Objavljeno u Nacionalu br. 376, 2003-01-29

Autor: Željko Rogošić

Predsjednik POŠK-a teško optužuje bivše sponzore

Uprava Splitske banke prala je novac preko POŠK-a

Ante Krstulović, predsjednik splitskog vaterpolo kluba POŠK, uputio je pismo predsjedniku NO-a Bank Austria Creditanstalt, u kojem ga upozorava da je uprava Splitske banke, bivšeg sponzora kluba, POŠK ostavila u dugovima te uz pomoć svojih ljudi u klubu uklonila dokumentaciju koja dokazuje malverzacije

Tomo Bolotin, glavni direktor Splitske bankeTomo Bolotin, glavni direktor Splitske bankeNa ruke predsjednika Nadzornog odbora moćne i utjecajne Bank Austria Creditanstalt Antona Knetta stiglo je iz Splita početkom prosinca 2002. godine vrlo zanimljivo pismo. Gospodinu Knettu pismo je poslao predsjednik vaterpolo kluba POŠK Ante Krstulović, ugledni bankar i do početka 90-ih glavni direktor Splitske banke. Krstulović moli Antona Knetta da svojom intervencijom izravno pomogne u rješavanju teške financijske situacije u koju su klub doveli čelnici Splitske banke na čelu s glavnim direktorom Tomom Bolotinom. Predsjednik kluba Krstulović upozorava predsjednika Nadzornog odbora Bank Austria, novog vlasnika Splitske banke, da se Splitska banka, glavni sponzor u vrijeme najvećih europskih uspjeha splitskog trofejnog kluba, naprasno povukla iz kluba. Pritom su četiri njezina direktora, kao članovi Uprave, POŠK ostavili u dugovima, bez ikakve dokumentacije o utrošenom sponzorskom novcu. Opravdano se sumnja da su prvi ljudi Splitske banke pod izlikom sponzoriranja POŠK-a zapravo obavljali i određene sumnjive transakcije. Naime Splitska banka bila je glavni sponzor POŠK-a od ljeta 1997. godine i tijekom dvije sezone u POŠK je uložila oko 4 milijuna maraka. Nakon svršetka sezone 1999/2000 četiri člana Uprave POŠK-a, predsjednik kluba Damir Barbarić, direktor marketinga Splitske banke, Tomo Bolotin, glavni direktor Splitske banke, Jerislav Kuštera, tadašnji član uprave Splitske banke, i Ivica Lacić, direktor kreditnog sektora, dali su usmene ostavke, otišli i zatvorili bančinu financijsku slavinu. Kako ni nakon godinu i pol dana o tome nema nikakva službenog traga, niti su čelni ljudi kluba i Splitske banke novoj upravi kluba predali ikakvu klupsku dokumentaciju o utrošenom novcu, postoji velika vjerojatnost da je Splitska banka preko POŠK-a prala novac. Sasvim je jasno da je upravo iz toga razloga Krstulovićevo pismo adresirano na Antona Knetta, kao izravno upozorenje upućeno i potpredsjedniku vlade RH Slavku Liniću i guverneru HNB Željku Rohatimskom. Tim više što je POŠK tri sezone, od 1994. do 1997. godine, nastupao pod imenom tadašnjeg glavnog sponzora Slobodne Dalmacije i bio dijelom splitskog carstva Miroslava Kutle. Kutlin direktor novinske kuće Slobodna Dalmacija Ante Bušić bio je u to vrijeme predsjednik POŠK-a.

Splitska banka, Tomo Bolotin i njegovi suradnici našli su se tako pred financijskim skandalom u vrlo teškom i osjetljivom trenutku. Nakon što je Unicredito kupio većinske udjele Zagrebačke banke, bio je dužan prodati svoje udjele u Splitskoj banci. Najbolju ponudu za kupnju tih većinskih udjela dala je Bank Austria. Vodeća austrijska banka osnovala je HVB Croatia i preuzela Splitsku banku u čije su upravne organe već imenovani austrijski državljani. Proces preuzimanja bit će završen 1. srpnja 2003. kada će novi vlasnik imenovati i svoju upravu. Teško je vjerovati da će se nakon skandala s ulogom čelnih ljudi Splitske banke u poslovanju POŠK-a predsjednik uprave ponovno biti Tomo Bolotin koji je na čelo Splitske banke došao sredinom 90-ih u procesu njezine sanacije. U javnosti se Bolotin često spominjao kao jedan od moćnih suradnika Miroslava Kutle i Ivića Pašalića. Utvrđeno je i da je uprava u kojoj su dominirali direktori Splitske banke ostavila POŠK-u dug od 628.000 DEM, što je za rad i poslovanje kluba postao kamen oko vrata. Svi pokušaji da se Tomu Bolotina udobrovolji kako bi banka riješila dug i pomogla posrnulom POŠK-u ostali su bez uspjeha. Pismo predsjednika POŠK-a Ante Krstulovića, kojim za nastalo stanje u klubu drži izravno odgovornim direktore Bolotina, Barbarića, Lacića i Kušteru, izazvalo je pravu uzbunu u Splitskoj banci. Prema informacijama iz Beča nije ostavilo ravnodušnim ni članove nadzornog odbora Bank Austria, pa se idućih dana može očekivati i njihova reakcija. Nije isključeno da će se u cijelu priču uskoro uključiti i Državno odvjetništvo.

U svojem pismu Antonu Knettu predsjednik POŠK-a Ante Krstulović navodi: “Splitska banka bila je glavni sponzor našeg vaterpolo kluba. Prema odredbama Ugovora o sponzoriranju banka je klubu isplaćivala ugovorene sume novca, a klub je u tom periodu nosio ime Splitska banka”. Premda su predsjednik POŠK-a Krstulović i pojedini članovi uprave neskloni istupima u javnosti, uspjeli smo doznati da nova uprava, koja je klub preuzela nakon izvanredne izborne skupštine 30. srpnja 2001. godine, uopće ne raspolaže nijednim primjerkom Ugovora o sponzoriranju. Stoga Pomorski omladinski športski klub, utemeljen u splitskoj uvali Zenta još 1937. godine, zahvaljujući čelnim ljudima Splitske banke proživljava svoje najteže dane. Krstulović u pismu ističe da je, prema neslužbenim informacijama, Splitska banka od 1997. do 1999. godine doznačavala godišnje POŠK-u izravno 1.250.000 DEM te još oko 750.000 DEM neizravno. U godinama kada je POŠK bio prvak Hrvatske, a potom odličnim igrama u Ligi prvaka postao i prvak Europe, Splitska banka je bogato sponzorirala klub. Usto je Splitska banka pokrivala sve iznose potrošene na VISA kartici, sve putne troškove za inozemna gostovanja te večere i gozbe kojih nije nedostajalo. Zna se da je posebnim aneksima Splitska banka povećavala iznose godišnjih dotacija. Koliko je novca Splitska banka usula u POŠK nitko precizno ne zna, ali ni što se dogodilo s potrošenim novcem. Na što su utrošena najmanje 4 milijuna DEM, koja su klubu izravno i neizravno uplaćena, nitko ne zna u klubu koji se sve do 31. srpnja 2001. službeno zvao Splitska banka. Četiri od sedam članova uprave, kao i predsjednik kluba Davor Barbarić, bili su čelni ljudi Splitske banke. Oni su iz kluba naprosto nestali, a da nikada, očigledno ne slučajno, nisu izvršili primopredaju klupske dokumentacije. Ante Krstulović u svojem pismu Antonu Knettu navodi: “U više navrata u proteklih godinu dana pokušavali smo od članova bivše uprave, a Vaših djelatnika, utvrditi gdje se nalazi knjigovodstvena i ostala dokumentacija o poslovanju kluba, zbog čega su nastali, a nisu podmireni dospjeli računi kluba, gdje je i na što utrošen novac sponzora Splitske banke. Pomozite nam da od Vaših ljudi dobijemo dokumentaciju o poslovanju u proteklom razdoblju, te da saniramo dug koji su oni ostavili u klubu. Smatramo u postupnosti odgovornim djelatnike Splitske banke za nastalu situaciju i za neplaćene dugove, jer su imali kvalificiranu većinu u odlučivanju kluba”, napisao je Ante Krstulović.

U sezoni 1998/99. POŠK je osvojio hrvatski Kup, bio je čak i super prvak Europe. Godinu kasnije POŠK je igrao u Kupu šampiona, ušao u Final Four u Bečeju, ali nije obranio titulu prvaka Europe. Direktor kluba bio je poznati vaterpolo reprezentativac, član Poglavarstva grada Splita, Milivoj Bebić. U srpnju 2000. godine Davor Barbarić, Bolotin, Kuštera i Lacić, dali su ostavke, ali Skupština kluba nije sazvana, predsjednik Barbarić nije bio spreman podnijeti nikakav izvještaj. Rezultati momčadi bili su sve slabiji. Klub su vodili Milivoj Bebić i tajnik Ante Katura, direktor tvrtke Monter u kojoj su se spojili poslovni interesi Brune Orešara i Miroslava Kutle. Klub je u tom razdoblju bio bez uprave. “Klub je ostao bez kancelarija, telefona, trofejne sale, te nakon 65 godina nema ni dokumentacije, niti ostalih minimalnih uvjeta za rad, kompletan kaos”, napisao je predsjedniku nadzornog odbora Bank Austria Antonu Knettu, predsjednik POŠK-a Ante Krstulović. U vrijeme Bebićeve uprave klubom iznajmljena je trofejna sala, sve klupske uspomene bačene su u kotlovnicu, klupske prostorije iznajmljene su Milenku Gusiću, dugogodišnjem pratitelju bivše misice Ane Sasso. Gusić je tako proširio svoj diskoklub Shakespeare na cijeli klub sa Zente. Ne zna se gdje je završio novac od najma klupskih prostorija. Direktor marketinga Splitske banke Davor Barbarić nije htio sazvati Skupštinu kluba, pa nije bilo ni promjene imena kluba. U službenoj registraciji klub se i dalje zvao Splitska banka, a nastupao je pod imenom POŠK. Splitska banka klub je ostavila u nezavidnoj financijskoj situaciji, a predsjednik kluba Davor Barabarić odbijao je išta poduzeti ili sazvati Skupštinu. Sve dok 29. svibnja 2001. nije izabrano povjerenstvo kluba koje je pripremilo izvanrednu izbornu skupštinu kluba 30. srpnja 2001. godine, “na kojoj je Davor Barbarić podnio usmeni izvještaj o dotadašnjem radu kluba”, napisao je Ante Krstulović. I tada su prvi put novi članovi uprave, koji su se obvezali raščistiti financijsko stanje i misterij nestale dokumentacije, na komadu papira utvrdili da je račun kluba blokiran u iznosu od oko 200.000 kuna. Osim toga klub je dugovao još oko 600.000 kuna igračima, a oko 1.400.000 dobavljačima, trenerima i ostalom osoblju. Posebna hipoteka klubu bila je obveza rješavanja problema otplate stana za trenera Dragana Matutinovića. Jedan od najtrofejnijih hrvatskih vaterpolo trenera, stručnjak svjetskog glasa, nedavno je postao izbornik reprezentacije Grčke koju će voditi na Olimpijadi 2004. u Ateni.

Davor Barbarić u ime kluba i Tomo Bolotin u ime Splitske banke potpisali su ugovor kojim je Splitska banka dala kredit za rješavanje Matutinovićeva stambenog problema, ali će kredit otplaćivati klub. Tako je Splitska banka kroz financiranje kluba trebala vratiti svoj novac namjenjen za kupnju Matutinovićeva stana. Dragan Matutinović je dobio stan, ali je klub bez potpore banke zapao u financijske probleme te više nije mogao vraćati kredit i dospjele rate. Matutinović se ljutio i, navodno, prijetio Tomi Bolotinu. U ljeto 2001. godine Tomo Bolotin je ipak dostavio 360.000 kuna za otplatu Matutinovićeva stana.

Bolotin je POŠK-u, navodno, prvo obećavao da će srediti obveze banke, a zatim da će osigurati novac klubu sponzorstvom Pivovarne Laško, ali ni taj novac nikada nije stigao u klub. Potom je Bolotin odbio sve inicijative i molbe iz kluba da se riješi nastalo stanje.

Bolotin jednostavno nije vjerovao da će iz POŠK-a prema Beču biti odaslano pismo u kojem se upozorava na ponašanje, ali i neke skrivene transakcije čelnika Splitske banke. Tomo Bolotin dugo je u Splitskoj banci skrivao i podržavao interese Miroslava Kutle, sve dok na vidjelo nisu izašli brojni krediti, oko 200 milijuna kuna, kojima je Splitska banka uredno servisirala Kutline splitske i zagrebačke tvrtke. Iako su protiv Bolotina podnesene kaznene prijave za pojedine slučajeve, poput Salonita iz Vranjica, on je do sada izbjegao sve oblike kaznene odgovornosti. Posebno je zapamćena Bolotinova uloga u prvoj prodaji Večernjeg lista kada je uplata, navodno nepoznata porijekla, prošetala računima Splitske banke. Svoju ulogu u nezakonitoj prodaji Večernjeg lista Bolotin je uspješno prikrivao. Bolotin je preživio i kritike zbog enormne nagrade od milijun maraka koju je sebi i članovima uprave Petru Vrdoljaku, Jeri Kušteri i Stjepanu Kolovratu u ljeto 1998. godine isplatio na ime navodne dobiti s kojom je banka poslovala.

Nakon što je nova uprava preuzela klub, otkrilo se da je POŠK potpisao ugovor s Monterom o pozajmici od 400.000 kuna. Kada je klub imao najviše novca, u vremenu sretnog sponzorstva Splitske banke, Monter klubu posuđuje novac koji mu se ne vraća. Ali novac nije Monterov, već je riječ o kreditu Splitske banke koji je ona proslijedila Monteru za POŠK. Tako ispada da je POŠK dužan Monteru. Jedna solidna istraga otkrila bi o čemu se radi , ali i utvrdila detalje poslovanja u vremenu kada je klub bio pod patronatom Miroslava Kutle. Kutlina Slobodna Dalmacija je 1994. godine postala sponzor POŠK-a. Međutim u vaterpolo klub Slobodna Dalmacija novac je curio na kapaljku sve dok njegov predsjednik nije postao Kutlin direktor novinske kuće Slobodna Dalmacija Ante Bušić.

Iz Slobodne Dalmacije preko POŠK-a prolazio je velik novac. Tada je mjesečna platna lista igrača iznosila oko 400.000 kuna. Kada je veza sa Slobodnom Dalmacijom pukla, a Kutle pronašao drugi splitski poslovni interes, kada je Ante Bušić otišao iz Slobodne Dalmacije u drugu Kutlinu grupaciju, u kojoj je Kutlin Uzor usko surađivao s Monterom, Bušić je uspio pridobiti na suradnju stare suradnike iz Splitske banke Tomu Bolotina i Peru Vrdoljaka. I tako je sve ostalo u Kutlinoj “obitelji”. Splitska banka je preuzela POŠK koji je poslužio određenim financijskim interesima. Nakon toga njezini su čelni ljudi ostavili klub u dugovima. U Splitu sa zanimanjem očekuju reakciju Bank Austria. Tomo Bolotin se nada da će 1. srpnja i dalje biti glavni direktor Splitske banke. Za sada se čuje da će Beč zatražiti ispitivanje i istragu o svim navodima iz pisma Ante Krstulovića.

Vezane vijesti

Kod Banja Luke uhićen osumnjičeni pljačkaš HVB Splitske banke

Kod Banja Luke uhićen osumnjičeni pljačkaš HVB Splitske banke

Hrvatski državljanin B.D., osumnjičen za sudjelovanje u pljački šibenske podružnice HVB Splitske banke počinjene 2005. godine, uhićen je na području… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika