Ravnatelj policije Ranko Ostojić je ministru Šimi Lučinu morao predložiti smjenu Serđanu GuštinuNakon rezultata do kojih je došao Unutrašnji nadzor kriminalističkih službenika Ravnateljstva policije i Odjel za unutrašnju kontrolu MUP-a o nepravilnostima u radu načelnika Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Serđana Guština u tzv. slučaju Buzolić, ravnatelj policije Ranko Ostojić je ministru Šimi Lučinu morao predložiti smjenu čovjeka kojega je on sam postavio na tu odgovornu dužnost. Guštin je bio zamjenik Ranku Ostojiću, dok je on 2000/2001. godine bio načelnik splitske PU. Prema nalazima unutrašnjeg nadzora Guštin je, unatoč požurnicama državnog odvjetništva, te unatoč izravnom nalogu MUP-a, svjesno odugovlačio s podnošenjem kaznene prijave protiv Juraja Buzolića, bivšeg upravitelja TKC Split i još jedanaest osumnjičenika za gospodarski kriminal, zlouporabu položaja i nanošenje štete Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama (Hrvatskim telekomunikacijama). Guštin je, siguran da ima podršku vrha policije, odbio pokrenuti i disciplinski postupak protiv načelnika Sektora pravnih, tehničkih i materijalnih poslova PU Split Ranka Britvića i načelnika Sektora policije u PU Split Gorana Alača, nakon što je unutrašnja kontrola u siječnju ove godine utvrdila da su spomenuti načelnici u tzv. slučaju Dragičević, kojim se zbog sumnji u korupciju policijskih djelatnika bavio USKOK, prekoračili ovlasti.

Prvo je Ostojić predložio ministru Lučinu, da sa mjesta načelnika sektora smijeni njegovog osobnog prijatelja Ranka Britvića i rasporedi ga za dvije hijerarhijske stepenice niže, na mjesto šefa Odjela za informatiku. Potom je, zbog niza grubih propusta, praktički smijenio i još drastičnije kaznio svoga drugog prijatelja i bliskog suradnika Serđana Guština, koji je sada raspoređen na najnižu stepenicu, običnog inspektora u Krim policiji, Odjelu gospodarskog kriminaliteta. Međutim, nije jasno zašto Ostojić još nije predložio smjenu Ranka Britvića i sa mjesta ravnatelja Međunarodnog centra za katastrofe u Divuljama, pokraj Splita, na kojega ga je prije nekoliko mjeseci imenovala Hrvatska Vlada. Isto tako nije jasno zašto do sada nisu primijenjene nikakve mjere prema Goranu Alaču, koji je kao i Britvić, prekoračio ovlasti.

Sve to ukazuje da je stanje u splitskoj PU bilo vrlo dramatično i alarmantno. Serđan Guštin je očito ispustio sve konce iz svojih ruku, te je stanje unutar najveće policijske uprave u državi rezultiralo neradom i samovoljom na svim razinama.

Policijska obrada u slučaju TKC-a Split i njegovog upravitelja, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a Juraja Buzolića i njegovih suradnika, trajala je, navodno, čak dvije i pol godine. Kako su Buzolić i njegovi suradnici, Nediljko Ževrnja, Marinko Dlaka, Tonći Marinković i drugi, osumnjičeni za sklapanje štetnih ugovora o postavljanju novih poštanskih ureda i telekomunikacija širom Dalmacije od 1996. do 2000. godine, sa nizom privatnih izvođača radova, a sve bez javnog natječaja, bez suglasnosti Uprave i nadležnih sektora Hrvatskih pošta i telekomunikacija, te bez kvalitetnog nadzora, te pribavljanje protupravne imovinske koristi, splitska PU je doista dugo čekala da same Hrvatske telekomunikacije utvrde visinu nastalih šteta takvom poslovnom aktivnosti. Potom je policija obavila niz obavijesnih razgovora, da bi se na koncu sama kaznena prijava u splitskoj PU pisala puna dva mjeseca. Serđan Guštin je odugovlačio s podnošenjem već gotove kaznene prijave, oglušivao se na sve požurnice koje mu je upućivalo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Na koncu je i Glavno državno odvjetništvo zatražilo od MUP-a da se očituje o razlozima zbog kojih kaznena prijava protiv Buzolića i ostalih toliko kasni. MUP je 15. prosinca izravno zatražio od načelnika PU Split Guština da se kaznena prijava najkasnije do Božića proslijedi državnom odvjetništvu. Djelatnici Unutrašnjeg nadzora su utvrdili da je načelnik Odjela gospodarskog kriminala PU Split Jozo Ćurić predao kaznenu prijavu Serđanu Guštinu, na njegov zahtjev, ali Guštin, umjesto da je proslijedi u državno odvjetništvo, kaznenu prijavu je, po već oprobanoj praksi, zadržao i zaključao u svoj stol. Tek nakon intervencije iz Zagreba i najave stegovnih postupaka, kaznena prijava je sredinom veljače predana nadležnom državnom odvjetništvu. Na pitanje zašto je Guštin to napravio jedan od mogućih odgovora je da je nekadašnji načelnik Odjela organiziranog kriminala u splitskoj policiji vraćao dugove onom dijelu splitskog HDZ-a, posebno Nadanu Vidoševiću i Petru Reiću, s kojima je Guštin bio u prijateljskim odnosima, i koji ga je 1996. godine, bezuspješno, u utrci s Pašalićevim kandidatom Markom Bekavcem, htio imenovati načelnikom PU Split.

Dobre veze Guština s HDZ-om datiraju još od 1991. godine, kada je, prije nego li je stvarno i otvorena, zatvorena istraga o pretvorbi “Dalmacijacementa” i ulozi Nadana Vidoševića i Zvonimira Radića u njoj. Krim inspektor Druge splitske policijske postaje, koji je radio na tom slučaju, zvao se Serđan Guštin.

Serđan Guštin je svoj postupak u slučaju TKC-a i kaznene prijave protiv Juraja Buzolića i ostalih pravdao internim pismom predsjednika Uprave HT Ivice Mudrinića, kojim je on 21. siječnja 2003. godine najavio “ponovnu ekspertnu analizu i poslovnu procjenu poslovanja TKC-a Split”, ali za razdoblje od 1999. godine do veljače 2002. godine, koju će raditi nezavisni vanjski stručnjaci. Mudrinić smatra da dotadašnje analize i izvještaji istražnog povjerenstva “nisu utvrdili činjenično stanje koje bi nedvojbeno ukazivalo na nastanak štete za HT i/li eventualnu odgovornost upravitelja i djelatnika TKC-a Split”. Guštin je interni akt HT-a, koji ne smije imati nikakva utjecaja na aktivnosti državnih i pravosudnih organa, pokušao iskoristiti kao pokriće za zadržavanje kaznene prijave i sprečavanje daljnjih postupaka državnog odvjetništva.

U “slučaj Dragičević” su se bez ikakvih ovlaštenja izravno upleli načelnici Ranko Britvić i Goran Alač, najbliži Guštinovi suradnici i prijatelji. Naime, Marija Dragičević i medicinska sestra Nedjeljka Družijanić prevarili su dr. Mariju Vujčić, iz Splita, obećavši joj za predanih 236.000 kuna povlašteni otkup stana u vlasništvu Upravnog odjela za gospodarenje resursima grada Splita. Nakon podnesene prijave dr. Vujčić, jedne od niza naivnih žrtava prijevara, Nedjeljka Družijanić i Marija Dragičević su uhićene i u rujnu 2002. godine privedene na razgovore. Međutim, Marija Dragičević je podnijela kaznenu prijavu protiv više policijskih službenika PU Split zbog prekoračenja ovlasti i zlouporabe položaja: Ranko Britvić i Goran Alač ispitivali su privedenu Mariju Dragičević iako nemaju nikakve ovlasti poduzimanja policijskih izvida tijekom kriminalističke obrade. Cilj njihove neovlaštene intervencije bio da se od Dragičevićke i Družijanićke izvuče novac natrag i vrati dr. Vujčić. U dosadašnjem tijeku istrage nije do kraja dat odgovor na pitanje zašto je Ranko Britvić, navodno, primio na ruke 90.000 kuna, i što je s njima učinio. Kako cijeli slučaj, po podnesenoj prijavi, ispituje USKOK, to znači da postoji sumnja da se osim zlouporabe položaja i prekoračenja ovlasti u ovom slučaju, moguće radi i o korupciji. Serđan Guštin odbio je pokrenuti disciplinski postupak protiv Britvića i Alača, ali je temeljem iste kaznene prijave podnio zahtjev za pokretanje diciplinskog postupka protiv pomoćnika načelnika za poslove Krim policije Druge splitske policijske postaje Stipana Skejića.

Prilikom preuzimanja PU od tadašnjeg načelnika Marka Bekavca, Ranko Ostojić je unaprijedio Guština do statusa zamjenika načelnika Policijske uprave. Svega tri mjeseca nakon što je Guštin naslijedio Ostojića, u splitskoj Policijskoj upravi počeli su unutrašnji sukobi, poremećeni odnosi među načelnicima sektora i odjela. Guštinov metod rada, prikrivanja svih tragova pojedinih kriminalnih aktivnosti i kaznenih djela, za čije ishode je osobno bio zainteresiran, postaje dominantni način rada. Guštin tako blokira rad Krim policije i Odjela gospodarskog kriminala kada je u pitanju bila kontrola “crnog chartera” i uvoz skupocjenih jahti i jedrilica bez plaćanja carine i PDV-a. Guštin se protivio i na sve načine kočio istragu u slučaju “Kaštelanski staklenici”, kada se splitska tvrtka “Antonio Trade” našla u aferi nezakonitog pretvaranja kupljenog poljoprivrednog zemljišta u građevno. Guštin je radio pritisak na suradnike, često bez osnova, tražio usporavanje ili prekid istraga, je u navedenim aktivnostima nema kriminalnih djela. Tako su pojedini predmeti, poput manipulacija upisninama na Veleučilištu, ili kaznene prijave u slučaju “Obad sporta”, jako kasnili, zahvaljujući izravnim Guštinovim intervencijama. Guštin je sve učinio kako bi dokazao da u slučaju pogodovanja tvrtke bivšeg košarkaša “Zadra” Ivice Obada, ne postoji baš nikakva osnova za kaznenu odgovornost predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Ilije Krište, inače povjerljivog čovjeka dr. Ivića Pašalića, koji je član Poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije i najodgovorniji čovjek u resoru prosvjete za nabavu sportske opreme za sve škole na području županije. Tek kada je problem došao do Ranka Ostojića, a predmet Krišto i kaznena prijava protiv njega uspjela je iz Guštinova stola krenuti prema državnom odvjetništvu.

Guština je sve više počeo pratiti skandal vezan uz “American go-go club” smješten u “Hotelu Split”. Guštin, navodno, čest gost “Go-go cluba” sa Rankom Britvićem, nikada policajcima nije dozvolio kontrolu poslovanja toga kluba, a prikrio je i slučaj iznude novca, dragocjenosti i oduzimanja automobila koje su službenici kluba proveli prema nekolicini stranih državljana, Vijetnamaca i Talijana. Umjesto kaznene podnesena je samo prekršajna prijava. Zahvaljujući Ranku Britviću, Guštin se jako približio skupini oko Žarka Peše, Davora Žanka Dacole i Tihomira Marasa, koji su poznati po nezakonitom uvozu i švercu “jeepova”, za koje nije plaćena carina, a koji su, navodno, bili uvezeni za potrebe agenata američke CIA. Guštin, Alač, Britvić bili su česti Žankovi gosti Sinju, u restoranima “Ispod ure”, “Lovac”, i u Žankovu motelu “Heidi”, podignutom na Kamešnici, na teritoriju BiH, gdje su nedavno svratili bivši pomoćnik ravnatelja HIS-a Žarko Peša i šef “Hrvatskog bloka” dr. Ivić Pašalić. Zapravo, Guštin i Britvić podržali su plan vraćanja Tihomira Marasa na mjesto načelnika Sektora pogranične i pomorske policije PU Splitsko-dalmatinske. Tako bi ista skupina povratila 2000. godine izgubljenu kontrola nad granicom prema BiH, sve u kontekstu najave skorog poskupljenja cigareta u Hrvatskoj, što će ponovno potaći švercerske kanale prema Hercegovini. Naime, nakon što je “Nacional” otkrio aferu “jeep”, Maras je smijenjen sa te dužnosti i postavljen za zamjenika zapovjednika policijske postaje Vis. Nije slučajno da takvom kompromitiranom policajcu, zahtjev za dodjelu policijskog stana u Visu potpisuje upravo Serđan Guštin.