Objavljeno u Nacionalu br. 363, 2002-10-30

Autor: Mladen Pleše

Počela međunarodna izolacija Hrvatske

EU i SAD kažnjavaju Hrvatsku

Premda je na summitima u Pragu i Kopenhagenu Hrvatska trebala biti istaknuta kao prvi sljedeći kandidat za EU i NATO, ona neće biti ni spomenuta

Romano ProdiRomano ProdiIako većina političara i medija posljednjih dana pokušava dokazati da Hrvatska nije pod sankcijama, stvarnost je zapravo porazna, gotovo dramatična. Europska unija i SAD odlučili su, naime, politički ignorirati Hrvatsku. Na dva najvažnija svjetska politička summita, koja će se do kraja godine održati u Pragu i Kopenhagenu, Hrvatska neće biti spomenuta ni u pozitivnom ni u negativnom smislu. Za EU i NATO pakt Hrvatska kao da više ne postoji. O njoj, uostalom, nije bilo govora ni na netom završenom sastanku šefova država i vlada članica EU u Bruxellesu.

Premda je već bilo dogovoreno da se u Češkoj i Danskoj, za donošenja odluka o proširenju NATO pakta i EU novim članicama, Zagreb eksplicitno istakne kao prvi sljedeći kandidat za prijem u obje organizacije, nakon sukoba s glavnom tužiteljicom Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu Carlom Del Ponte, EU i SAD odlučile su, do raspleta slučaja Bobetko, zalupiti Hrvatskoj vrata ključnih međunarodnih institucija. Tako Hrvatska, gotovo tri godine nakon promjene vlasti, ponovno postaje beznadno siva zona na europskom zemljovidu.

Posebno je razočaravajuća situacija s prijemom u NATO pakt, čemu je Hrvatska bila bliže nego ulasku u EU. SAD je ovih dana diplomatskim kanalima dao do znanja da u dogledno vrijeme više neće biti proširenja NATO pakta. Washington je, naime, dugo najavljivao da će se NATO pakt nastaviti širiti po fleksibilnim načelima: države su se trebale pojedinačno primati nakon što zadovolje potrebne kriterije. Pri tomu se uopće nije krilo da se ponajprije računa na Hrvatsku. Nakon što je Zagreb izigrao povjerenje američkih partnera ponašanjem u slučaju Bobetko, ali i sporom prilagodbom standardima NATO pakta, u Washigtonu je odlučeno da se odustane od planova za žurni prijem Hrvatske u NATO pakt. Ta odluka biti će neizravno potvrđena na summitu u Pragu kada Hrvatska neće biti izdvojena kao “prvi sljedeći kandidat za prijem u NATO pakt”.

Iz diplomatskih krugova nacional doznaje da je u Washingtonu i Bruxellesu zaključeno da se od Hrvatske, s obzirom na atmosferu u državi, ne može previše očekivati. Slučaj Bobetko otkrio je svu krhkost njena demokratskog sustava i pokazao da su antidemokratska i antieuropska struja toliko ukorijenjene da ne treba gajiti iluzije da ih je moguće u kratkom roku prevladati. Budući da NATO pakt ne prima nove članice isključivo po vojnim, nego sve više po političkim kriterijima, Hrvatska ostaje u krugu zemalja koje još nisu primljene u članstvo ove najvažnije multinacionalne vojne organizacije. Stručnjaci NATO pakta očekuju da Hrvatska, uz potpunu suradnju s Haaškim sudom, ponajprije jasno odredi vremenski okvir za dovršenje demokratskih reformi te iskreno i potpuno pridonese regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. Hrvatska nije ostvarila očekivane pomake i zbog toga je još više marginalizirana. Zagreb je definitivno izgubio naklonost u strukturama NATO pakta i Hrvatska će još dugo ostati izvan anglo-američkog vojnog kišobrana.

U diplomatskim krugovima u Zagrebu, Bruxellesu i Washingtonu ocjenjuju da je najtragičnije to što se Hrvatska, i to kada su počinjali razgovori s novom skupinom potencijalnih kandidata za prijem u NATO pakt i EU, bez pravog razloga, sama isključila iz euroatlantskih kombinacija. Bruxelles je, doduše, ostavio Zagrebu tračak nade: Bugarskoj i Rumunjskoj obećano je da će do kraja desetljeća biti uključene u EU, pa je postojala šansa da se u taj, posljednji vlak, ukrca i Hrvatska. No nakon što je odlučeno da se Hrvatska ni ne spomene u Kopenhagenu, sve ukazuje da je i ta šansa izgubljena.

Razlog tako dramatičnom obratu u odnosima međunarodne zajednice prema Hrvatskoj valja potražiti u činjenici da su EU i SAD, kako je za Nacional ocijenio ugledni strani diplomat, “zaprepašteni količinom antidemokratskih, anticivilizacijskih i antieuropskih potencijala među političarima, klerom i građanima Hrvatske.”

“Slučaj Bobetko na dramatičan je način razotkrio koliko problema vlast ima u uspostavi čvrstog pravnog poretka te kako zbog straha ili nesposobnosti ne može ustrajati na poštivanju sudskih odluka. Pokazalo se da Vlada bez žestokih političkih, a možda i fizičkih sukoba, ne može izvršiti preuzete međunarodne obveze: naprosto nema snage suprotstaviti se razularenim skupinama ekstremista. Tako demokratski neuređenoj državi nema mjesta u najvažnijim euroatlantskim integracijama”, zaključio je Nacilonalov sugovornik iz diplomatskih krugova u Zagrebu.

Prvi put u inozemnim krugovima vlada Ivice Račana više se ne spominje kao isključivi krivac za stanje u državi. Strani diplomati u Zagrebu uvjerili su se, priznaju, da je cjelokupan politički kontekst u Hrvatskoj duboko kontaminiran antidemokratskim i antieuropskim osjećajima. A za to, po njihovu mišljenju, najviše su krivi opozicija i vrh Katoličke crkve. HDZ, HSLS, DC, a da se o HSP-u, HKDU-u, HIP-u i HB-u i ne govori, godinama truju javnost antidemokratskim i antieuropskim porukama i ponašanjem. Kada se tomu doda još i crkvena propaganda, koja je presedan u civiliziranom svijetu jer nigdje Katolička crkva ne optužuje EU i SAD da žele pokoriti i uništiti jednu državu, jasno je zašto je među građanima Hrvatske duboko usađena odbojnost prema demokratskim tekovinama modernog svijeta. Naravno premijera Račana i njegovu vladu takva situacija ne ekskulpira dijela odgovornosti. Umjesto da je vladajuća koalicija zajedno s predsjednikom Stjepanom Mesićem učinila sve da građanima pruži objektivnu i istinitu informaciju o slučaju Bobetko, ona se, a ponajprije predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i HSS, čak uključila u antieuropsku histeriju s nesagledivo štetnim posljedicama.

Nitko u Bruxellesu i Washingtonu nije zadovoljan ovim raspletom. U EU i NATO paktu bilo je država i utjecajnih političara koji su se zalagali da se Hrvatskoj progleda kroz prste, da se ne provedu potpuno restriktivne mjere te da ju se čak preko reda uključi u najvažnije međunarodne integracije. Nakon što je Zagreb počeo izigravati preuzete obveze u slučaju Bobetko, svi su oni ušutkani i ostavljeni bez valjanih argumenata.

Zbog svega toga nije utjeha što EU i SAD nisu uveli formalne sankcije protiv Hrvatske. Oni to nisu učinili samo zbog toga što to ne odgovara njihovim ekonomskim interesima. U Hrvatsku je do sada uloženo oko sedam milijardi dolara, uglavnom zapadnog kapitala, iz EU i SAD-a u Hrvatsku se uvozi roba u vrijednosti od gotovo sedam milijardi dolara godišnje i, što je najvažnije, Zagreb zapadnim financijskim institucijama duguje više od 12 milijardi dolara. Zbog toga im nije ni na kraj pameti uvesti ekonomska ograničenja, zatvarati granice i tako onesposobiti Hrvatsku da izvršava svoje financije obveze. Ali to ne smije nikoga zavarati: Hrvatska, naime, ne može uteći političkoj kazni, a ona znači vraćanje u balkanski glib, što će dugoročno imati nesagledive političke, psihološke, civilizacijske i ekonomske posljedice. Zbog toga je za Hrvatsku najvažniji politički i ekonomski interes da se što prije priključi EU i NATO paktu. To jamči gospodarski prosperitet, a bez obzira na to tko će biti na vlasti, svatko će biti prisiljen ugraditi u zakonodavnu infrastrukturu vrijednosti koje garantiraju funkcioniranje demokratske, pravne i pravedne države. Bez uključivanja u EU i NATO pakt, nijedna vlast u Zagrebu, pokazao je to slučaj Bobetko, a prije njega i slučaj Gotovina, neće htjeti ili neće imati snage to učiniti i provesti. U Hrvatskoj jednostavno ne postoji političko i psihološko okružje koje bi, bez prisile, prihvatilo, primjerice, potrebu strogog poštivanja zakona i pravosudnog sustava, nužnost europskog tretmana nacionalnih manjina, potrebu što bržeg povratka izbjeglica ili pak proširenje suradnje i učvršćivanje odnosa sa susjedima. Kada se sve to ima na umu, jasno je zašto će stavljanje Hrvatske na svojevrstan politički led imati negativne posljedice. Njeni građani i dalje će biti prepušteni na milost i nemilost političke mafije, prononsiranih kriminalaca i nasilnika koji svako toliko pretvaraju cijelu naciju u svoje taoce.

Vezane vijesti

Ciparski poziv u pomoć

Ciparski poziv u pomoć

Cipar je u ponedjeljak postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije, a ciparska je vlada objavila kako će… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika