VIDLJIV NAPREDAK Paul Vandoren tvrdi da će dva poglavlja biti zatvorena u travnju te da je vidljiv napredak ostvaren i u poglavlju o tržišnom natjecanju jer su samo još dva brodogradilišta ostala s neriješenim statusomO tome hoće li Hrvatska završiti pristupne pregovore s Europskom unijom u lipnju uvelike ovisi politička budućnost Vlade hrvatske premijerke Jadranke Kosor, pa sukladno tome i rezultati nadolazećih parlamentarnih izbora. Ključ te odluke u svojim rukama drži Paul Vandoren, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, jer će europske institucije i države članice uspješnost Hrvatske da provede tražene reforme i uspješno okonča pregovore uglavnom ocjenjivati na temljeu Vandorenovih izvješća. Utoliko se može zaključiti kako je taj Belgijac jedna od važnijih osoba na domaćoj političkoj sceni. Na poziciju u Hrvatskoj taj 53-godišnji pravnik s bogatom karijerom u europskim institucijama je došao nakon višegodišnjeg boravka u Rusiji gdje je vodio tamošnje izaslanstvo Europske komisije. Prije toga, Vandoren je nekoliko godina vodio glavnu upravu za trgovinu Europske komisije, gdje se bavio zaštitom intelektualnih prava, regulacijom javne nabave, trgovinskim odnosima Europe i Japana, ali i carinskim režimom za stranu tekstilnu industriju.

Osim toga, Vandoren je imao i bogatu akademsku karijeru, predavao je na uglednim europskim i azijskim sveučilištima, a posebno zanimljivo je i to da je bio stalni profesor na pravnom fakultetu u Alžiru. S obzirom na svoje bogato birokratsko iskustvo, Vandoren je u razgovoru očekivano suzdržan i oprezan, te rijetko iznosi bilo kakve apsolutne tvrdnje. U skladu s tim, Vandoren nije dao konačan odgovor na pitanje može li Hrvatska završiti pregovore s Europskom unijom u lipnju, rekavši kako to prvenstveno ovisi o Hrvatskoj, no zato je vrlo jasno i otvoreno ustvrdio kako Europska unija očekuje da svi u Hrvatskoj poštuju presudu hrvatskim generalima u Haagu, bez obzira kakva ona bila.

NACIONAL: Među hrvatskim građanima postoji sve više sumnji kako Hrvatska može završiti pregovore o pristupanju Europskoj uniji do lipnja. Je li taj cilj realan i ostvariv?
Prije svega, treba naglasiti kako je lipanjski datum cilj koji je Hrvatska odredila sama sebi, a prihvatila ga je također i Mađarska koja je taj datum uvrstila među glavne ciljeve svog mandata predsjedanja Unijom. Što se tiče Europske komisije, mi nikad nismo govorili o konkretnom datumu već smo ohrabrivali Hrvatsku da što brže ispuni sva mjerila za zatvaranje ostalih pregovaračkih poglavlja tako da pregovori mogu biti završeni što je prije moguće. Privremeno izvješće o napretku hrvatskih pregovora u poglavlju 23 koje je Europska Komisija prihvatila početkom ožujka ostavlja tu mogućnost otvorenom. Dakle, nigdje u izvješću se ne tvrdi da je nemoguće da Hrvatska završi pregovore u lipnju, no da bi se to dogodilo cijeli niz otvorenih pitanja mora biti riješen. Svi znaju kako izazova ima dosta, Europska komisija sa svoje strane intenzivno radi i surađuje s hrvatskim institucijama na ispunjenju svih mjerila, no u konačnici sve ovisi o Hrvatskoj. Ako želite da pregovori budu zaključeni u lipnju morate udvostručiti svoje napore. Jedino tako ćete postići željeni rezultat.

NACIONAL: Može li eventualna odgoda završetka pregovora do jeseni odgoditi datum pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?
- Datum pristupanja Uniji izravna je posljedica datuma kad će pregovori biti zaključeni. Naprosto, procedura je takva. Nekoliko tjedana prije kraja pregovora Europska komisija će svim državama članicama predložiti indikativni datum hrvatskog pristupanja uniji. Iako taj datum nije obvezujući, on se izračunava na temelju dosadašnjih iskustava da je otprilike potrebno između 4 i 6 mjeseci da bi pristupni ugovor Hrvatske bio potpisan, te još barem 12 mjeseci da bi on bio ratificiran u svakom od nacionalnih parlamenata država članica, te u u Europskom parlamentu. Također, referendum o ulasku Republike Hrvatske u EU održat će se nkon potpisivanja pristupnih pregovora. Dakle, sama procedura je kompleksna i može se produljiti zbog tehničkih razloga, naročito u fazi ratifikacije, a ne može početi prije nego što pregovori završe. To bi trebalo uvelike motivirati Hrvatsku da završi pregovore što prije.
sve je u hrvatskim rukama

NACIONAL: Kakvo je trenutačno stanje pregovora?
- Rekao bih da je stanje pregovora dobro i da je vidljiv konstantan napredak. Uostalom još od prosinca prošle godine zatvoreno je 28 od 35 pregovaračkih poglavlja, a još 2, poljoprivreda i regionalna politika trebali bi biti zatvoreni na međudržavnoj konferenciji 2. travnja. Dakle, ostalo bi još 5 poglavlja. Poznato je kako najveći izazovi postoje u pregovaračkom poglavlju 8 koje se odnosi na zaštitu tržišnog natjecanja, te u poglavlju 23 koje se odnosi na pravosuđe, zaštitu ljudskih prava i borbu protiv korupcije. Što se tiče tržišnog natjecanja ključno otvoreno pitanje je restrukturiranje brodogradilišta i mislim da tu postoji vidljiv napredak. Situacija s Uljanikom je faktički riješena, Europska komisija je nedavno prihvatila plan restrukturiranja Brodosplita i BSO-a pa ti škverovi opet smiju ugovarati nove poslove. Ostaje nam da riješimo situaciju oko Kraljevice i 3. maja. Intenzivno radimo na tome i vidljiv je napredak, no kao nekadašnji pregovarač uvijek se vodim načelom da dok sporazum nije sklopljen - sporazuma nema.
VLADIN ROK Paul Vandoren s premijerkom Jadrankom Kosor - šef misije EU tvrdi da je lipanj kao rok za dovršetak pregovora odredila hrvatska vlada, no da nije nedostižan

NACIONAL: Što je s poglavljem 23? Je li Europska komisija zadovoljna naporima koje Hrvatska ulaže u borbu protiv korupcije?
- Borba protiv korupcije uistinu je politički i društveni prioritet u Hrvatskoj i ona se događa u različitim dijelovima hrvatskog društva. Iz perspektive Europske komisije oduvijek je bilo najvažnije da ti antikorupcijeki napori ne budu samo deklarativne prirode, već da budu kontinuirano implementirani. Dakle, nije dovoljno samo donijeti zakone i propise, već ih se mora i provoditi. Dakle, mi želimo vidjeti održivi trud u borbi protiv korupcije, a za to treba vremena. Treba svakako priznati da je napredak učinjen u protekle dvije godine. S druge strane, borba protiv korupcije nije jedini uvjet za zatvaranje poglavlja 23. Postoji i niz drugih problema od prava romske manjine, preko osiguravanja uvjeta za povrat prognanika iz Srbije do procesuiranja ratnih zločina. Dakle, posla za hrvatske institucije ima dosta. Pohvalno je da je hrvatska vlada donijela akcijski plan za zatvaranje poglavlja 23, no prilikom predstavljanja tog plana vrlo sam jasno prenio hrvatskoj vladi stav Europske komisije kako taj unilateralni hrvatski plan nije sam sebi svrha, već je on samo mehanizam za lakše ostvarenje konkretnih ciljeva u pregovorima.

NACIONAL: Mogu li eventualni prijevremeni izbori usporiti pristupne pregovore?
- To prvenstveno ovisi o tome kad bi se ti prijevremni izbori održali. Ako Vlada u takvim okolnostima ne bi iz bilo kojih razloga bila sposobna djelovati u skladu sa zahtjevima Europske unije potrebnima da se zatvore pregovori onda takav scenarij zasigurno ne bi bio poželjan. Ako se izbori pak održe nakon završetka pregovora, ne vidim da bi mogli na bilo koji način utjecati na proces pridruživanja Uniji. Ipak, mislim da ne bi trebali spekulirati o takvom ishodu. Europska unija želi da Hrvatska ispuni sve zahtjeve i mjerila, te završi pregovore što je prije moguće. Želim biti vrlo jasan po tom pitanju. Mi nemamo nikakvog interesa ili namjere da odgađamo kraj pregovora s Hrvatskom. Dakle, sve je u hrvatskim rukama, želite li završiti pregovore što prije kvaliteta i brzina moraju ići ruku pod ruku.
Pad proizvodnje

NACIONAL: Što mislite o antivladinim prosvjedima u Hrvatskoj i sve češćim izljevima euroskepticizma koji se na njima mogu primijetiti?
Prosvjedi se svakako moraju uzeti u obzir. Prvenstveno, svima mora biti jasno kako su prosvjedi, kada su organizirani unutar granica zakona, izraz demokracije, a ne napad na vlast. Vrlo je važno slušati one koji izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem i pružiti im odgovore, bez obzira jesu li oni u skladu s njihovim stavovima ili ne. Što se tiče euroskepticizma, smatram kako je on samo marginalno zastupljen u prosvjedima. Dakako, ne bih volio vidjeti porast euroskepticizma u Hrvatskoj prvenstveno zato što bi to moglo ugroziti golemi rad koji su hrvatska i Europske unija uložile u dosadašnji tijek hrvatskog pridruživanja Uniji, i još važnije, zato što takav skepticizam nije opravdan. Nema nikakve sumnje kako će pridruživanje Uniji donijeti velike koristi hrvatskim građanima, kao što je bio slučaj i s građanima postojećih država članica. Ipak, hrvatski građani moraju biti objektivno informirani o tim koristima i zato sam od svog dolaska ovamo inzistirao na stavu da Vlada mora ispoštivati svoju odgovornost da građane informira o sadržaju pregovora koje vodi s Europskom unijom. Bez toga, cijeli proces pridruživanja Hrvatske Eruopskoj uniji mogao bi ostati projekt koji vode političke i ekonomske elite bez podrške šire javnosti. To ne bi bilo dobro.

NACIONAL: Uskoro se očekuje presuda u slučaju generala Gotovine, Čermaka i Markača pred sudom u Haagu. U Hrvatskoj je to oduvijek bilo osjetljivo političko pitanje. Očekujete li da bi osuđujuća presuda mogla rezultirati novim porastom euroskepticizma i imati negativne posljedice na tijek pregovora?
- Prvostupanjsku presudu suda, kakva god ona bila, u Hrvatskoj svi moraju poštivati. Ključno je da hrvatska javnost shvati da ta presuda nije odluka o tome je li Hrvatska imala pravo braniti se u Domovinskom ratu, već odluka o vrlo konkretnim djelima i ponašanju konkretne skupine ljudi. U svakom slučaju ne bih želio ništa pretpostavljati u tom pogledu. Kako sam već rekao, prvostupanjsku, dakle nepravomoćnu presudu Haaškog tribunala treba poštivati, a ako pak neke društvene skupine to ne žele, to bi značilo da nemaju adekvatno značenje shvaćanja koncepta osnovnih ljudskih prava.
ODLUČNOST ZA ULAZAK U EU Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji ne skriva odlučnost za EU, i Paul VandorenNACIONAL: Kako ocjenjujete aktualnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?
- Hrvatsku je nedavno posjetilo nekoliko ekonomskih stručnjaka Europske komisije i njihov zaključak je da je kriza dosegnula dno. To znači da je Hrvatska dosegnula najgoru fazu, ali ne znači da je započeo oporavak. U prvom kvartalu ove godine hrvatski BDP je još uvijek padao, a posebno zabrinjavajući je pad industrijske proizvodnje i rast nezaposlenosti. S druge strane, dobar pokazatelj je rast izvoza koji se oporavlja zahvaljujući oporavku velikih izvoznih tržišta. Čini se kako je kriza u Hrvatskoj dublja nego u drugim državama i otkrila je niz strukturnih nedostataka hrvatskog gospodarstva. Čini se kako je Hrvatskoj, uz strukturne reforme, nužno pokušati pokrenuti novi investicijski ciklus, temeljen na privatnim investicijama koje bi stvorile nova radna mjesta. Ipak, da bi se to dogodilo nužno je poboljšati investicijsku klimu u državi, a zbog toga je ključno nastaviti borbu s korupcijom na svim razinama društva, te ukloniti sve birokratske prepreke.