Objavljeno u Nacionalu br. 380, 2002-02-25

Autor: Mladen Pleše

NACIONAL OTKRIVA

EU se o molbi Hrvatske izjašnjava u lipnju

Iako je optimističke prognoze pojačala apsolutna podrška francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, pred Račanovom vladom su četiri glavne prepreke ubrzanom ulasku u EU: slučaj Ante Gotovine, negativan stav Nizozemske i Londona, strah od prijevremenih izbora te podijeljenost članica EU oko rata u Iraku

Hrvatska vlada očekuje da će odgovor na upravo predani zahtjev za primanje u EU stići već do kraja lipnja ove godineHrvatska vlada očekuje da će odgovor na upravo predani zahtjev za primanje u EU stići već do kraja lipnja ove godineHrvatska vlada očekuje da će odgovor na upravo predani zahtjev za primanje u EU stići već do kraja lipnja ove godine. Pouzdanje u povoljno rješenje dodatno je učvrstio u ponedjeljak 23. veljače francuski predsjednik Chirac kada je u razgovoru s predsjednikom Stjepanom Mesićem više puta ponovio kako Francuska apsolutno podupire ulazak Hrvatske u EU te da se nada da će se to dogoditi već 2007. godine. U tom slučaju odgovor na hrvatski zahtjev za primanje u EU zaista mora stići do ljeta. Međutim, izjavio je za Nacional izvor blizak Europskoj komisiji u Bruxellesu, Zagreb mora u što kraćem roku ukloniti četiri prepreke na putu ubrzanog stjecanja statusa kandidata za primanje u EU. To su slučaj generala Ante Gotovine, sumnjičavost Velike Britanije i Nizozemske, strah od prijevremenih izbora i radikalnih političkih promjena u Zagrebu te podijeljenost članica EU oko moguće američke vojne intervencije u Iraku.

Komisija EU objavljuje novo izvješće o Hrvatskoj s punom potporom za primanje u EU ali i vrlo neugodnim popisom promašaja Ovih će dana, saznaje Nacional u Bruxellesu, komisija EU objaviti novo izvješće o stanju u Hrvatskoj. Taj će dokument, tvrde u EU, uvjeriti javnost i političare u Hrvatskoj koliko će biti tegoban i mukotrpan put do primanja Hrvatske u EU.

Izvještaj EU podijeljen je na dva dijela. U prvom dijelu – političkom – EU iskazuje punu potporu zahtjevu Zagreba za primanje u EU, a u drugom – tehničkom – konkretnim primjerima analizira spremnost vlade Ivice Račana da svoje ponašanje i zakonsku infrastrukturu prilagodi europskim standardima. Taj dio izvješća neusporedivo je neugodniji od onoga prvog, saznao je Nacional u Bruxellesu. EU je taksativno nabrojala niz neriješenih problema, među kojima su i neki, primjerice manjine, HRT i telekomunikacije, za koje je Vlada bila uvjerena da ih je uspješno prebrodila.

Zagreb neće moći utjecati na odnose među članicama EU, no brzina primanja Hrvatske u EU, uvjeravaju u Bruxellesu, u najvećoj će mjeri ovisiti o odlučnosti vlade Ivice Račana da uhiti generala Antu Gotovinu i izruči ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu.

Za Vladu je posebno otežavajuća okolnost što u političkim krugovima u Bruxellesu, Washingtonu i Zagrebu prevladava uvjerenje da u Hrvatskoj nema prave političke volje da se general Gotovina pronađe i uhiti. Takav se dojam temelji na spekulacijama koje stalno kolaju po diplomatskim krugovima u Zagrebu, ali i među istražiteljima, tužiteljima i sucima u Haagu. Iz tih se krugova lansiraju priče kako su pouzdani svjedoci potvrdili da su generala Gotovinu vidjeli negdje u Hrvatskoj ili Hercegovini. Nedavno se tako pročulo da su pripadnici SFOR-a u BiH prepoznali generala Gotovinu na jednom check-pointu, ali ga nisu uhitili tvrdeći nije njihov zadaća, već policijskih postrojbi UN-a. A oni po procjenama SFOR-a krajnje aljkavo odrađuju svoj posao. Tako je, eto, zbog rivaliteta SFOR-a i policije UN-a general Gotovina navodno uspio pobjeći. Najgore je što u Haagu i Washingtonu bez rezerve odmah povjeruju u takve priče. Uostalom, Zagrebom je ovih dana upravo prostrujala informacija kako postoje čak i fotografije generala Gotovine koje potvrđuju da se on skriva u Hrvatskoj.

Premda strane obavještajne službe, predstavnici Međunarodnog suda u Haagu, pripadnici SFOR-a u BiH ili OESS-a i EU u Hrvatskoj nisu dosad pružili ni jedan pouzdaniji dokaz koji bi potvrdio te spekulacije, ta su nagađanja sve teže političko breme za vladu Ivice Račana. Kako bi dokazali da je hrvatskim vlastima zaista stalo da uklone najveću prepreku za primanje Hrvatske u EU, vlada Ivice Račana, saznao je Nacional, odlučila je pojačati napore da pronađe i uhiti generala Gotovinu. Čak je spremna, tvrdi se, prihvatiti i neke od sugestija iz Bruxellesa i Washingtona te poduzeti konkretnu potragu ili raspisati visoku novčanu nagrade za svaku informaciju o generalu Gotovini. Na taj način, tvrde u diplomatskim krugovima u Zagrebu, premijer Račan smanjio bi ne samo pritiske Washingtona, Bruxellesa i Haaga, već bi definitivno otvorio put prema EU.

Jedan član vlade Ivice Račana uvjeravao je ovih dana Nacional da postoji politička volja da se uhiti general Gotovina. Nakon što se slučaj generala Janka Bobetka riješio sam od sebe, sada je doista Vladina obveza da potvrdi spremnost u ispunjavanju preuzetih obveza te da dosljedno surađuje s Haagom, istakao je Nacionalov sugovornik iz Vlade. On smatra da će javnost, za razliku od sporova oko izručenja generala Bobetka, pokazati puno više razumijevanja za napore Vlade da riješi slučaj Gotovine jer je odbjegli general postao glavna smetnja ubrzanom primanju Hrvatske u EU. Nacionalov sugovornik je neuspjehe u potrazi za generalom Gotovinom objašnjavao njegovim višegodišnjim iskustvom u bježanju i sakrivanju pred francuskom policijom, ali i nesposobnošću, a možda i opstrukcijom, dijela sigurnosnih službi u Hrvatskoj. Stoga će, najavio je, Vlada sljedećih mjeseci uložiti dodatne napore i poduzeti konkretne mjere da se organizira učinkovitija potraga za generalom Gotovinom. Vladina je obveza da to učini tim veća, kazao je, jer bi se u Bruxellesu, Haagu i Washingtonu zadovoljili već i konkretnim dokazima da policija i tajne službe doista traže generala Gotovinu, ne tražeći isključivo njegovo uhićenje.

U razgovoru s više europskih diplomata Nacional je doznao kako s velikom zabrinutošću prate sukobe između stranaka vladajuće koalicije. Ako zbog toga budu raspisani prijevremeni izbori, potvrđeno je Nacionalu u Bruxellesu, ne dolazi u obzir da se u dogledno vrijeme razmatra molba Hrvatske za primanje u EU. U tom će slučaju EU pričekati rezultate izbora. Ako Vlada izdrži do kraja godine, onda će je u Bruxellesu nagraditi prihvaćanjem kandidature. Na taj način, uvjereni su u Bruxellesu, EU bi pomogla strankama vladajuće koalicije da ostanu na vlasti. Većina država EU protiv je povratka HDZ-a jer je uvjerena da bi to zaustavilo reformske napore vlade Ivice Račana – prespore, ali očite.

Kako bi spriječili pobjedu HDZ-a na sljedećim parlamentarnim izborima, EU je spremna postupiti kao prije izbora u Slovačkoj. Tada su države članice EU upozorile birače da Slovačka neće biti primljena u EU ako se na vlast vrati Mečiar i njegova nacionalistička desničarska stranka.

Ako HDZ ipak pobjedi na izborima, tada će proces priključivanje Hrvatske EU biti zamrznut sve dok HDZ konkretnim potezima ne dokaže odlučnost da će poštovati preuzeti međunarodne obveze, posebice one prema Haagu. I da će, dakako, nastaviti s procesom reformi i demokratizacije društva te prilagođavanju zakonske infrastrukture europskim standardima.

Sljedeći problem za Hrvatsku predstavlja nepovjerenje koje već dulje vrijeme prema njoj iskazuju Velika Britanija i Nizozemska, a nešto manje Švedska, Danska, Belgija i Finska. Odbojan stav Londona vuče korijene iz sredine 90-ih kad su se britanski laburisti, ali i nizozemski, belgijski, švedski i danski socijaldemokrati protivili primanju SDP-a u Socijalističku internacionalu. U to su doba sve te stranke, doduše i pod utjecajem informacija koje su stizale od Akcije socijaldemokrata, tvrdile da u SDP-u prevladava tvrda nacionalistička jezgra koja se zapravo ne protivi politici Franje Tuđmana. Tek kad su istraživanja javnog mnijenja pri kraju 1999. najavila da će SDP u koaliciji s HSLS-om pobijediti, Socijalistička internacionala primila je Račanove socijaldemokrate u svoje redove. Britanski laburisti i europski socijalisti pokazali su velike simpatije za prve poteze Račanove nove vlade i njegove stranke. Stoga su odmah uspostavili vrlo prisne odnose s Račanovim socijaldemokratima, a britanski premijer Tonny Blair i tadašnji ministar vanjskih poslova Cook nisu skrivali zadovoljstvo politikom Ivice Račana. No pojedini su vanjskopolitički stručnjaci iz Laburističke stranke i Foreign Officea upozoravali britansku vladu da valja biti krajnje oprezan i suzdržan glede pravih namjera SDP-a te pričekati neko vrijeme da Račanovi socijaldemokrati svoje proeuropsko, demokratsko i socijaldemokratsko opredjeljenje dokažu u praksi. Nakon što vlada Ivice Račana nije uhitila generala Gotovinu, a po britanskom mišljenju opstruirala je i izručenje generala Janka Bobetka, oživjeli su pritisci krugova koji su još prije upozoravali da SDP ipak nije prava moderna, europska socijaldemokratska stranka. Što britanski laburisti misle o većini drugih stranaka u Hrvatskoj, pokazuje i to što je Velika Britanija jedna od rijetkih država koja ne želi ukinuti vize za ulazak hrvatski državljana u Englesku.

Premijer Račan morat će za jednosatnog razgovora s Tonnyjem Blairom, predviđenim za 19. ožujka u Londonu, uložiti goleme napore da uvjeri britanskog premijera da SDP i Hrvatska zavređuju njegovo povjerenje. U tom će uspjeti, kažu u Londonu, jedino ako pokaže iskrenu odanost nastavku politike reformi i demokratizacije i ako ostavi dojam nedvojbeno proeuropski orijentiranog socijaldemokrata. O tomu, tvrde, u velikoj mjeri ovisi hoće li se i kojim tempom nastaviti proces integracija Hrvatske u EU.

Najnovije izvješće EU otkriva na koji će način Bruxelles odsad analizirati i pratiti transformaciju Hrvatske. Jedan visoki dužnosnik EU objasnio je za Nacional da se Hrvatska, nakon što dobije službeni status kandidata, više neće procjenjivati na temelju površnih dojmova stranih političara i investitora ili pak na osnovi obećanja koje je dao premijer Račan i njegovi ministri. Uz 40 službenika EU koji se već nalaze u Zagrebu, u Hrvatsku će doći još nekoliko desetaka iskusnih eksperata koji će temeljito nadzirati i proučavati zakonsku infrastrukturu i ponašanje državnih institucija. Ti su se stručnjaci izvještili prateći proces prilagođavanja deset država koje upravo postaju članice EU. Riječ je o stručnjacima koji ne ovise o svojim vladama, o hladnim profesionalcima koji će proučiti svaki zakonski akt i svaku odluku. Ako neće biti u skladu s europskim standardima ili ako njihova provedba bude manjkava, nema šanse da Hrvatska dobije prolaznu ocjenu, izjavio je Nacionalov sugovornik. Stoga će, upozorio je, sudbina primanja Hrvatske u EU odsad puno više ovisiti od tih stručnjaka, nego od političara.

U najnovijem izvješću EU ističe konkretne primjere na kojima po njenim ocjenama hrvatska Vlada nije učinila zadovoljavajuće pomake. Među spornim primjerima nalazi se čak i Zakon o manjinama, koji je u Bruxellesu dobio najviše ocjene. EU upozorava Vladu da je još važnije od donošenja toga zakona da se krene u realizaciju donesenih načela, što po njezinu mišljenju nije učinjeno. Sličan je slučaj i sa Zakonom o HRT-u – EU smatra da donesene promjene neće pridonijeti stvaranju javne televizije. EU također upozorava da nije zadovoljna načinom na koji se primjenjuje i Zakon o telekomunikacijama. Uz te primjedbe EU ponavlja i stare zamjerke, među ostalim da nisu stvorene sve pretpostavke za brži povratak izbjeglica, da Srbi nisu ravnopravni s Hrvatima kod dobivanja kredita za obnovu porušenih kuća, da se s povratom imovine i dalje itekako kasni, da i dalje nije riješeno pitanje vraćanja stanarskog prava izbjeglim Srbima. Posebno se upozorava na apsolutno neprihvatljivo stanje u pravosuđu koje se smatra glavnom preprekom učvršćivanja pravne države, ali i dolaska stranog kapitala. Iz izvješća EU nije teško vidjeti da vladu Ivice Račana tek čeka golem posao. Predaja zahtjeva tek je prvi korak.

Nakon što ukloni prepreke za stjecanje statusa kandidata za EU, vladu Ivice Račana čeka 80.000 stranica europskih dokumenata koje će morati ugraditi u hrvatski pravni sustav, kao što su to morale učiniti i sve zemlje članice EU. Hrvatska će biti suočena i s nizom pitanja s kojima druge članice EU nisu imale. To su suradnja s Međunarodnim sudom u Haagu, povratak izbjeglica i njihove imovine. A za to uz političku volju trebaju i golema financijska sredstva. I zbog toga će put Hrvatske u Europu doista biti tegoban i mukotrpan, teži nego kod drugih država.

Probleme u žurnom primanju Hrvatske u EU može predstavljati nadmetanje talijanske i grčke diplomacije oko tog pod čijim će pokroviteljstvom Hrvatska steći status službenog kandidata. Talijanski diplomati ne skrivaju da bi se to trebalo dogoditi za talijanskog predsjedanja EU jer je Grčka učinila dovoljno samim time što je primila zahtjev Hrvatske. Budući da će Italija preuzeti predsjedanje EU tek 1. srpnja ove godine, hrvatski zahtjev mogao bi se rješavati tek u jesen ako će to biti pod pokroviteljstvom Rima. Talijani inzistiraju da na neki način budu sponzor hrvatskog ulaska u EU kako bi ojačali svoju poziciju u Zagrebu, ali i na Sredozemlju i zapadnom Balkanu.

Vezane vijesti

Ciparski poziv u pomoć

Ciparski poziv u pomoć

Cipar je u ponedjeljak postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije, a ciparska je vlada objavila kako će… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika