Objavljeno u Nacionalu br. 804, 2011-04-12

Autor: Robert Bajruši

NJEMAČKA PONOVO KLJUČ HRVATSKE BUDUĆNOSTI

Samo Angela Merkel može u lipnju završiti pregovore s EU

AKO NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel idućih tjedana napravi snažan pritisak na druge europske članice, Hrvatska bi ipak krajem lipnja mogla zaključiti

Velika podrška
Početkom veljače 2010., Jadranka Kosor posjetila je njemačku kancelarku u Berlinu,
gdje je bila primljena s najvišim počastimaVelika podrška Početkom veljače 2010., Jadranka Kosor posjetila je njemačku kancelarku u Berlinu, gdje je bila primljena s najvišim počastima“Isključivi razlog zašto se u posljednjih tjedan dana iznova otvorila mogućnost da u lipnju zaključimo pregovore s Europskom unijom su signali po kojima postoje veliki izgledi da u idućih nekoliko tjedana Njemačka unutar Europske komisije izvrši snažan pritisak za završetak hrvatskih pregovora. Posve konkretno, ako Angela Merkel odluči da Hrvatska zaslužuje završetak pregovora, i figurativno govoreći, nazove nekoliko najvažnijih europskih premijera, sve će biti gotovo u lipnju. U ovoj fazi pregovaračkog procesa, nama treba podrška neke od najjačih članica Europske unije, a to je u ovom trenutku jedino Njemačka na čelu s Angelom Merkel, i vjerujemo da ćemo ju dobiti, isto kao što smo 1991. dobili međunarodno priznanje zahvaljujući Helmutu Kohlu i Hansu-Dietrichu Genscheru”, kazao je za Nacional sudionik prošlotjednog zatvorenog sastanka na kojem su vodeći hrvatski političari dogovarali strategiju dovršetka pregovora s EU.


VEĆ U NEDJELJU u Berlin je otputovalo četveročlano saborsko izaslanstvo u kojem se nalaze Vesna Pusić, Marija Pejčinović-Burić, Neven Mimica i Milorad Pupovac. Poziv je upućen iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova, i do petka će Vesna Pusić i suradnici održati niz službenih sastanaka, s jednim ciljem, a to je uvjeriti vrh njemačke politike da se intenzivno zauzme za Hrvatsku. U svakom slučaju, kako nagovoriti njemačku vladu i Angelu Merkel da aktivno podrže završetak hrvatskih pregovora, postalo je glavno pitanje za ovdašnje političare. Teza je ovakva: iako nitko ne isključuje završetak procesa pregovora, Europskoj komisiji se ne žuri i u Bruxellesu su spremni pregovore produljiti do listopada. U trenutku kada se niz europskih država suočava s ekonomskim poteškoćama, otvara se pitanje spašavanja Portugala čija ekonomija je pred bankrotom, a dio članica EU angažiran je u ratu u Libiji, i, Hrvatska naprosto nije prioritetno pitanje koje treba riješiti. Puno toga nije donio niti prošlotjedni posjet Joséa Manuela Barrosa i Štefana Fülea. Obojica su bila prilično suzdržana, no u razgovorima koje su vodili u Vladi i Uredu predsjednika, nisu odbacili varijantu lipanjskog završetka pregovora. Takvo ponašanje protumačeno je kao dokaz da se Europska komisija može nagovoriti, dakako, pod uvjetom da je nagovara netko tko posjeduje realnu političku moć.

U TAKVIM oKoLNSTIMA, procijenjeno je da je potrebna snažna pomoć neke od najjačih europskih država, a to je sada isključivo Njemačka. Velika Britanija nikada nije pretjerano podržavala Hrvatsku, Francuska i njezin predsjednik Nicolas Sarkozy zaokupljeni su angažmanom u Libiji, dok je Njemačka u nekoliko kritičnih situacija, redovito podržala Hrvatsku. Najvažnije je bilo lobiranje za međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije, ali i već pomalo zaboravljena podrška otvaranju pregovora između Hrvatske i Europske unije. Osim toga, konzervativni CDU snažno zagovara nastavak širenja Europske unije na Balkanu, što podrazumijeva dovršetak pregovora s Hrvatskom, ali i otvaranje pregovaračkog procesa s Crnom Gorom i Srbijom, kao i uključenje Bugarske i Rumunjske u Schengenski sporazum.

MoŽDA MANJE VAŽNO, ali treba računati i s dobrim odnosima između Angele Merkel i Jadranke Kosor, koji traje još od veljače 2010. kada je predsjednica hrvatske vlade u Berlinu dočekana na najvišoj državničkoj razini. Na ulazu u vladu dočekala ju je premijerka Merkel, a u znak dobrodošlice postrojen je i počasni vod, što je u diplomatskom smislu, pokazatelj da se radilo o međudržavnom susretu najvišeg ranga. U to vrijeme Jadranka Kosor je bila prihvaćena kao nova snaga u hrvatskoj politici i pozitivna suprotnost svojem prethodniku Ivi Sanaderu. U Njemačkoj su hrvatsku premijerku u to doba doživjeli kao političarku koja je na unutarnjem planu pokrenula antikorupcijsku kampanju, a na vanjskom razbila slovensku blokadu u pregovorima s EU. Kako bi pokazala vlastiti respekt prema politici Jadranke Kosor, Angela Merkel se toga dana direktno obratila medijima, što radi samo prilikom izuzetno značajnih događaja: “Gospođa Kosor je prvi put u službenom posjetu. Razgovarali smo o ptanjima bilateralnih odnosa koji su izuzetno dobri. Želim gospođi Kosor čestitati na veoma hrabroj politici u vrijeme gospodarske krize u Hrvatskoj čime je postavila Hrvatsku na snažne noge. Mi podržavamo Hrvatsku na putu u EU a važno nam je i da Hrvatska te reforme radi za sebe, to sve pomaže da se podigne životni standard i olakša put u EU. Hrvatska je na dobrom putu”, rekla je Angela Merkel. Angela Merkel je još jednom javno podržala ulazak Hrvatske u EU i početkom siječnja ove godine kada se u Berlinu sastala s Ivom Josipovićem. Na razgovorima su dominirale dvije teme: Hrvatska i Europska unija te stabilizcija prilika na prostorima Jugoistočne Europe.

U PRIoPĆENJU IZ UREDA Angele Merkel, koje je podijeljeno nakon susreta, naglašeno je da je „Njemačka kancelarka pozdravila hrvatske napore da se pregovori o pristupu Europskoj uniji završe što brže.” U službenom priopćenju se navodi i kako je Njemačka spremna pomoći Hrvatskoj u provođenju reformi koje su potrebne u ovoj odlučujućoj fazi pregovora. “Njemačka je uvjerena da će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji predstavljati dobitak, posebice u odnosu na postizanje trajnog mira u regiji“, a službeni izvještaj završava opaskom prema kojoj je Angela Merkel izričito pozdravila hrvatski angažman kao i hrvatske napore za pomirbu svih zemalja u regiji. Razumije se da se u međuvremenu održavaju redoviti kontakti između diplomacija dviju država, a 20. siječnja u Berlinu su se sastali ministri vanjskih poslova Guido Westerwelle i Gordan Jandroković. Westerwelle je tom prilikom izjavio kako se “Hrvatska nalazi pred zadnjim metrima prije ulaska u EU”, i također naglasio podršku Njemačke, posebno kada je riječ o stabilizaciji Jugoistočne Europe.

U ZAGREBU SADA očekuju dodatnu njemačku potporu, koja bi slomila otpor onih zemalja koje U SIJEČNJU su se u
Berlinu sastali hrvatski
i njemački ministar
vanjskih poslova,
Gordan Jandroković
i Guido Westerwelle,
koji je tada rekao da se 'Hrvatska nalazi pred zadnjim metrima prije ulaska u EU'U SIJEČNJU su se u Berlinu sastali hrvatski i njemački ministar vanjskih poslova, Gordan Jandroković i Guido Westerwelle, koji je tada rekao da se 'Hrvatska nalazi pred zadnjim metrima prije ulaska u EU'smatraju kako pregovore treba završiti tek krajem ove godine. Pozitivni aspekt je taj što ni jedna država nije protiv zaključenja pregovora, a s druge strane, Hrvatsku podupiru veće članice kao što su Italija i Poljska, i još 15-ak zemalja srednje veličine. Nije zanemarivo ni to što su visoki dužnosnici američke administracije također u više navrata nedvosmisleno izjavili kako Hrvatska treba postati članica EU. Uspije li hrvatska politika pridobiti otvorenu podršku njemačke savezne kancelarke Angele Merkel, uz precizno i brzo ispunjavanje preostalih mjerila koje je postavila Europska unija, bilo bi to dovoljno da 21. lipnja napokon dođe do završetka pregovora između Zagreba i Bruxellesa, prognoza je hrvatskog državnog vodstva. Njemačka je u drugoj polovini 1991. bila najzaslužnija za priznanje Hrvatske i Slovenije. Iako su Island, Danska, Vatikan i još nekoliko država Hrvatsku priznale prije nego što je to napravila Njemačka, glavni lobisti za priznavanje novih država bili su Helmut Kohl i Hans-Dietrich Genscher, vodeći političari tadašnje njemačke vlade. Tijekom jeseni i zime 1991., Kohl i Genscher snažno su se zauzeli u korist Hrvatske i Slovenije, i zahvaljujući prvenstveno njihovom angažmanu, 15. siječnja 1992. svih petnaest članica tadašnje Europke ekonomske zajednice, priznalo je nezavisnost dvije bivše jugoslavenske republike. Ali već početkom 1993. Njemačka se počela udaljavati od Hrvatske zbog Tuđmanova pokušaja podjele Bosne i Hercegovine. Njemačka politika eksplicitno se zalagala za opstanak Bosne i Hercegovine, i suprotstavila Tuđmanovim teorijama o sukobu civilizacija, koji se svodio na pokušaje pripajanja nekih područja susjedne države Republici Hrvatskoj, slično kao što se Republika Srpska željela uklopiti u projekt Velike Srbije. Iako su 1994. i 1995. potpisani najprije Washingtonski, a onda i Daytonski sporazum, čime je osiguran opstanak BiH, njemačka politika je do smrti Franje Tuđmana ostala snažno rezervirana prema tadašnjem HDZ-ovu režimu.

NAKON DoLASKA NA VLAST Ivice Račana, odnosi su se ponovno popravili, uostalom, najvažniju ulogu u podnošenju hrvatske kandidature za ulazak u Europsku uniju, imao je Günter Verheugen, tadašnji europski povjerenik za proširenje. Upravo je Verheugen nagovorio Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Piculu neka podnesu kandidaturu, a kasnije je u različitim prilikama podržavao Hrvatsku u Bruxellesu. Račanova vlada imala je i potporu tadašnje vladajuće koalicije u Njemačkoj koju je predvodio SPD-ov premijer Gehrard Schröder, a u prvo vrijeme i Angela Merkel je podupirala politiku Ive Sanadera. No relativno brzo Nijemcima je postalo očito kako se Sanader nalazi na vrhu ovdašnje korupcijske hobotnice, i Berlin se već od 2006. počeo vidljivo distancirati od hrvatske vlade. Formalno su njemački političari podržavali ulazk Hrvatske u Europsku uniju, ali u stvarnosti, posljednjih godina nisu napravili gotovo ništa kako bi pomogli okončanje pregovora. Situacija se u posljednjih godinu i pol promijenila iz dva razloga. Prvi je antikorupcijska kampanja koju je pokrenula vlada Jadranke Kosor, a drugi, regionalna politika predsjednika Ive Josipovića, koji je inicirao normalizaciju odnosa sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Njemačkoj su podržali novu hrvatsku politiku, makar to nikako ne znači da se radi o bezuvjetnoj potpori. Ipak i u hrvatskoj vladi, i među vodećim opozicijskim političarima poput Zorana Milanovića i Vesne Pusić, vlada uvjerenje da bi snažan angažman Angele Merkel mogao dovesti do završetka pregovora. U Vladi kao argument da ozbiljno žele ispuniti preostale kriterije apostrofiraju Akcijski plan koji je u Bruxelles upućen 24. ožujka, i u kojemu su navedeni detalji o tome što je Vlada već učinila po pitanju pojedinih mjerila kao i što namjerava učiniti u nekoliko idućih tjedana. Također je naveden i vremenski rok za ispunjavanje mjerila kao i državni službenici odgovorni za ispunjavanje preostalih mjerila. Tako se u mjerilu 2 koje se odnosi na jačanje neovisnosti i profesionalnosti u sudstvu navodi da će dodatna imenovanja sudaca i odvjetnika biti obavljena do 15. svibnja, a odgovorni za taj proces su Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće. Nacrt oko imenovanja sudaca je pripremljen, a bit će finaliziran na sjednici DSV-a 7. travnja, kada bi trebao biti i usvojen. Kada je riječ o uvođenju disciplinskih postupaka, protiv sudaca i odvjetnika bit će uvrštene dodatne odredbe kojima će se to poboljšati, a rok je 15. travnja. U mjerilu tri koje se tiče poboljšanja efikasnosti sudstva zahtijeva se smanjenje broja sudskih predmeta. U planu se navodi da treba utvrditi broj predmeta u kojima se Repulika Hrvatska pojavljuje kao stranka i utvrditi mogućnosti gdje se može postići dogovor. Odgovorni su Ministarstvo pravosuđa, Vrhovni sud i Državno odvjetništvo. Prvi sastanak je održan 4. ožujka, a navodi se da su na četiri suda s najvećim brojem slučajeva - Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu - utvrđeni predmeti s malim potraživanjima. U mjerilu 4 koje se odnosi na suđenje za ratne zločine zahtijeva se da se pokrenu postupci u slučajevima koji dosad nisu pokrenuti. U planu se ističe da je 11. veljače usvojena strategija za istrage i procesuiranja ratnih zločina u razdoblju od 1991. do 1995. U mjerilu 5 koje se odnosi na borbu protiv korupcije trebalo je dokazati učinkovitije procesuiranje većeg broja slučajeva. Tražilo se i usvajanje policijskog zakona o depolitizaciji. U planu je navedeno da je taj zakon usvojen 11. ožujka. Također je istaknuto da je u USKOK-u 23. ožujka zaposleno 66 osoba.

U MJERILU ŠEST zahtijevaju se dokazi u jačanju prevencije u borbi protiv korupcije. Trebalo je dokazati učinkovitu primjenu zakona o pristupu informacijama u praksi te poboljšati transparentnost javne nabave. U planu se navodi da je Saboru podnesen izvještaj o primjeni Akta o pravu na pristup informacijama. Također, veliki su izgleda za uspješno zatvaranje Poglavlja 8., koje se odnosi na domaća brodogradilišta, i što je važno, iako će se morati otpustiti dio radnika, ne očekuju se značajniji socijalni nemiri i demonstracije. Ovakav rasplet je izrazito pozitivan jer uz pravosuđe, brodogradnja je predstavljala glavni pregovarački problem koji treba riješiti. Sada je temeljno pitanje hoće li Hrvatska u idućih nekoliko tjedna uspjeti osigurati podršku Njemačke i premijerke Angele Merkel. Odluči li predsjednica vlade u Berlinu snažno lobirati, odgovor Europske komisije gotovo sigurno će biti pozitivan.

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

registracija
11/10/10

agaSovulj, 12.04.11. 00:59

sumnjam da ce se Njemacka zalozit ako nisu ispunjeni svi uslovi.
A to sto su nas Nijemci prvi priznali ne znaci da su oni na nasoj strani. Nema tu prijeteljstva. Postoje samo interesi; vecina onoga sto je bilo u nasim rukama sada je u njemackim, kao i u rukama stranih firmi iz drugih zemalja. Do toga su prilicno jeftino dosli, i jos smo se kod njih zaduzili ne do grla nego preko glave.


registracija
2/1/11

prohujalo, 12.04.11. 15:20

pa tako nam i treba, nismo htjeli neko zajednistvo sa bivsim republika, mi hocemo nesto drugo
blagostanje za one koji to odobravaju i ropstvo za gradane
To mozemo samo mi Hrvati......treba nam cestitati kako smo u par godina s...... zemlju i privredu
A svita nam porucuje mir i dostojanstvo, 199l-e uvedose nas u rat sa Srbima, a gle sada Pupovac sa HDZ-eom
Svaka cast slavni narode


registracija
26/1/08

Rampa, 12.04.11. 19:36

Nema od toga ništa, nije Merkel Hrvatskoj naklonjena kao što su to bili Kohl i Genscher iako ju je Kohl doveo i od tajnice progurao na mjesto Kancelarke( jel Vam ovo sliči na nečiju situaciju)?

Jedina je razlika što Kohl i Merkelica nisu grabežljivi kriminalci.......


registracija
25/12/09

trta333, 13.04.11. 08:56

E teška je sudbina jednog naroda i države,kada očekuje da neko drugi o njemu odlučuje.Ne može Merkelova uraditi ništa više od drugih članica EU,ako nisu ispoštovani svi kriterijumi.Veliko je pitanje hrvatskog duga i posrnule ekonomije.Takodje veliki minus je što sadašnja Vlada nema podršku naroda i što bi se moglo negativno odraziti na referendumu.Ne želi EU posrnule države,nego sebi ravnopravne,a što Hrvatska u ovom momentu sigurno nije,Dugogodišnje naopako vodjenje,veliki lopovluk i afere počev od Sanadera do lokalnih šerifa,nesposobnost Vlade da se izbori sa korupcijom samo su pojedini elementi koji nas uveliko koče za ulazak u EU.A šta oni još traže od Hrvatske to gospodja premijer čuva za sebe i drži nas sve kao taoce.


registracija
9/3/11

solaris, 16.04.11. 13:34

ma kakav lipanj...prodavanje magle...nema od eu nista do 2015 tj za 5 god...


registracija
20/12/10

Ponedeljak, 18.04.11. 11:14

AKO NA CELU DRZAVE BUDE STRANKA KOJA IMA MANDATE U SABORU SAD NA IDUCIM IZBORIMA MOZEMO SE SELIT U ALBANIJU JER NISMO U STANJU SMJENIT SAKU LOPOVA A LOPOVI SU SVI U SABORU JEDNOG POSTENOG NEMA TOJE PODIZALO KREDITE ONI BRINU SAMO KAKO PRESPAVAT JOS KOJI MANDAT DOK KREDITI NE IZADU A TO ZNA I EVROPA ZATO I ODUGOVLACE SA PRIMANJEM 20 GODINA JEDNA TE ISTA BAGRA SJEDI MA SAMO JEDNU DOBRU STVAR NEK NEKO NAVEDE LAJAT CU KO CUKO


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika