Steve BubaloIako je u javnosti već stvoren dojam da je Vladino prepuštanje kontrolnog paketa dionica Croatia osiguranja crkvenim vlastima u Hrvatskoj gotova stvar, to se u bliskoj budućnosti teško može očekivati, jer precizni pregovori Vlade i Crkve o tomu još nisu ni počeli. Te bi pregovore mogle dodatno usporiti i sumnje financijskih krugova da je Vlada uoči njih počela manipulirati cijenama dionica Croatia osiguranja. U to se počelo sumnjati nakon što su prošlog tjedna u dnevnom tisku objavljene brojne neistinite informacije o tom pregovaračkom procesu, koje su dovele do značajnog porasta cijena dionica Croatia osiguranja.

Crkva će dobiti 25 posto plus jednu dionicu, ali neće morati kupovati 18,8 posto dionica od privatnih vlasnika Ostatak dionica bit će prodan privatnim mirovinskim fondovima i fizičkim osobama koje neće moći imati više od 7 posto dionicaS povećanom cijenom dionica Croatia osiguranja Vlada bi Crkvi vratila veći dug na ime oduzete imovine koja je nekoć bila u crkvenom vlasništvu, ali i imala bolje pozicije u pregovorima dviju strana koji se trebaju nastaviti ovog tjedna. Vlada ovoga tjedna namjerava ponuditi crkvenim vlastima u Hrvatskoj 25 posto plus jednu dionicu Croatia osiguranja kako bi nadoknadila Crkvi dio oduzetih nekretnina koje su nekad bile u njenom vlasništvu. Krugovi bliski vrhu Vlade Nacionalu su potvrdili kako Vlada od ukupno 81 posto dionica u svom vlasništvu dio namjerava ponuditi privatnim obveznim mirovinskim fondovima, dok bi preostali dio dionica trebao završiti na domaćem tržištu.

Vlada namjerava ograničiti prodaju tog preostalog dijela dionica tako da nijedna privatna osoba ne bi mogla kupiti više od 6 do 7 posto dionica. Crkva bi se u sklopu tog dogovora obvezala da svoje dionice neće dalje prodavati, a ona navodno ne bi bila obvezna niti dati ponudu za otkup 18,8 posto dionica koje se već nalaze u privatnom vlasništvu.

Prije no što bi se krenulo u precizno definiranje načina preuzimanja tih dionica, Vlada namjerava dokapitalizirati Croatia osiguranje s otprilike 200 milijuna kuna. U Vladi nerealno očekuju kako bi vrijednost Croatia osiguranja tada porasla na otprilike 200 milijuna eura. Osim toga, Vlada navodno namjerava sugerirati menadžmentu Croatia osiguranja da napore usmjeri prema dodatnom povećavanju konkurentnosti u segmentu prodaje polica životnih osiguranja. U Vladi procjenjuju da bi tim mjerama pomogli Croatia osiguranju da i dalje bude stabilna osiguravajuća kuća sa svim preduvjetima da dugoročno ostane lider na domaćem tržištu osiguranja.

U Vladi taj plan drže najboljim mogućim rješenjem iz više razloga. Iako bi za dokapitalizaciju Croatia osiguranja bio opet utrošen novac poreznih obveznika, smatra se da bi se time uštedjelo. Uložen bi novac naime značajno podignuo vrijednost Croatia osiguranja i tako bi se smanjio dug države crkvenim vlastima. U Vladi smatraju posebno važnim to što bi takav model ustupanja dionica Croatia osiguranja omogućio da ta tvrtka ipak ostane u većinskom hrvatskom vlasništvu, što bi javnost svakako podržala nakon što je gotovo kompletno bankarsko tržište prešlo u strano vlasništvo.

Ovakav plan Vlade djelomično otkriva zašto Croatia osiguranje do sada nije bilo prodano, a svjedoči i o poslovnom manjku tog osiguravajućeg društva u iznosu od 200 milijuna kuna. Upravo je zbog toga Vlada koncem svibnja 2002. izgubila kontrolu nad prodajom Croatia osiguranja. Tada je od kupnje te tvrtke odustala austrijska osiguravajuća kuća Uniqa. Glavni razlog za njihovo odustajanje navodno su bili katastrofalni poslovni pokazatelji Croatia osiguranja, koji su šokirali i njemačkog osiguravajućeg diva Allianz koji je nakon Uniqe bio jedini ozbiljni kandidat za kupnju. Allianz je tada bio spreman ponuditi 51 milijun eura za dionice i 70 milijuna eura za dokapitalizaciju, a Uniqa je nakon uvida u poslovne knjige Croatia osiguranja povukla svoju ponudu od 103 milijuna eura za dionice i 40 za dokapitalizaciju.

U takvu ozračju Vlada nije mogla dobiti više od 60 milijuna eura za 51 posto dionica Croatia osiguranja, upola manje od iznosa kojemu su se nadali. Nominalno su postojale još dvije ponude: Triglav osiguranja, koje je ponudilo 135 milijuna eura za dionice i 20 za dokapitalizaciju, te bogatog hrvatskog iseljenika Stevea Bubala. On je prvo bio povezan s Triglav osiguranjem, a potom je ujesen 2002. dao i samostalnu ponudu od 105 milijuna eura za dionice, 15 za dokapitalizaciju, te još 30 za otkup dionica od malih dioničara. No Triglav osiguranje je otpalo zbog sukoba oko vlasništva nad tom firmom između menadžmenta i slovenske države, dok je Bubalo privremeno odustao nakon što njegova ponuda nije naišla na dobar odjek u hrvatskoj javnosti.

Tada je prodaju Croatia osiguranja otežavao i menadžment te tvrtke koji je, vjerojatno u dogovoru s dijelom Vlade nesklonim prodaji, manipulirao procesom privatizacije. Direktor Croatia osiguranja Marijan Ćurković tada je davao izjave kako Croatia osiguranje posluje toliko dobro da mu uopće ne treba strateški partner, a njegov se menadžment trudio biti i što neugodniji prema tvrtkama koje su ispitivale njihove poslovne knjige.

Aktualni plan Vlade za ustupanje tih dionica crkvenim vlastima pokazuje da su u Vladi također postali svjesni prošlogodišnjih zabluda. Iako su ta očekivanja nerealna, danas se vjeruje da bi Croatia osiguranje tek nakon dokapitalizacije od 200 milijuna kuna moglo doseći vrijednost od 200 milijuna eura. Treba podsjetiti i da to neće biti jedini novac poreznih obveznika koji je Vlada zbog vlastite nesposobnosti prisiljena utrošiti. Već je ranije Vlada na strane konzultantske firme u procesu privatizacije Croatia osiguranja potrošila nekoliko milijuna eura. Sada se pokazuje da je to uludo bačen novac.

No neki prošlotjedni događaji pokazuju da ni pregovori Vlade s crkvenim vlastima nisu lišeni opstrukcija. U prošlu srijedu, 28. svibnja 2003., Slobodna Dalmacija objavila je vijest kako je dan prije već bio postignut dogovor između Vlade i Kaptola o ustupanju 25 posto plus jedne dionice Croatia osiguranja. Definitivan dogovor trebao je, po tvrdnjama u tom tekstu, biti objavljen na sastanku premijera Ivice Račana i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića prošli četvrtak. O cijeni se navodno još nije bilo razgovaralo, a Crkva se obvezala ponuditi otkup 18,8 posto dionica koliko se nalazi na tržištu. Te je dionice u ime Crkve trebao otkupiti Steve Bubalo, na temelju navodno već sklopljenog partnerskog ugovora između njega i Crkve.

Dan poslije Večernji list je također prenio vijest da Steve Bubalo otkupljuje dionice u ime Crkve, za što bi trebalo izdvojiti 40 milijuna eura. Večernji list čak je prenio špekulacije da je Vlada s Crkvom uspjela definirati cijenu od 5.180 kuna po dionici, a prenio je i da bi u ugovoru s Crkvom stajalo pravo prvokupa Crkve i u svim budućim prodajama dionica nekih drugih državnih firmi.

Ti su napisi izazvali nagli porast cijena dionica Croatia osiguranja, koja je na Zagrebačkoj burzi u dva dana skočila za više od 1000 kuna. Trgovanje tom dionicom u utorak 27. svibnja je zaključeno na cijeni od 2.700 kuna za redovnu dionicu, dok je zaključna cijena u četvrtak 29. svibnja bila 3.820 kuna. Dionica se u jednom trenutku prodavala čak i po 4.000 kuna, što je bio porast od 41,5 posto. U ponedjeljak je cijena ostala na razini od 3.750 kuna, a cijena dionica je tijekom posljednja dva tjedna porasla za više od 60 posto.

Jedan dobar poznavatelj prilika na Kaptolu Nacionalu je koncem proteklog tjedna izjavio kako su te vijesti Crkvene vlasti izuzetno iznenadile. Crkvene vlasti nemaju nikakvih informacija o bilo kakvom njihovom sporazumu sa Steveom Bubalom. Štoviše, dio crkvenih vlasti čak je i s osmijehom popratio pojavu takvih napisa u prošlotjednom dnevnom tisku. Utoliko su Crkvene vlasti vrlo skeptične i spram prošlotjednog naglog porasta cijena dionica Croatia osiguranja. Oni nisu sigurni je li ta cijena možda i umjetno dignuta kako bi se ustupanjem dionica po većoj cijeni za isti račun prebio veći iznos duga države prema Crkvi.

Dobar poznavatelj prilika na Kaptolu Nacionalu je izjavio kako se ustupanje tih dionica najavljuje već više od godinu dana. Tijekom tog perioda između Vlade i Crkve bilo je tek par načelnih razgovora. Vlada tijekom tog vremena Crkvi nije uputila nijedan pismeni dopis kojim bi se i dodatno formalizirali ti razgovori. Zato će Crkva dobro razmotriti po kojoj bi cijeni zapravo mogli pristati preuzeti dionice Croatia osiguranja.

Crkvene vlasti također ni u kom slučaju ne žele preuzeti obvezu da otkupe 18,8 posto dionica koje se nalaze u privatnom vlasništvu, što bi u normalnoj proceduri bili obvezni učiniti ako preuzmu 25 posto plus jednu dionicu. “Crkvene vlasti u ovom trenutku samo na području Zagreba grade ili obnavljaju 30-ak crkvi. Mi trenutno ne znamo hoćemo li uspjeti zatvoriti i te financijske konstrukcije. Stoga je gotovo nemoguće da bismo pristali preuzeti otkup nekakvih dionica”, izjavio je za Nacional dobar poznavatelj prilika na Kaptolu.

Da ti pregovori tek trebaju ozbiljno započeti, najbolje pokazuje i činjenica da su o tom ustupanju dionica predstavnici Vlade razgovarali sa zagrebačkim nadbiskupom Bozanićem. Pri Kaptolu tvrde kako bi se za realizaciju te transakcije ondje tek trebao izabrati pregovarački tim, o čemu bi trebala odlučiti Hrvatska biskupska konferencija. Zato crkvene vlasti smatraju da im te dionice neće biti ustupljene ni do jeseni, a moguće je da će to biti učinjeno neposredno uoči izbora.

Neki pojedinci bliski vrhu Vlade tvrde kako su prošlotjedne izmišljotine objavljene u dnevnom tisku zapravo plasirali pojedinci iz Vlade da otegnu ustupanje dionica Croatia osiguranja i to ostave na rješavanje budućoj vladi. Neki kao i cio crkvenih krugova smatraju da su glasine o već postignutom dogovoru namjerno puštene kako bi se povećala cijena dionica Croatia osiguranja uoči početka pravih pregovora između Vlade i Crkve. To povećanje pojačalo bi pregovaračku poziciju Vlade, a usput je moglo omogućiti dobru zaradu onima koji su bili informirani o stvarnoj dinamici tih pregovora, te koji su se kao i neki drugi privatni dioničari prošlog tjedna odlučili riješiti svojih dionica uz zaradu od najmanje tisuću kuna po dionici.

Zato i u dijelu crkvenih i u dijelu krugova Vlade smatraju kako taj proces neće biti završen još najmanje nekoliko mjeseci.