Jadranka Kosor i Darko Milinović: arhiva/PixsellNacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je danas rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji između 138 zemalja. U desetom, jubilarnom, Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska je po ukupnoj ocijeni ICT konkurentnosti, u odnosu na prošlu godinu, realno izgubila tri pozicije, a za pet pozicija pala je u zadnje dvije godine, te se nastavila udaljavati od „Top 50" zemalja. Iako je ove godine u istraživanje uvršteno šest novih zemalja, analiza pokazuje da to nije imalo utjecaja na poziciju Hrvatske.

Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu i ove je godine Švedska, a prate je Singapur i Finska. Na vrhu ljestvice nisu zabilježene veće promjene te vodeća mjesta zauzimaju nordijske zemlje, SAD i Kanada. Međutim, ove godine u Top 10 ušli su tzv. azijski tigrovi, i to Tajvan na visoku 6. te Koreja na 10. poziciju. Trend izrazitog pogoršanja bilježe Mađarska (s 33. na 49. poziciju u 4 godine) i Slovačka (s 47. na 69. u odnosu na prošlu godinu), čime je Slovačka lošije pozicionira od Grčke (64.) i Rumunjske (65.). Slovenija (34.) nastavlja gubiti poziciju te joj se Kina (36.) i dalje približava.

Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje, obuhvaća tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Hrvatska je, nakon velikog poboljšanja u 2006. godini u zadnje četiri godine na blagoj silaznoj putanji na ljestvici ICT konkurentnosti. Prošle smo godine zabilježili realni pad ocjene Indeksa mrežne spremnosti od 4% što je rezultiralo padom za 2 pozicije na ljestvici, a ove godine se pad malo i ubrzao i Hrvatska bilježi pad za 3 pozicije, unatoč identičnoj vrijednosti Indeksa.

Hrvatska je u segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja na 54. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 90. Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama - individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji - 47. pozicija. U odnosu na prošlu godinu bilježimo blago poboljšanje „Okruženja" (+2), izrazito veliko pogoršanje „Spremnosti" (-27) i blago pogoršanje „Korištenja" (-4).

Detaljna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj infrastrukturno okruženje (39.) dobro razvijeno (pokrivenost mobilnom mrežom po stanovniku (1.), međunarodni širokopojasni Internet (15.)), dok u političkom i regulatornom okruženju nema pomaka (65.) u odnosu na 2010. Tržišno se okruženje pogoršava (98.) - teret vladine regulative (135.), teret i učinak oporezivanja (133.), dostupnost rizičnog kapitala (107.) samo su neki od indikatora koji ocrtavaju stanje.

Spremnost pojedinaca, poduzeća i državnih institucija na korištenje ICT najlošije je ocijenjena, a posebno se ističe jednokratni trošak uvođenja pretplatničke linije fizičkim (120.) i pravnim osobama (107.), mjesečnu telefonsku pretplatu (105.), mobilne tarife (107.), nedovoljno obrazovanje zaposlenika (127.), prioritizacija ICT-a (94.), značenje ICT-a za razvojnu viziju vlade (101.) te vladina nabava naprednih tehnologija (120.).

Što se tiče korištenja ICT-a, individualno korištenje, iako općenito dobro, nešto je slabije kad govorimo o korištenju društvenih mreža (83.) te mogućnosti pristupa pojedinaca osnovnim uslugama (86.). Ohrabrujući je napredak u korištenju ICT-a od strane državnih institucija te se očekuje daljnje poboljšanje efikasnosti vladinih usluga korištenjem ICT-a (101.). Nažalost, rezultati pokazuju slabo korištenje ICT-a u poduzećima za razvoj poslovanja. Ove godine lošije je ocijenjen inovacijski kapacitet i mogućnost prihvaćanja novih tehnologija na razini poduzeća (97.), a na 2 nova indikatora (korištenje ICT za razvoj novih proizvoda (101.) i za nove modele organizacije (87.)) Hrvatska je loše pozicionirana.

"Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila pet pozicija na ljestvici ICT konkurentnosti te se još više udaljila od zemalja Europske unije. Problemi su nam i dalje isti - niska raspoloživost online javnih usluga, teret vladine regulative i poreza, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, nedovoljno korištenje ICT-a za razvoj novih proizvoda i usluga i/ili organizacijskih modela. Informacijsko telekomunikacijska tehnologija, a posebno Internet, izazvali su korijenite društvene i gospodarske promjene, a svi pokazatelji govore u prilog tome da će u budućnosti taj proces biti još dinamičniji. Stoga je potrebno zajedničkim naporima pronaći način kako upotrijebiti ICT radi povećanja konkurentnosti našeg gospodarstva", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Od susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija koja je na 34. poziciji, Crna Gora je na 44., Makedonija na 72., Srbija na 93. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. poziciji. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad kao najnerazvijenijoj zemlji svijeta.