Davor Bruketa i Nikola Žinić su jedni od prvih Hrvata koji su otvorili tvrtku u Azerbajdžanu i tvrde da za reklamne agencije 'Ima posla preko glave. Ovdje ima puno agencija i malo novca, tamo ima malo agencija i puno novca'Davor Bruketa i Nikola Žinić, vlasnici poznate hrvatske reklamne agencije, nedavno su napravili neuobičajen poslovni potez – postali su jedna od prvih hrvatskih tvrtki koja je otvorila svoju podružnicu u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana. “Godinama nam je glavna potštapalica u agenciji, za sve što ne bi funkcioniralo, bila: ‘Ovo je kao u Azerbajdžanu!’ Sada smo tamo otvorili ured i otkrili nevjerojatno propulzivno tržište koje nam nudi nezamislive mogućnosti,” kažu. Već u samom početku dobili su jake klijente; treći po veličini azerbajdžanski mobilni operater Azerfon, jedna od najjačih tamošnjih banaka Pasha Bank te Synergy Group, koja sa svojih 16 tvrtki obuhvaća razne industrije samo su neki od njih, a u tu su zemlju tek stigli. Njihova suradnja s Azerbajdžanom počela je 2009., kad su bili pozvani na međunarodni natječaj tamošnjeg moblinog operatera Azerfona za njihov brand Nar mobile i pored 18 što globalnih, što lokalnih agencija, dobili posao.

“SJEDILI SMO U UREDU kad smo to saznali i pitali se što sad - ništa nismo znali o toj zemlji”, sjeća se Bruketa. “Probali smo se raspitati u Ministarstvu vanjskih poslova, ali oni su nas uputili na ambasadu u Turskoj koja također nije imala puno informacija o Azerbajdžanu. Nismo mogli naći nikoga tko nešto zna o Azerbajdžanu. Na kraju smo pronašli jednu gospođu koja je tamo radila u misiji UN-a te jednog Hrvata koji je tamo radio i oni su nam pomogli. Otkrili smo da je to zapadno orijentirana zemlja s osam milijuna stanovnika, čiji BDP u prosjeku raste od 5 do 35 posto, koja je bogata nalazištima nafte i u kojoj stalno pronalaze nove. Odcijepila se od SSSRa kada i Hrvatska od Jugoslavije, strahovito se brzo razvija i glavni grad izgleda fantastično. Doduše, velike su razlike između sela i grada, između bogatih i siromašnih; na glavnom trgu kava košta četiri eura, 100 kilometara dalje za taj novac možda možete kupiti kravu. Iako su većinom muslimanske vjeroispovijesti, Bakuu je prilično europeiziran, noćni život je dinamičan, imaju odlične jazz klubove, živa muzika je svugdje i zabava traje tijekom cijelog tjedna. Tamo su Amerikanci došli još krajem 19. stoljeća, kada se desio taj prvi naftni boom, usred Bakuua se nalazi golema Rockefellerova palača.” Novac od rudnih bogatstava Azerbajdžan je godinama intenzivno ulagao u industriju koja se ubrzano razvija i koja je sad počela velika sredstva davati u marketing. “Za reklamne agencije tamo ima posla preko glave. Ovdje ima puno agencija i malo novca, tamo ima malo agencija i puno novca”, govori Žinić. “Helena Rosandić, direktorica tvrtke koju smo tamo otvorili, sada obilazi tamošnje kompanije s našim portfoliom i gdje god se pojavi zovu nas na neki natječaj ili nam daju nešto za raditi. Osim toga, s jednim od spotova napravljenim za Nar mobile, osvojili smo prvu marketinšku nagradu u Azerbajdžanu i pisalo se o nama u novinama, tako da je i to pridonijelo stvaranju našeg imidža.”

U DVIJE GODINE, koliko su iz Zagreba radili za azerbajdžanski Nar, opseg posla toliko je narastao da su odlučili ondje otvoriti agenciju. Nar je u međuvremenu angažirao i njihovu sestrinsku tvrtku Brigada, koja se bavi uređenjem, koncipiranjem i psihologijom prodajnih prostora, tako da su Bruketa i Žinić za tog mobilnog teleoperatera počeli raditi sve – “od komunikacijske strategije do krajnjih egzekucija”. Helena Rosandić trenutačno tamo radi na formiranju lokalnog tima, a cilj im je postati “domaća agencija”. S komunikacijom na engleskom, kaže, nema problema, ali je svejedno počela učiti ruski. “Tamo se još uvijek osjeća veliki utjecaj Rusije, ruski je drugi jezik i jaki brandovi komuniciraju ruski. Osim toga, AZERBAJDŽAN s Gruzijom i Kazahstanom ima '200 milijuna ljudi i ući tamo je posao stoljeća. Želimo povezati naše i njihovo tržište i otvoriti put našim brendovima u te zemlje'15 posto stanovnika su Rusi. Brandovi koji se više obraćaju ruralnom stanovništvu u principu komuniciraju na azerskom”, kaže Bruketa. U Azerbajdžanu su pronašli “rupu u globalnom tržištu”, kako kažu. Iako globalne marketinške agencije imaju svoje urede u Bakuu, fokusirane su na ogromna tržišta Indije i Kine. “Globalni lanci se u Azerbajdžanu prvenstveno bave medijima i servisiranjem vlastitih brandova”, objašnjava Žinić. “Druge stvari ih, čini se, manje zanimaju, orijentirani su na veća tržišta, što je nama otvorilo manevarski prostor. U ove dvije godine koliko mi tamo radimo tržište se zbog ogromnog priljeva keša razvija tolikom brzinom, da je to nezamislivo. I sam Bakuu drukčije izgleda sad nego što je izgledao prije dvije godine.” Iako su bili upozoreni da su u Azerbajdžanu mito, korupcija i reketarenje dio narodnog folklora, na njihovo iznenađenje to je zasad izostalo:

“REČENO NAM je da je to tamo normalno i da ćemo se morati prilagoditi. Mislili smo, dobro, to je protiv naših uvjerenja, nismo nikad nikome ništa platili, ali vidjet ćemo kad dođe do toga kako ćemo se postaviti. Bili smo totalno izvan sebe, zapravo. Rekli su nam da, nakon što se otvori nova tvrtka, dođe ekipa naplatiti godišnji neformalan porez. Uđu i odoka odrede cifru. Čekali smo i – ništa. Nadamo se da će tako i ostati. Tamo je u tijeku velika antikorupcijska kampanja, uletili smo u dobrom trenutku.”

DIO REKLAMNIH SPOTOVA koje su snimali za azerbajdžanski Nar mobile, snimali su pak u susjednoj, siromašnijoj, Gruziji. Tamo su našli odličnu produkcijsku kuću koja im je sve odradila jeftinije nego što bi to bilo u Azerbajdžanu, a imaju odličnu tehnologiju. No, najviše ih je oduševio način rada: “Najbolji su improvizatori na svijetu – scena s autima se snimala tako da su zaustavili promet na cesti. Došli smo na snimanje i pitali: ‘Gdje su auti?’ Oni su samo odmahnuli rukom i rekli: ‘Bez brige.’ Zaustavili su aute, svakom su kroz prozor gurnuli par dolara u ruku i bilo je riješeno. Kod nas bi to koštalo puno više. Trebao nam je u jednoj situaciji, recimo, dim. Nisu imali dim mašinu, jedan od njih zapalio je slamu i trčao po šumi. Efekt je bio isti”, priča Bruketa. Bruketa i Žinić planiraju i širenje na području bivše Jugoslavije. Nekoliko klijenata imaju u Sloveniji, a u Srbiji planiraju spajanje s jednom reklamnom agencijom i upravo je u tijeku njezino dubinsko snimanje. Isto planiraju i u Makedoniji. “Neobično je da smo, suprotno svim planovima, na kraju u širenje krenuli sa zemljom koja nam je potpuno strana”, kaže Žinić. “Fokus nam je cijelo vrijeme bio na regiji, da bi se širenje na Azerbajdžan dogodilo prirodnije od širenja na regiju. Ne bi nas čudilo da se brže proširimo po tamošnjoj regiji nego po ovoj, tamo su zanimljivi i Gruzija i Kazahstan; kad smo već tamo zašto ne bismo probali. Već nam se javila jedna agencija iz Kazahstana koja treba knowhow. Ta regija ima 200 milijuna ljudi - ući tamo je posao stoljeća. Osim toga, budući da Hrvatska tamo nema nikakvo predstavništvo, nadamo se da ćemo moći nekako povezati naše i njihovo tržište, otvoriti put nekim našim brandovima u Azerbajdžanu. Kako smo od hrvatskih tvrtki među prvima stigli, već su nas počeli kontaktirati oni koji bi tamo AZERBAJDŽANSKI mobilni operater Azerfon angažirao je zagrebačku agenciju Bruketa i Žinić između ostalog i za osmišljavanje televizijskih reklama za njihov brand Nar Mobileželjeli nešto pokrenuti. Spojili smo ih s Helenom koja već ima razne kontakte, tako da možemo biti od koristi i drugima što je nama nedostajalo kad smo prije tri godine počeli raditi u Bakuu. ”

MEĐUTIM, OVU SU poslovnu priliku skoro propustili – da nije bilo gospodarske krize, vjerojatno i bi. “U Hrvatskoj nam je do 2009. bilo super, tržište je nekih godina raslo i po 30 posto i nismo imali razloga micati se iz toplog gnijezda. No krajem 2008. uplašili smo se i mi i klijenti, koji su prestali investirati, i pitali smo se što sad. Onda je došao poziv iz Azerbajdžana. Ključnu ulogu u cijelom projektu odigrali su Moe Minkara, naš kreativni direktor i Helena Rosandić, današnja direktorica tvrtke u Bakuu. Oni su tijekom dvije godine uložili ogroman napor da shvate tamošnje tržište i izgrade odnose sa klijentima. Iako su nas naše predrasude i neinformiranost o Azerbajdžanu skoro stajale posla, na kraju se sve odlično završilo ili, da budem precizniji, sve zapravo tek počinje”, zaključio je Bruketa.