VLADIMIR ŠEKS Glavni HDZ-ov stručnjak za izborno i ustavno pravo: autor aktualnog izbornog prava i svih nelogičnosti u teritorijalnoj podjeli Hrvatske na izborne jediniceAko vlada Jadranke Kosor uskoro ne posluša zahtjev Ustavnog suda i pokrene postupak izjednačavanja broja birača u deset izbornih jedinica u kojima se bira 140 od ukupno 151 saborskog zastupnika, postoji golema opasnost da idući parlamentarni izbori postanu neregularni i nelegitimni, a Hrvatska uđe u najveću političku krizu poslije 1990. godine. Ustavnopravni eksperti i predstavnici nevladinih organizacija potvrdili su ovih dana za Nacional, kako će u tom slučaju, biti dovoljno da pojedinac ili udruga koji su nezadovoljni rezultatom, podignu ustavnu tužbu i spriječe legalnu promjenu vlasti u Republici Hrvatskoj. Kako god bilo može se govoriti o izbornom inženjeringu.

Čak i ako Vlada u zadnji trenutak ipak napravi veće zahvate u izbornom sustavu, to će predstavljati pokušaj manipulacije jer se pravila mijenjaju u zadnji čas, a ako sve ostane po starom, značit će direktno kršenje zakona i ugrožavanje legitimiteta izbornog procesa. Koliko god deseci tisuća prosvjednika, kao i opozicijske stranke zahtijevaju raspisivanje izbora, suočeni s javnosti koja više ne podržava sadašnju vladu, u HDZ-u su odlučili ignorirati upozorenje Ustavnog suda, i dokle god mogu, izbjegavati izjednačavanje broja birača. Najgore od svega, radi se o relativno jednostavnoj proceduri u kojoj na nekim mjestima osobe koje biraju, treba „premjestiti“ iz jedne u drugu izbornu jedinicu.

Ne napravi li to, vlada Jadranke Kosor možda smatra kako će bez obzira na rezultat još neko vrijeme ostati na vlasti, međutim, puno je izvjesniji rasplet koji uključuje radikalizaciju političkih odnosa u zemlji. Posljednji puta nešto slično napravio je Franjo Tuđman, koji je krajem 1995. odbio prihvatiti poraz na zagrebačkim izborima, i imenovati gradonačelnika iz redova opozicije.

Sadašnje izbjegavanje HDZ-ove vlade da provede preporuku Ustavnog suda, pokazuje kako unutar vlasti postoje oni koji su zbog ostanka na svojim položajima, spremni izazvati političku krizu, a možda ponovno gurnuti Hrvatsku u izolaciju u kakvoj se nalazila u devedesetima. Može se, dakle, dogoditi da birači s uvjerljivom većinom izaberu jednu političku opciju, ali umjesto dolaska nove vlade, netko će podignuti ustavnu tužbu uz argument da je prekršen Zakon o izbornim jedinicama koji nalaže da maksimalno odstupanje među biračima smije biti pet posto. Situacija je u tolikoj mjeri banalna da će biti moguće da tužbu podigne kreator postojećeg izbornog zakona Vladimir Šeks ili neki drugi član HDZ-a, jer će biti lako dokazivo kako vlada Jadranke Kosor nije poštovala izvještaj Ustavnog suda iz prosinca prošle godine, kada su suci eksplicitno upozorili kako bi međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljva s ustavnopravnog aspekta.

Posljedice bi bile dramatične: od maksimalnog zaoštravanja političkog sukoba između vlasti i opozicije, preko odgode ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa čak do otvorenog nezadovoljstva velikog dijela javnosti i mogućnosti uličnog nasilja. No u tom slučaju HDZ-ova vlada još bi neko vrijeme zadržala vlast. Različite indicije ukazuju na mogućnost da izbori budu provedeni u krajnje sumnjivim okolnostima: izborni popisi su nesređeni, i ovaj puta na izborima će sudjelovati više od 330.000 Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su formalno prijavljeni na hrvatskim adresama, a tu su i pitanja ustavnosti dvostrukog glasa manjina, kao i financiranja stranaka. Ali sve ovo našlo se u drugom planu u usporedbi s HDZ-ovom opstrukcijom izjednačavanja birača u izbornim jedinicama. Ustavno-pravni eksperti već godinama upozoravaju na kršenje odredbe Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koja navodi kako se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +/- 5 posto, jer tada glas birača u svakoj od izbornih jedinica ne vrijedi jednako. U prosincu 2010. Ustavni sud je nedvosmisleno upozorio da se mora ujednačiti broj birača ili će u pitanje doći zakonitost sljedećih parlamentarnih izbora. U izvješću između ostalog, piše: „Unatoč nepostojanju recentnih podataka o broju birača u općim izbornim jedinicama, razumno je zaključiti da bi - ostanu li članci 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama neusklađeni sa stvarnim stanjem birača na području Republike Hrvatske u 2011. godini - na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor međusobna odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta“. U nastavku izvješća adresiranog zastupnicima u Hrvatskom saboru, ustavni suci bili su još precizniji. U iduće dvije rečenice najavili su što će se dogoditi ako vlada Jadranke Kosor ne provede njihove preporuke: „Ustavni sud dužan je primijetiti da bi, pod pretpostavkom da je ostvarena jednaka težina biračkog glasa po izbornim jedinicama, nepoštovanje prethodno navedenih zahtjeva, pod određenim okolnostima moglo dovesti do njihove nezakonitosti s obzirom na zahtjev propisan člankom 36. stavkom 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga je Ustavni sud bio dužan izvijestiti Hrvatski sabor i o toj mogućoj pojavi nezakonitosti“, piše u Izvješću upućenom Hrvatskom saboru. Otkako je 2004. HDZ ponovno preuzeo vlast, redovito su odbacivani prijedlozi o reformi izbornog zakonodavstva.

MANJINE je HDZ pridobio ustupcima: SDSS-u je namjestio sigurna tri mandata, ostalim dao dvostruko pravo glasaU načelnom smislu, podjela Hrvatske na deset jedinica nije loša jer osigurava prilično solidnu regionalnu zastupljenost, međutim, problem je taj što HDZ odbija izmijeniti zagrebačke izborne jedinice, od kojih jedna zahvaća širi gradski centar, a čak tri su pridodane okolnim, uglavnom ruralnim dijelovima države. Razlog je jasan: Zagrepčani redovito na izborima glasaju za SDP, a utjecajan je i HNS, dok u široj gradskoj okolici prevagu odnosi HDZ, i ponegdje još Hrvatska seljačka stranka. Kada bi se izmijenile granice izbornih okruga, a Zagreb podijelio u dvije jedinice (što je logično s obzirom na broj stanovnika), profitirala bi opozicija, što sadašnja vladajuća koalicija želi spriječiti. Na posljednjim parlamentarnim izborima HDZ je pobijedio u četiri izborne jedinice koje obuhvaćaju Dalmaciju i Slavoniju. Izgleda kako sadašnje odbijanje preporuke Ustavnog suda ima temelj u stavu prema kojem bi preraspodjelom izbornih jedinica, vladajuća koalicija možda oslabila svoj položaj u krajevima u kojima redovito dobro prolazi. Dodatnu mogućnost manipulacije omogućio je Hrvatski sabor kada je u prosincu 2010. godine izmijenio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Ubuduće će pripadnici nacionalnih manjina koji u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika pored općeg biračkog prava imati i posebno biračko pravo, a manjine koje sudjeluju s više od 1,5% stanovnika, a to je srpska, zadržavaaju samo opće biračko pravo. U takvoj situaciji, broj birača koji je do sada pripadao posebnoj 12. izbornoj jedinici za nacionalne manjine rasporedit će se u opće izborne jedinice te će se na taj način povećati sadašnji broj birača po izbornim jedinicama, a time doći do još većih razlika u broju birača između pojedinih izbornih jedinica. GONG-ovi stručnjaci za izborne procese nedavno su izradili nove biračke popise u koje su uvršteni manjinski birači. Nacional je dobio uvid u ovaj dokument koji jasno pokazuje da će sada doći do još većih razlika u broju birača u različitim izbornim jedinicama, a upravo na takvo kršenje zakona upozorava Ustavni sud. U novim okolnostima, najmanja će postati III. izborna jedinica koja obuhvaća Hrvatsko zagorje i Međimurje, u kojoj će biti 368 tisuća birača. Slijedi I. jedinica, a to je središnji dio Grada Zagreba s 374.000 te IV. u Slavoniji s 383.000 birača. Na drugoj strani, u IX. izbornoj jedinici koja se proteže od Splita do Like, nalazi se čak 477.000 birača što je otprilike 30 posto više nego u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj ili Zagrebu. U X. jedinici koja također obuhvaća Dalmaciju ima 426.000 birača, u VII. (od južnog Zagreba do otoka Raba) 441.000, a u II. što je područje istočno od Zagreba ima 429 tisuća birača. Analiza potvrđuje da ustrajavanje Vlade na sadašnjim izbornim jedinicama vodi u direktno kršenje zakona, a time otvara mogućnost osporavanja rezultata izbora dok novoizabrana vlast može postati nelegalna.

Osim toga, GONG je podnio ustavnu tužbu zbog ustavnih promjena kojima birači iz redova srpske manjine imaju jedan, a ostalih, dva glasa. U praksi bi to trebalo izgledti tako jer će osoba srpske nacionalnosti glasati jednom, a češke ili talijanske dva puta. Pravilo dvostrukog glasovanja na nacionalnim izborima ne postoji gotovo nigdje u Europi, a u Hrvatskoj je i prije nego što je provedeno u praksi, naišlo na osporavanja pravnih stručnjaka. Dobro obaviješteni izvori tvrde kako su stručnjaci Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu također osporili mogućnost dvostrukog glasa za dio manjinskih birača. U stvarnosti, radilo se o kupovanju manjinskih glasova do kraja mandata aktualne vlade. Zauzvrat je SDSS-u omogućeno da i s relativnom većinom glasova osvoji sva tri mjesta u parlamentu, dok su ostale manjine namirene dobivši dvostruki glas, međutim, i o ovome će odlučiti Ustavni sud, a to lako može zakomplicirati situaciju. Ako ustavni suci prihvate tužbu, manjinski birači svoje će predstavnike birati po starim pravilima, što će dodatno kompromitirati cjelokupnu provedbu izbora. Vladina politika kojom se izbjegava poslušati zahtjev Ustavnog suda i smanjiti razlike među brojem birača u izbornim jedinicama je riskantna. Zapravo je riječ o poslu koji je odavno morao biti napravljen jer se godinama upozorava na eklatantne primjere nelogičnosti poput podjele Zagreba na čak četiri umjesto samo dvije jedinice ili VII. izborne jedinice u kojoj za istu listu glasa dio Zagrepčana kao i stanovnici 150-kilometara udaljenih dijelova Kvarnera. Ništa se na tom planu nije poduzelo, a sada se otvorila mogućnst da se izborni proglase nelegitimnima. Opoziciji se može predbaciti jako puno, ali u ovom slučaju cjelokupna odgovornost leži na onima koji donose zakone, a to su vlada i parlamentarna većina. Dovede li se pod znak pitanja demokratska volja građana, zna se tko će biti odgovoran za dodatnu radikalizaciju hrvatskog društva.