100 DANA NA ČELU HŽ-A Zlatko Rogožar postao je prvi čovjek HŽ-a prije točno 100 dana, a na taj je položaj imenovan nakon što je uspješno riješio kriminal u HŽ-ovoj tvrtki Agit koju je dotad vodioProšlog tjedna u svoju je završnicu ušlo suđenje bivšem predsjedniku Uprave Hrvatskih željeznica Davorinu Kobaku i Biserki Robić, šefici HŽ-ove tvrtke Agit, zbog izvlačenja gotovo 30 milijuna kuna državnog novca na račune njihovih off shore kompanija u inozemstvu, što je jedan od najvećih korupcijskih slučajeva u posljednjih nekoliko godina. Slučaj se počeo raspletati još sredinom 2008., kad je na čelo tvrtke Agit došao 51-godišnji Zlatko Rogožar; nedugo nakon primopredaje dužnosti utvrdio je niz nepravilnosti i sumnjivih isplata potpuno nepoznatim off shore tvrtkama. Kad je provedena detaljna analiza poslovanja tvrtke tijekom mandata Biserke Robić, utvrđeno je da su ona, njezin suradnik Andrija Sarić i tadašnji čelnik HŽ-a Davorin Kobak od 2003. do 2008. na temelju lažnih faktura u inozemstvo prebacili više od 3,7 milijuna eura.

Sumnjive off shore kompanije bile su registrirane u Mostaru, Londonu, Sjedinjenim Državama i na Maršalovim otocima, a preko njih se novac iz HŽ-a slijevao na bankovne račune u Švicarskoj i Austriji. Kad je shvatio da je riječ o velikom kriminalu, Zlatko Rogožar odlučio se na vrlo hrabar potez: o svojim je saznanjima odmah izvijestio resornog ministra Božidara Kalmetu, a potom je o sumnjivim poslovima u Agitu detaljno govorio u Uskoku. Kao ne samo deklarativni borac protiv korupcije Rogožar je u međuvremenu napredovao, pa ga je ministar Kalmeta potkraj studenog prošle godine postavio za predsjednika Uprave HŽ Holdinga. Na toj funkciji Rogožar je upravo proveo stotinjak dana, a prije nekoliko dana svjedočio je na suđenju svojim bivšim kolegama Davorinu Kobaku i Biserki Robić. U intervjuu za Nacional Zlatko Rogožar opisao je svoju ulogu u otkrivanju afere Agit, govorio o planovima HŽ-a pod njegovim vodstvom te o nastavku otkrivanja svih nezakonitosti u državnoj tvrtki kojoj je na čelu.

NACIONAL: Prošlog tjedna svjedočili ste na Županijskom sudu u postupku koji je jedan od prvih većih slučajeva korupcije u državnim poduzećima. Kako je izgledalo vaše svjedočenje?

- To je bilo pravo unakrsno ispitivanje na kojem sam odgovarao na pitanja tužitelja, branitelja okrivljenih pa i samih okrivljenika. Otkrića Uskoka i nalazi vještaka potvrdili su i proširili sve sumnje koje sam ja prijavio još sredinom 2008., a riječ je o nizu izmišljenih poslova i usluga zbog kojih je iz Agita u pet godina otišlo 28 milijuna kuna. Jednostavno, djelovalo mi je jako neprirodno da jedna državna tvrtka posluje s nekakvim nepoznatim off shore kompanijama, a kad smo proveli detaljnu analizu, bilo je tu svega: izmišljeni najmovi vagona, nikad isporučene usluge, potpuno nepostojeći poslovi... Predmet Agit sad je u završnoj fazi, no najvažnije je da Uprava HŽ-a pod mojim vodstvom želi spriječiti i otkriti sve druge nezakonitosti i nepravilnosti i u tome smo vrlo dosljedni. Svaku sumnju detaljno analiziramo i vrlo otvoreno surađujemo s Uskokom i policijom.

NACIONAL: Koliko je kriminala bilo u HŽ-u prije vašeg imenovanja?

- Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Ali mogu reći da je od 2009. do danas policija od Uprave HŽ-a tražila očitovanja i dokumentacije za tridesetak različitih slučajeva.

NACIONAL: Osim kao borac protiv korupcije, na čelno mjesto HŽ Holdinga imenovani ste i kao osoba koja bi trebala provesti velike strateške promjene. Budući da je proteklo vaših 100 dana uhodavanja, koje su novosti u HŽ-u?

- Strategija nove uprave HŽ Holdinga je razvoj i ulaganje u projekte koji će rezultirati stvaranjem suvremene željeznice u ovome dijelu Europe a koja će udovoljiti potrebama putnika i korisnika teretnoga prijevoza, potrebama novih operatera, a na zadovoljstvo svih HŽ-ovih zaposlenika. Nužne su brze promjene, usvajanje novih tehnologija, praćenje potreba tržišta. Zato smo napravili i osvježenje u kadrovskom smislu. Iz unutarnjih izvora zaposlili smo mlade, energične kadrove sa širokim spektrom znanja. Osim u HŽ Holdingu, velike promjene se događaju i u HŽ Putničkom prijevozu gdje se mijenja kompletna filozofija poslovanja. Novoimenovana uprava ima zadatak napraviti putničkog operatera koji će biti na usluzi svojim krajnjim korisnicima, poboljšati kvalitetu usluge, racionalizirati poslovanje, smanjiti troškove te ostvarivati prihode na tržišnim načelima. Pogotovo treba unaprijediti prigradski prijevoz, prošititi ga ne samo na području Zagrebačke županije nego i drugih većih gradova, sve više uvoditi integrirane prijevozne karte vlak-autobus, pojačati suradnju s lokalnom upravom.

NACIONAL: Javnosti se prezentiraju razni investicijski projekti koji su bitni za oporavak gospodarstva. Koje investicije su bitne za željeznicu?

- Željeznici slijedi veliki investicijski ciklus. Svoj program predali smo i Vladi RH. Početkom ŽUPANIJSKI SUD u Zagrebu gdje završava suđenje Davorinu Kobaku Biserki Robić (na slici), Andriji Šariću i Vladimiru Vasiljeviću zbog pronevjereožujka donesena je i odluka o investicijama u vučna i vučena vozila vrijedna 6,2 milijarde kuna a koja obuhvaća vrijeme do 2018. godine. Društva u sklopu HŽ Holdinga d.o.o. planiraju ulaganja na području nabave lokomotiva, teretnih vagona, putničkih vagona i vlakova. Dio proizvodnje nosit će i naše radionice koje su se dokazale kvalitetnim projektima. Uskoro očekujemo prezentaciju i početak probnih vožnji dvaju prototipova vlakova za regionalni i prigradski prijevoz koji su plod suradnje Končara i TŽV-a Gredelj. Prototip EMV-a za regionalni prijevoz krenuo je u probne vožnje u veljači, a uskoro ga možemo očekivati u redovnom prometu.

NACIONAL: Postoje li planovi za investicije u infrastrukturi?

- Od ove je godine i HŽ Infrastruktura nositelj nekoliko velikih projekata kao što su remont i sanacija pruge Križevci - Koprivnica od 28,4 km, remont i sanacija pruge Lokve - Drivenik od 15,9 km te rekonstrukcija SS-uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Isto tako, HŽ Infrastruktura planira obnoviti mostove Sava - Jakuševac i tzv. zeleni most u Zagrebu. Nastavlja se i projekt izmjene sustava vuče. Ipak, “kraljica svih investicija” je tzv. nizinska pruga Rijeka - Zagreb - Botovo. Taj projekt jedan je s liste državnih projekata čiji je cilj potaknuti jačanje domaćega gospodarstva, pa ne sumnjam u provedbu toga projekta.

NACIONAL: Željeznica se mora okrenuti i drugim izvorima financiranja, a ne samo koristiti sredstva iz proračuna. Kako ćete namaknuti sredstva kako biste ostvarili navedene kapitalne projekte?

- Sve se više moramo oslanjati na vlastite izvore i okrenuti tržištu kapitala kao što su kreditne linije, leasing, faktoring i slično. Novac za projekte osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture bit će namaknut uglavnom iz europskih fondova, a manjim dijelom iz državnog proračuna te kredita koje će podići pojedina društva.

NACIONAL: Sve se više govori i o Cargo centru Zagreb. HŽ Cargo ima udjele i u toj tvrtki.

- Cargo centar Zagreb bit će “suhi” nastavak terminala Luke Rijeka. U sam projekt uključena su eminentna imena iz područja prijevoza i logistike. Cargo Centar Graz pruža nam veliku podršku i znanje i iskustvo, te Luka Rijeka i nekoliko tvrtki koje se bave logističkom djelatnošću. To je projekt nacionalne pa i regionalne važnosti tako da podršku očekujemo i od Vlade RH. Indirektno će se zaposliti više od 1000 ljudi, što, morate priznati, nije beznačajno.

NACIONAL: U medijima se pojavila priča da će HŽ Cargo preuzeti nekretnine u Pločama. Možete li objasniti o kakvoj je poslovnoj odluci riječ?

- Uspjeli smo riješiti stari dug naslijeđen od članica bivših jugoslavenskih željeznica koji je datirao još iz 1991. i postali vlasnik zemljišta i zgrada ukupne površine 62.432 četvorna metra. S tvrtkom C.I.O.S. zaključili smo ugovor o naplatnom ustupu potraživanja i ugovor o kompenzaciji s prijenosom prava vlasništva. Na toj lokaciji koja se nalazi u neposrednoj blizini luke Ploče namjeravamo otvoriti logistički centar radi strateških poslovnih interesa koji se vežu na tržište BiH. U fazi je i osnivanje tvrtke zajedno s Lukom Ploče i Željeznicama FBiH.

NACIONAL: Kako je došlo do suradnje s C.I.O.S.-om?

- Javno smo objavili prodaju potraživanja i C.I.O.S.-ova ponuda je bila odgovarajuća upravo zbog te vrijedne nekretnine koja se nalazi na lokaciji koja je u skladu s našim strateškim razvojem. Radila se procjena nekretnina i prema procjeni sudskih vještaka kretala se u sljedećim brojkama: 25,9 milijuna eura, 22,3 milijuna eura i 19,6 milijuna eura. Spomenuta nekretnina bit će u funkciji robno-transportnog centra Ploče i indirektno zaposliti oko 100 ljudi, te tako izravno utjecati i na razvoj cijelog kraja.

NACIONAL: U društvima HŽ Holdinga i dalje se provode mjere štednje i racionalizacije poslovanja započete u 2009. Kakvi su rezultati?

MINISTAR PROMETA Božidar Kalmeta kojega je Zlatko Rogožar izvijestio o sumnjivim poslovima koje je otkrio nakon što je preuzeo vodstvo HŽ-ove tvrtke Agit i tako se počelo odmotavati klupko pronevjere državnog novca- Prema operativnim podacima u 2010., u odnosu na 2009. godinu postignute su sljedeće uštede: materijalni i nematerijalni troškovi smanjeni su za 9,6 posto ili 111,8 milijuna kuna u odnosu na 2009. Troškovi radnika smanjeni su za 2,8 posto ili 47,6 milijuna kuna. Potpisivanjem aneksa Kolektivnih ugovora dogovoreno je da se ne provodi ugovoreno povećanje plaća od 6 posto godišnje u 2009. i 2010. godini. U skladu s odlukama Vlade RH i odlukama uprava iz 2009. i 2010. godine provode se odluke o smanjenju plaća članova uprave društava i odluke o smanjenju plaća rukovodećih radnika najprije za 7 posto, a zatim i za 10 posto. Nastavljeno je smanjivanje troškova prekovremenih sati, dnevnica, reprezentacije, automobila, telefona, stručne literature i drugih troškova. Racionalizacijom postupaka nabave nastavljeno je smanjivanje zaliha sirovina i materijala te su u odnosu na stanje 1. siječnja zalihe smanjene za 55,7 milijuna kuna. Provode se samo nužni postupci nabave roba, radova i usluga. Prodan je dio nekretnina koje nisu u funkciji prijevoza i djelatnosti društava, a za ostale nepotrebne nekretnine sređuju se zemljišne knjige i obavljaju pripreme za prodaju.