09.03.2011. / 16:58

Autor: Hina

U Beogradu predstavljen virtualni muzej posvećen Đinđiću

Poštovatelji prvog srbijanskog demokratskog premijera Zorana Đinđića, ubijenog u atentatu u ožujku 2003. godine, ubuduće će biti u prilici informirati se o njegovu životu i radu na prvom virtualnom muzeju posvećenom Đinđiću, predstavljenom u srijedu u Beogradu.

Zoran ĐinđićZoran ĐinđićPoštovatelji prvog srbijanskog demokratskog premijera Zorana Đinđića, ubijenog u atentatu u ožujku 2003. godine, ubuduće će biti u prilici informirati se o njegovu životu i radu na prvom virtualnom muzeju posvećenom Đinđiću, predstavljenom u srijedu u Beogradu.

Virtualni muzej, odnosno portal www.zorandjindjic.org, bit će, prema najavama, svečano otvoren 15. ožujka, a očekuje se da će ga otvoriti srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Projekt virtualnog muzeja posvećenog ubijenom srbijanskom premijeru predstavila je njegova supruga Ružica Đinđić, predsjednica Fonda "Dr. Zoran Đinđić". Podsjetivši kako se ove godine navršava deseta obljetnica od Đinđićeva imenovanja premijerom, ona je istaknula kako je projekt osmišljen kako bi njegov rad i djelo bili dostupni javnosti. Po njezinim riječima, posjetitelji virtualnog muzeja moći će vidjeti digitaliziranu pisanu građu te se upoznati s političkim i akademskim aspektima Đinđićeva života i rada.

Predstavljanju je nazočio i njemački veleposlanik u Beogradu Wolfram Maas, koji je kazao kako je njemačko veleposlanstvo omogućilo prijevod sadržaja portala na njemački jezik s ciljem da informacije budu dostupne i ljudima s drugih govornih područja. Podsjećajući na Đinđićevu karizmatičnost, Maas je kazao kako je on za Njemačku predstavljao "lice nove Srbije".

Zoran Đinđić ubijen je u napadu u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. ožujka 2003., a njegovu pokopu nazočilo je više od 70 stranih državnih izaslanstava, dok je u pogrebnoj povorci na beogradskim ulicama bilo više stotina tisuća građana.

Bio je prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih gospodarskih i socijalnih reformi.

Đinđićeva vlada zauzimala se za suradnju s Haaškim tribunalom i za vrijeme njegove vlade uhićena je nekolicina haaških optuženika, među kojima i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koji je Haagu izručen 28. lipnja 2001.

Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS), koja trenutačno predvodi vladajuću koaliciju u Srbiji. U njoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od siječnja 1994. do ubojstva predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima, u rujnu 2000. godine.

U svibnju 2007. bivši zapovjednik tadašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović.

Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski vrhovni sud u drugostupanjskom postupku, a potom i 24. studenog 2009. u trećestupanjskom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.

Vezane vijesti

Srbija poslije Đinđića - korak unatrag

Srbija poslije Đinđića - korak unatrag

Svetlana Lukić, urednica Peščanika, jednog od retkih nezavisnih medija u Srbiji, na godišnjicu ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića govori o tome… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika