Ivica RačanAko nastavak pregovora između SDP-a i HSS-a, od kojih je prvi predviđen već za srijedu 5. ožujka, protekne u istom ozračju kao i šesterosatni razgovori u petak 28. veljače, onda će se parlamentarni izbori, potvrdili su Nacionalu izvori bliski vrhu SDP-a i HSS-a, održati tek u veljači 2004. Toliko je, naime, vremena potrebno, procijenjeno je nakon posljednjih razgovora u te dvije stranke, da SDP i HSS nakon razdoblja intenzivnih međusobnih svađa i sporova konsolidiraju zajedničku vlast i dovrše započete projekte. I što je jednako važno, da se postave čvrsti temelje koji će omogućiti SDP-u i HSS-u da i nakon izbora ostanu na vlasti i u zajedničkoj koaliciji. Ako se pak ne uklone prepreke za nastavak suradnje, onda će se izbori održati tijekom listopada ove godine, suglasni su lideri SDP-a i HSS-a.

Premda je posljednji dogovor protekao u ozbiljnoj i konstruktivnoj atmosferi, ipak je, saznao je Nacional, ponekad bilo povišenih tonova, a znala je planuti i poneka iskrica, koja je međutim odmah ugašena. Poduže izlaganje Zlatka Tomčića, u kojemu je naglasak stavio na funkcioniranje javne uprave i privatizaciju, nije ostalo i bez relativno oštrog odgovora predsjednika SDP-a Ivice Račana. Među ostalim, u razgovorima o načinu na koji djeluje državna uprava, iz HSS-a su upućene zamjerke na rad Ministarstva unutarnjih poslova i policije. Čak ja bila upotrijebljena formulacije da ministar Šime Lučin upravlja svojim resorom “na pajdaškom principu”. Naravno da takve ocjene nisu mogle ostati bez čvrstog odgovora izaslanstva SDP-a, ali ni to nije ugrozilo ukupnu pozitivnu atmosferu na sastanku.

Najava da će izbori biti održani tek početkom 2004., a da je kraj listopada ili početak studenoga u ovom trenutku tek rezervna varijanta, pokazuje da u SDP-u i HSS-u nema zapravo dvojbi o potrebi nastavaka suradnje. U obje stranke su uvjereni da su sudbinski, barem na ovim izborima, upućeni jedni na druge. Jedan visoki dužnosnik HSS-a izjavio je ovih dana za Nacional kako mu je puno bliži program HDZ-a nego SDP-a, ali da suradnja s HDZ-om ne dolazi u obzir dok god ne dođe do radikalnih promjena u kadrovskom sastavu i ponašanju te stranke. U SDP-u tvrde da im je program HNS-a neusporedivo bliži od HSS-a, ali da bez HSS-a ne mogu ostati na vlasti. I još jedan argument za nastavak suradnje: HSS će u ovoj izbornoj kampanji pokušati preoteti glasače HDZ-a pa će biti usredotočen na kritiku te stranke, dok će SDP kritikom HNS-a pokušati vratiti glasače koji namjeravaju glasovati za Vesnu Pusić i Radimira Čačića. SDP i HSS neće se u kampanji međusobno napadati jer ne pretendiraju na isto biračko tijelo.

Na posljednjem sastanku SDP-a i HSS-a dogovoreno je da se u srijedu 4. ožujka dva izaslanstva dogovore tko će biti članovi novog Nadzornog odbora Fonda za privatizaciju te o predsjedniku Fonda. Prešutni je sporazum da na čelo Fonda dođe stručnjak kojega je predložiti HSS.

Upravo je tema privatizacije dominirala posljednjim susretom. HSS je ponavljao da nije protiv privatizacije ni za njeno usporavanje, već jedino traži da se odrede nova pravila igre. Tomčić je posebice istaknuo potrebu mijenjanja načina i uvjeta privatizacije hotelskih objekata i tvrtki na Jadranu. HSS je zatražio da se cijeli pojas Jadranskog mora tretira jedinstveno, a predložio je i formulu kako riješiti pitanje vlasništva nad zemljištem na kojem se nalaze hotelski objekti te pomorskog dobra koje se daje u najam.

Svi koji su do sada kupili hotele na Jadranu, morat će, po zamisli HSS-a, platiti cijenu za zemljište koje nije uključeno cijenu temeljnog kapitala niti su ga kupci naknadno platili. S obzirom na goleme iznose, HSS predlaže da se dosadašnjim kupcima omogući da plaćaju obročno i to s rokom od deset godina. Prije toga bi se utvrdila tržišna cijena zemljišta kojemu bi se pribrojile kamate vezane uz prosječnu visinu inflacije u Europskoj uniji. To će teško pogoditi sve kupce hotela na Jadranu, posebice Tvornicu duhana Rovinj kojoj je, tvrdili su u IDS-u, Slavko Linić pokušao omogućiti da se dokopa zemljišta vrijednog milijardu DEM. U raspravi je spomenuto kako je još 1992. nekadašnji ministar turizma Niko Bulić, a danas predsjednik Hrvatske turističke zajednice, predložio zakon po kojemu vrijednost zemljišta nije ulazila u cijenu temeljnog kapitala čime se omogućila jeftina kupovina hotela. Uostalom, upozoreno je iz HSS-a, u cijenu Sunčanog Hvara nije bila uračunata vrijednost oko 60 posto zemljišta koje spada u tehnološku cjelinu te hotelske tvrtke.

Od kupaca hotelskih tvrtki također će se zatražiti da plaćaju 3 posto bruto godišnjeg prihoda godišnje za naknadu korištenja pomorskog dobra. Taj će novac dijelom pripasti lokalnoj samoupravi koja mora osnovati poseban Fond; taj će se novac smjeti ulagati isključivo u obnovu i gradnju nove infrastrukture, a neće biti dopušteno da se koristi za potrošnju ili plaće. Drugi dio pripast će državi koja će taj novac ulagati samo u unapređenje gospodarskih aktivnosti.

U raspravi je dogovoreno da se što prije završe Zakon o stečajevima, Zakon o prometu nekretnina te Zakon pomorskom dobru… Potpredsjednik Vlade Slavko Linić obavijestio je da je izrada Zakona o stečajevima pri kraju, a u njemu će se značajno ubrzati stečajni postupak, glavni vjerovnik moći će neusporedivo brže nego do sada pretvoriti dugovanja u većinski vlasnički udjel te preuzeti upravljanje prezaduženim tvrtkama. Novi Zakon o pomorskom dobru onemogućava stjecanje vlasništva nad pomorskim dobrom već samo pravo služnosti i korištenja i to najduže na 99 godina. Predviđeno je također da lokalna samouprava može iznajmljivati, primjerice, plaže, ali na rok ne duži od pet godina. Na taj način dobiveno novac ulaziti će u poseban Komunalni fond koji će se koristiti isključivo za unapređenje lokalne infrastrukture.

Zaokupljenost SDP-a i HSS-a raspravom o privatizaciji odložila je ozbiljniji razgovor o novom Izbornom zakonu. Očekuje se da će ta iznimno vruća tema biti na dnevnom redu već u srijedu 5. ožujka. Razlike između SDP-a i HSS-a, u ovom trenutku, izgledaju gotovo nepremostive. SDP je predložio da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, da se zastupnici biraju sa stranačkih lista po većinskom modelu te da Sabor umjesto 150 broji 120 zastupnika. HSS pak predlaže mješoviti izborni sustav u deset izbornih jedinica i to tako da se 60 posto zastupnika bira sa stranačkih lista, a 40 posto pojedinačno. U obje stranke, saznao je Nacional, svjesni su da je novi Zakon nužno donijeti kompromisom te da znaju da neće moći surađivati dugoročno ako se ne mogu dogovoriti oko tako važnog problema. U SDP-u ne žele više izbornih jedinica jer se u stranci pribojavaju da su se njihovi najistaknutiji političari naprosto potrošili u Vladi te da će prije odbiti, nego li privući glasače. Neki od njih, koji su prije prošlih izbora bili iznimno popularni, poput Željke Antunović, Slavka Linića i Mate Crkvenca, ne mogu više u Zagrebu, Rijeci ili Karlovcu donijeti pobjedu SDP-u. Kako se ni ostali dužnosnici SDP-a u protekle tri godine nisu baš proslavili, a novih lica nema, među socijaldemokratima prevladava uvjerenje da je najbolje da se bira sa stranačkih lista i to u jednoj izbornoj jedinici. Takav izborni zakon, zbog sličnih razloga, odgovara HDZ-u i HSP-u, a protiv njega nema ništa ni HNS jer Zagreb, u kojemu je njegova izborna baza, najviše utječe na krajni rezultat. HSS-u upravo zbog toga nikako ne odgovora jedna izborna jedinica jer bi u njoj Zagreb dominirao, a baš u glavnom gradu HSS stoji najslabije. Osim toga HSS-ovi se političari nisu potrošili kao SDP-ovi pa Tomčićevi ministri bez bojazni mogu nositi izborne liste. Uz to HSS ima osam župana koji su, tvrde u vrhu stranke, svojim uspješnim djelovanjem najbolja propaganda za stranku i sebe te će sigurno privukli birače u svojim izbornim bazama. Upravo se zbog toga HSS zalaže za mješoviti sustav: uvjeren je da će u drugom krugu, kada preostanu samo dva kandidata, za HSS glasovati ili HDZ-ovi ili SDP-ovi birači, ovisi tko će biti protukandidat.

U SDP-u i HSS-u tješe se da su stranke izašle s maksimalističkim zahtjevima kako bi ostavile prostor za uzmak i kompromis. Ako ne dođe do dogovora, problem će se morati riješiti u Saboru, a tada bi moglo doći do dramatičnih podjela: SDP i HDZ na jednoj, a HSS i većina ostalih stranaka na drugoj strani. U tom bi slučaju spor oko izbornog zakona mogao uništiti koalicijsko partnerstvo SDP-a i HSS-a.

Ništa manje dramatična neće biti ni rasprava o slučaju Sunčani Hvar. Teško će biti izbjeći konfrontaciju SDP-a i HSS-a, a to bi moglo obnoviti stara neprijateljstva. Ako SDP tvrdoglavo ostane na stajalištu da je HSS krivac za propast dogovora, onda će se HSS braniti tako da optuži ministricu Pave Župan Rusković i predsjednika Fonda Krešimira Starčevića. Jedini je izlaz, smatraju u HSS-u, da prije rasprave ministrica Pave Župan Rusković podnese ostavku ili da rasprave uopće ne bude, što je naravno vrlo
teško izvedivo.

Nisu to jedini problemi koji stoje na putu uspostave čvršćeg zajedništva SDP-a i HSS-a. Otvorena su i pitanja načina i tempa privatizacije 25 posto dionica INA-e, davanje koncesije za treću GSM mrežu te privatizacija Trećeg programa HRT-a.

U obje stranke procjenjuju da će presudnu ulogu u prevladavanju tih problema imati osobni odnosi Ivice Račana i Zlatka Tomčića. Oni su, tvrde u HSS-u, duboko poremećeni, nema potrebnog povjerenja i to posebice s Tomčićeve strane. Račan ga je, kažu u HSS-u, nekoliko puta izigrao ili se nije držao dogovora i zbog toga mu Tomčić više ne vjeruje. Račan i SDP morat će dokazati konkretnim ponašanjem da im je stalo do iskrene koalicijske suradnje. U HSS-u drže da je neprihvatljivo u jednoj ozbiljnoj koaliciji da jedna stranka, SDP, drži u svojim rukama sve najvažnije resore, poput ministarstva obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, financija i gospodarstva.

I dok dogovori SDP-a i HSS-a mogu obnoviti njihovu suradnju, istodobno će ozbiljno ugroziti funkcioniranje vladajuće koalicije. U HNS-u, Libri i LS-u ne mogu biti zadovoljni kako su ih SDP i HSS marginalizirali i odbacili. Ako se te tri stranke odluče zajedno suprotstaviti samovolji SDP i HSS-a, tada bi koalicijski balon mogao puknuti na drugoj strani i ugroziti opstanak Vlade Ivice Račana.

Linićeva isprika

Na samom početku razgovora potpredsjednik Vlade Slavko Linić pokušao je isprikom otkloniti najveću neposrednu prepreku nastavku pregovora. Linić se, naime, ispričao predsjedniku HSS-a Zlatku Tomčiću zbog nedavnog intervju u kojemu je, među ostalim, prekršio dogovor o prekidu međusobnih javnih optuživanja te ustvrdio da je SDP bio u pravu u aferi oko Sunčanog Hvara, a da je HSS isprovocirao sukob kako bi preko leđa socijaldemokrata skupljao političke bodove. Linić je kazao da je bio umoran i nervozan te da mu je žao što je tim svojim istupom ugrozio pokušaje da se odnosi između dviju stranaka napokon srede. Tomčić mu je odgovorio kako interne isprike nisu dovoljne, kako je potrebno konkretnim ponašanjem pokazati da je objema stranama stalo do unapređenja suradnje. U HSS-u su procijenili da bi samo javna isprika Linića mogla do kraja sanirati nastalu štetu, ali na tomu u tijeku sastanka nisu inzistirali.