput bivših visokih vojnih i policijskih dužnosnika Alije Delimustafića, Irfana Ljubijankića, Bakira Alispahića i Envera Mujezinovića, izrazom njegove stvarne zabrinutosti za sudbinu tih ljudi? – Naravno da razumijem zabrinutost Mustafe Cerića za svakog muslimana i vjernika jer mu je to i posao. Ako su osumnjičenici predmet njegova interesa kao vjernici, ja to poštujem i nema razloga da se oko toga vodi bilo kakav spor. Međutim, u ovoj zemlji ima tisuće ljudi, od kojih je jako puno vjernika, koji su u štrajku jer mjesecima nisu dobili primanja, puno je gladnih ljudi bez domova, a još nisam čuo glas islamske zajednice da ih posjeti, da im pruži utjehu, potporu i solidarnost. Cerić je stao u obranu ljudi koji su, osim toga što su u zatvoru, utemeljeno ili ne mi nismo tu da sudimo, preko noći postali bogati moćnici. Bivši policajac Bakir Alispahić danas posjeduje imovinu vrijednu 10 milijuna njemačkih maraka, general Hamid Bahto koji je u Goražde otišao kao siromašan vojnik, a vratio se s činom generala i vlasništvom nad određenim nekretninama, samo su kap u moru sličnih slučajeva.

NACIONAL: Smatrate li da je Mustafa Cerić pritiskom na pravosuđe zapravo htio spriječiti proširenje istrage i na druge visoko pozicionirane dužnosnike BiH, odnosno političare iz redova SDA koji su početkom rata raspolagali i nekontrolirano trošili golem novac za obranu BiH, primjerice Hasan Čengić ? – Bojim se da Mustafa Cerić propagira drugu vrstu solidarnosti. Mislim da on štiti dio političkog, vojnog i vjerskog klana koji je rješavao sudbinu BiH, u kojem je i on bio, a svi su se oni na izravan ili neizravan način koristili novcem što je dolazio za obranu BiH. Između ostalog, Cerić je prema našim dokumentima itekako sudjelovao u prikupljanju novca po islamskom svijetu.
Unutar nekih liberalnijih krugova islamske zajednice i stranke SDA govori se o strahu Mustafe Cerića da u zatvoru završe još neki “nevini” Bošnjaci, kao što su Halid i Hasan Čengić koji se još uvijek, unatoč naporima mostarskog tužiteljstva, nisu pojavili pred sudom kao svjedoci u rasvjetljavanju odgovornosti za ilegalno uskladištenje više stotina granata u mostarskim tvornicama.

NACIONAL: Poznato je da je početkom rata, 1992. u sjeni djelovala i paralelna bošnjačka vlada u Zagrebu. Između ostalog, članovi tzv. vlade u sjeni bili su i Mustafa Cerić i Hasan Čengić, a na raspolaganju su imali novac namijenjen obrani BiH. Imate li saznanja da su članovi skupine nenamjenski trošili novac? – Nakon što je Čengić 1990. s dužnosti glavnog imama zagrebačke džamije prešao raditi u SDA, naslijedio ga je Mustafa efendija Cerić. Početkom rata u BiH Hasan Čengić odlazi u Zagreb gdje zajedno s imamom Cerićem i bošnjačkim biznismenom iz Zagreba Salimom Šabićem osniva neformalnu vladu u sjeni zaduženu za prikupljanje novca i njegovo usmjeravanje za obranu BiH. Mustafa efendija Cerić inicira u jesen 1992. održavanje Međunarodne konferencije o zaštiti ljudskih prava u BiH, koja je u Zagrebu okupila nekoliko stotina predstavnika iz većine islamskih zemalja. Na prvoj sjednici osnovan je Izvršni odbor konferencije, za predsjednika je izabran dr. Mustafa Cerić, a za sekretara Fatih al Hassanein, Sudanac koji će tijekom rata u BiH biti gospodar novca koje su prijateljske islamske zemlje upućivale BiH. Član Izvršnog odbora je i Salim Šabić koji će kasnije sa Cerićem i Hassaneinom prekrstariti islamskim svijetom tražeći financijsku podršku za muslimane BiH. Nikad nije ustanovljeno koliko je novca ovaj tim uspio prikupiti te kako je on trošen i tko je njime raspolagao. Tek u izvještaju koji su krajem 1992. Mustafa Cerić i Fatih al Hasanein uputili predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću piše da je na sastanku Izvršnog odbora Konferencije, održanog u Džedi (Saudijska Arabija), između ostalog odlučeno “da se pokrene osnivanje fonda za pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu od milijardu američkih dolara”.(!!) Zagrebački poduzetnik Salim Šabić samo je od Saudijske Arabije i kralja Fahda dobio 400 milijuna dolara.
Stotine milijuna njemačkih maraka stizalo je na račun humanitarne organizacije TWRA, čiji je direktor bio Fatih al Hassanein. Novac je od Hassaneina bez ikakve kontrole i pratećih dokumenata preuzimao uzak krug ljudi predvođenih Hasanom Čengićem. Od Hassaneina su, prema ovoj dokumentaciji, novac (u neograničenim količinama) mogli uzimati tek povlašteni ljudi iz vrha SDA, prije svih Hasan Čengić, a potom i Alija Izetbegović. Tako je iz dobivenih “potvrda” vidljivo da je Čengić za svega nekoliko mjeseci iz Hassaneinove blagajne u Beču uzeo više od pet milijuna njemačkih maraka, za različite namjene, od opremanja Armije BiH pa do “suradnje s međunarodnom zajednicom”. Račune Čengić nije polagao nikome, baš kao ni Fatih al Hassanein. Fatih je bio samo sekretar Izvršnog odbora Konferencije, čiji je predsjednik bio Mustafa efendija Cerić, a glavni menedžer Cerićev zagrebački prijatelj Salim Šabić.

NACIONAL: Istražni sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Jasminka Putica izravno je bila angažirana u dva najdelikatnija sudska procesa koja se vode u BiH. Samo dan nakon obraćanja Mustafe Cerića bošnjačkoj dijaspori u Tuzli, Putica podnosi ostavku iz zdravstvenih razloga. S druge strane, obnašatelj dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vlado Adamović zaključuje da bi efendiji Mustafi Ceriću trebalo omogućiti potpun i cjelovit uvid u sudski spis sa suđenja skupini osumnjičenika za ilegalnu trgovinu oružjem za područje Kosova.
Znači li to da pravosudni sustav u BiH nije odvojen od političkih pritisaka i raznih utjecaja te da je nužna njegova reforma, što od dolaska u BiH tvrdi i Paddy Ashdown, visoki predstavnik međunarodne zajednice ? – Jasminka Putica bila je istražni sudac u procesu oko formiranja terorističkog kampa na Pogorelici, kasnije je dodan i pokušaj atentata na Fikreta Abdića, dok je drugi slučaj trgovina oružja iz BiH na Kosovo. Putica je podnijela ostavku na oba slučaja kao istražni sudac i ovih je dana dobila zamjenu. Prema zakonu, ona nije morala obrazložiti razloge svoje ostavke, ali je vrlo indikativno da je podnosi samo 30 sati nakon Cerićeva govora. U sudskom postupku protiv osumnjičenih za šverc oružja na Kosovo tužiteljica Kreso podvrgnuta je nevjerojatnim pritiscima, a oko njezine kuće neprestano kruže policijske patrole radi osobne zaštite. Tužitelj Federacije BiH Marinko Jurčević također je u posljednjih nekoliko mjeseci pod velikim pritiscima zbog čega ima neprekidnu policijsku zaštitu. Neki svjedoci u ovom procesu, poput policijskog komesara iz Goražda Amira Džebe, dolaze na sud uz velike mjere osiguranja kakve nema ni zapovjednik SFOR-a ili diplomati koji posjećuju BiH. Očito je da su se sudski postupci odvijali pod velikim pritiscima i prije posljednjeg istupa Mustafe Cerića. Nisam dovoljno upućen u sve detalje pravosudnog sustava, ali znam da bi onaj kome je dopušten uvid u spis morao biti jedan od sudionika u tom postupku. Ne znam po čemu bi Cerić bio zainteresirana strana ni zbog čega bi mu Adamović ponudio sudski spis na uvid.

NACIONAL: Kakva je predizborna politička situacije u BiH i postoji li mogućnost ponovnog dolaska SDA na vlast, a time i vraćanje priče o procesuiranju kriminalnih aktivnosti počinjenih za vrijeme rata na početak. Vjerujete li u najavljene, često isticane reforme pravosuđa visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna? – Ovo razdoblje obilježeno je pokušajem snaga koje su na proteklim izborima doživjele poraz da se vrate na političku scenu. SDA koja je prije godinu i pol izgubila izbore nije očekivala da će ljudi koji su obnašali vlast za vrijeme njihove vladavine biti podvrgnuti sudskim procesima. Oni kao ni HDZ u BiH nisu očekivali takav razvoj situacije, jer su neposredno prije gubitka vlasti donijeli skandalozan zakon u federalnom parlamentu, kojim su amnestirali gotovo sve počinitelje svih kaznenih djela počinjenih od 1991. do 1999. Time su amnestirali sve osim ratnih zločina i tako osigurali da njihovi dužnosnici ne odgovaraju za počinjeni kriminal ili nezakonito bogaćenje. Sve o čemu smo pisali, kriminal, pljačke u privatizaciji, uzimanje stanova još i tijekom 1994. i 1995., ovim zakonom je zaboravljeno. Budući da je sadašnja vlast sastavljena od 15 stranaka, različito zainteresiranih za funkcioniranje pravne države, samo djelomično su ukinute neke odredbe ovog zakona, pa je očit strah političkih struktura SDA i HDZ-a da će on biti poništen. Nekontrolirane, ilegalne transakcije novca nije moguće procesuirati jer su svi vinovnici takvih kaznenih djela zaštićeni ovim zakonom. Mislim da će i najnovija reforma koju najavljuje Paddy Ashdown biti samo simbolička i kozmetička ako se pravosudnim tijelima ne odriješe ruke da istraže sva kaznena djela u posljednjih deset godina počinjena u BiH.

NACIONAL: Kako objašnjavate mlake reakcije bosanskohercegovačkih medija nakon Cerićeva istupa i linča koji islamska zajednica u BiH vodi protiv vas i vašeg tjednika? – Vrlo je teško i nezahvalno govoriti o čemu se konkretno radi. Svi jaki i vodeći mediji, prije svega mislim na izdavačku kuću “Avaz”, isplivali su na valu poslovanja ratno-profiterskog klana. Dnevni Avaz koji uvelike kreira javno mnijenje sastavni je dio kruga u koji uvrštavam Izetbegovića, Cerića, Bakira Alispahića i Irfana Ljevakovića, inženjera strojarstva koji je nakon rata postao vlasnik drugog po veličini dnevnog lista, Večernjih novina koje su preimenovane u Jutarnje novine. Čovjek koji se nikad nije bavio novinarstvom postaje vlasnik novina i štamparije. Potrebno je imati u vidu kako je medijska scena formirana u vlasničkom smislu da bi postalo jasno zašto su te reakcije mlake i zbog čega samo Slobodna Bosna, i djelomice list Dani, reagiraju na ovakve neprimjerene istupe,

NOVINARSKA ŠUTNJA
Klanovski interes medija

Osim tjednika Slobodna Bosna i Dani koji su reagirali na skandalozne istupe vrhovnog poglavara islamske zajednice Mustafe Cerića i njegovo izravno miješanje u rad pravosudnih institucija, ni jedan drugi tiskani medij nije reagirao niti na njegove izjave niti na progon i linč novinara tjednika Slobodna Bosna. Naime, utjecajni Dnevni Avaz, prema tvrdnjama Senada Avdića, sastavni je dio ratno-profiterskog kruga u koji se mogu svrstati Izetbegović, Cerić, Bakir Alispahić i Irfan Ljevaković, inženjer strojarstva koji je nakon rata postao vlasnik drugog po veličini dnevnog lista, današnjih Jutarnjih novina.

HASAN ČENGIĆ – GLAVNI LIFERANT ORUŽJA ZA BiH
Mustafa Cerić i Hasan Čengić prijatelji su iz Zagreba

Hasan Čengić zajedno s Mustafom Cerićem, Šefkom Omerbašićem i zagrebačkim poduzetnikom Salimom Šabićem stvorio je 1992. paralelnu bošnjačku vladu sa sjedištem u Zagrebu. Skupina je bila zadužena za prikupljanje novčanih sredstava iz arapskih zemalja za obranu Bosne i Hercegovine. Slobodna Bosna raspolaže dokumentima koji potvrđuju sumnje kako su milijunske svote njemačkih maraka i američkih dolara sakupljene preko humanitarne organizacije TWRA sa sjedištem u Austriji bez ikakve kontrole prolazile kroz ruke Hasana Čengića i čelnika SDA, navodno za naoružanje. Čengić je u Sloveniji sklapao poslove oko nabave oružja s poznatim svjetskim prevarantom i trgovcem oružja Nicholasom Omanom koji se danas nalazi na svim tjeralicama.