Objavljeno u Nacionalu br. 803, 2011-04-05

Autor: Robert Bajruši

Najteži politički poraz Jadranke Kosor

Odustajanje od donošenja najavljenog zakona o Ini najteži je poraz Jadranke Kosor otkako je postala premijerka, veliki gubitnik zajedno s njom je Đuro Popijač, ministar gospodarstva

Premijerka i ministar gospodarstva nespretno su najavili donošenje zakona za koji su trebali znati da ga neće biti moguće donijetiPremijerka i ministar gospodarstva nespretno su najavili donošenje zakona za koji su trebali znati da ga neće biti moguće donijetiOdustanak od donošenja najavljenog zakona o Ini, za Jadranku Kosor predstavlja vjerojatno najteži politički poraz otkako je preuzela funkciju predsjednice hrvatske vlade. Zajedno s njom, gubitnik je i ministar gospodarstva Đuro Popijač, dužnosnik koji od svih ministara, vjerojatno ima najjači utjecaj na Jadranku Kosor, a koji je inzistirao na donošenju zakona koji bi ograničio ulogu mađarskog Mola u Ini. Upravo ovo je bit odluke kojom je Jadranka Kosor u subotu 2. travnja formalno prolongirala donošenje zakona o Ini, premda je svega nekoliko dana ranije, eksplicitno najavila kako će spriječiti da Mađari preuzmu većinski udio u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Obećanje nije potrajalo ni čitav tjedan, a premijerka Kosor i utjecajni ministar Popijač, bili su prisiljeni reterirati, istina, uz ogradu kako treba pustiti da Državno odvjetništvo dovrši istragu i provjeri jesu li istinite indicije po kojima Mol pomoću sumnjivih burzovnih transkcija pokušava doći do 50 posto plus jedne dionice.


U taktičkom pogledu, predsjednica Vlade napravila je grešku jer je najprije plasirala nacionalističku tezu o nekakvoj obrani hrvatskog suvereniteta nad Inom – iako je HDZ-ova vlada sudjelovala u prodaji ove tvrtke – a kada je naišla na otpor i u Europskoj uniji i unutar vlastite vlade, promijenila je retoriku i počela špekulirati s rezultatima istrage, koja još uvijek traje. Puno normalnije bilo bi da je još neko vrijeme šutjela i pustila DORH da odradi posao, pa ako se otkriju nekakve malverzacije, Vlada bi imala prilično čvrste temelje da pokrene donošenje najavljenog zakona. Sve je počelo kada je za vrijeme prošlotjednog posjeta Imotskom, premijerka Kosor najavila da će Vlada u subotu 2. travnja izmijeniti Zakon o privatizaciji Ine kako ni jedna strana, dakle ni Vlada ni MOL, ne bi mogla steći više od 49,99 posto dionica Ine do ulaska Hrvatske u EU. U pozadini ove najave nalazila se obustava trgovanja Ininom dionicom, budući da je Hanfa zabranila prodaju Ininih dionica do prošlog petka zbog sumnje da preko posrednika Inine dionice kupuje MOL, suvlasnik te naftne kompanije. MOL je još zimus objavio privatnu ponudu za otkup Inih dionica kako bi stekao 51 posto kompanije, dok Vlada, budući da nema novca, nije mogla dati svoju kontra ponudu kako bi spriječila Mađare u preuzimanju Ine, ali su zato mirovinski fondovi za dionicu ponudili 30 kuna više od MOL-a i tako spriječili MOL u njegovoj nakani. No, uskoro je na burzi započela žestoka kupnja dionica, čija je cijena sa 2830 kuna skočila na 4000. Tada je Hanfa počela istraživati tko to kupuje dionice. Budući da do ulaska u EU otpada borba za zlatnu dionicu Ine postala je upitna opravdanost odluke mirovinskih fondova da kupuju dionice Ine.

Ovako su Jadranka Kosor i ministar Popijač u kratkom roku popustili pred napadima koji su došli s dvije strane, a sve je rezultiralo političkim porazom. Na unutarnjem planu, suprotstavio im se trojac zadužen za vanjsku politiku: potpredsjednik Vlade Gordan Jandroković, vođa pregovaračke ekipe s EU-om Vladimir Drobnjak i Davor Stier, premijerkin savjetnik koji je obavio glavninu “tihe diplomacije” prilikom prekidanja slovenske blokade nastavka pregovora Zagreba i Bruxellesa. Drobnjak, Jandroković i Stier su imali informacije o negativnim posljedicama u slučaju donošenja zakona o Ini, a sve se svodilo na gotovo sigurno momentalno zaustavljanje pregovora, dakle, i novi višemjesečni zastoj na putu u EU. Između ostaloga, raspolagali su i podatkom kako su prošli tjedan čak osmorica veleposlanika zemalja članica Europske unije bila na razgovorima s vodstvom Mola, kao i da je mađarska diplomacija snažno intervenirala u europskim institucijma. Da premijerka Kosor nije odustala od onoga što je najavila, izvjesno je kako bi došlo do nove blokade pregovora, a to znači i još nove izolacije, zbog kakvih je Hrvatska izgubila najmanje dvije godine u pregovaračkom procesu. Podsjetimo – nakon bijega Ante Gotovine, britanska vlada je dulje od godinu dana blokirala početak pregovora. Makar su blokadu temeljili na neistinitim teorijama kako se Gotovina skriva u Hrvatskoj, sve do njegova hapšenja u Španjolskoj, pregovarački proces se nalazio na mrtvoj točki. Nešto kasnije hrvatska vlada je potpuno nepotrebno ušla u višemjesečnu blokadu nakon što je proglasila Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), premda je od samog početka bilo očigledno da se radi o neodrživoj odluci. Pritom su podjednaku neodgovornost pokazali i vlast i opozicija, koji su se natjecali u besmislenom nacionalističkom prepucavanju, kako bi se predstavili čuvarima nacionalnih interesa. Naposljetku, zbog neriješenih pograničnih sporova i Piranskog zaljeva, Slovenija je blokirala hrvatske pregovore od sredine 2008. do jeseni 2009. godine.

Razbijanje slovenske blokade nesumnjivo je važna zasluga Jadranke Kosor, međutim, prilično nepromišljenim ulaskom u sukob s Molom, a time i vladom Viktora Orbana, hrvatska premijerka je riskirala novu blokadu pregovora s Europskom unijom. Odlično informiran diplomatski izvor potvrdio je u nedjelju za Nacional kako bi u slučaju donošenja najavljenog zakona, Europska komisija gotovo sigurno otvorila već zatvoreno poglavlje Sloboda kretanja kapitala. Kada se pojednostavi diplomatski rječnik, ovo znači kako bi Mađarska, a možda i neke druge vlade, onemogućile zatvaranje ovog pregovaračkog poglavlja uz argument prema kojem vlada Jadranke Kosor provodi nevjerodostojnu politiku. Uzme li se u obzir da Nizozemci i Britanci smatraju da je hrvatska politika nevjerodostajna i kada se radi o poglavlju 23 Pravosuđe, zaključak je da bi se pregovori iznova otegnuli na neodređeno vrijeme. Mađarska vlada uspjela je prošli tjedan dobiti na svoju stranu i vladu Angele Merkel, potvrđuju diplomatski izvori, i na taj način je dodatno otežala položaj hrvatske strane. Njemačka je važan hrvatski saveznik, ali i, zajedno s Francuskom i Velikom Britanijom, najutjecajnija članica Europske unije i jedina velika država na koju su vlasti u Zagrebu redovito računale. Kada je premijerka Kosor informirana da Njemačka neće podržati donošenje zakona o Ini (kao niti nekoliko srednjoeuropskih zemalja koje su posljednjih godina zagovarale brzi završetak pregovora), znala je da mora reterirati. U protivnom bi Hrvatska ušla u sukob s Europskom komisijom, a to znači i prekid pregovora ne samo do jeseni nego na neodređeno vrijeme. U izbornoj godini, ovakav rasplet HDZ-u bi nanio nepopravljivu štetu jer upravo je zaključenje pregovra s Unijom, glavni izborni adut vladajuće koalicije. Sada se vidi kolika je šteta jer Hrvatska tako dugo pregovara – kao kandidat podložna je ucjenama i primorana popustiti i u slučajevima kada postoji opravdani interes, kao što je zadržavanje određenog suvereniteta nad nacionlnom energetskom kompanijom kao što je Ina. Ali u pregovorima o slobodi kretanja kapitala, hrvatska vlada se obvezala kako neće ograničavati mogućnost da stranci kupuju domaća poduzeća, i sada više nema povlačenja nazad. Osim toga, Mađarska je u Europskoj uniji, što kao i za vrijeme spora sa Slovencima, znači da Hrvatska sukobom s Budimpeštom, zapravo ulazi u konflikt s Europskom unijom.

Kada je pod utjecajem Đure Popijča i nekih drugih manje važnih ministara najavljivala zakon o Ini, Jadranka Kosor je napravila pogrešku koja je rezultirala neugodnim političkim porazom. A u logičkom smislu još jednom se pokazala sva ispraznost nacionalističke retorike, poput teza kako će Ina zauvijek ostati hrvatska kompanija. U formalnom smislu to je točno, ali sadržajno gledajući, riječ je o prodavanju magle jer kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, većinski vlasnik moći će postati svaki onaj koji ponudi dovoljnu svotu novca. Budući da će Hrvatska (valjda) u iduće dvije-tri godine biti dio EU-a, postavlja se pitanje, koje bi to nacionalne interese zaštitio zakon iza kojeg su stajali Jadranka Kosor i Đuro Popijač.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

registracija
29/11/09

Ivis, 05.04.11. 16:44

Pas, Vas iz Vlade, na plot naganjao! Ako nesto prodajete, a za robu dobijete trazenu sumu, sto bi jos htjeli?


registracija
25/12/09

trta333, 07.04.11. 17:28

Pušenje je zdravlje.Još samo prije dva dana je toliko bila samouvjerena,da se imao utisak da je INA ponovo nacionalno blago.Odmah sam prokomentarisao da je MOL firma, koja pripada zemlji članici EU i da ta samouvjerenost nema mjesta.I pade njena zamisao,a i ona sa njom.Zna vrlo dobro da u susret završetka pregovore mora da igra kako joj se svira i da su ovi iz MOL-a baš tada našli pogodan momenat da sa sirovom lovom otkupe akcije malih dioničara i time stave tačku na INU i svaku dalju polemiku,čija je INA.Kod ovih u EU je kako oni zamisle,to jest ko više plati taj klati.A oni nas klate i navlače kako se njima dopada.


registracija
30/9/09

davor12345, 09.04.11. 23:01

Padaj silo i nepravdo...


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika