Objavljeno u Nacionalu br. 805, 2011-04-19

Autor: Orhidea Gaura

Put do državne mature uz pratnju TV-kamera

Dokumentarno-edukativna serija HTV-a 'Razred 2011.' prvi put na autentičan način prikazuje posljednje pripreme maturanata jedne srednje škole pred najvećim izazovom - državnom maturom

ŠTO MUČI
PROSJEČNE
UČENIKE?
Učenici 'Razreda 2011.'
sami su se javili za
sudjelovanje u projektu
nakon što je ravnatelj
Prirodoslovne škole
Vladimira Preloga
Zlatko Stić, uz dozvolu
roditelja, pristao
otvoriti vrata škole
kameramaŠTO MUČI PROSJEČNE UČENIKE? Učenici 'Razreda 2011.' sami su se javili za sudjelovanje u projektu nakon što je ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatko Stić, uz dozvolu roditelja, pristao otvoriti vrata škole kameramaKako se učenici četvrtog razreda pripremaju za državnu maturu, kakvo je njihovo mišljenje o pojedinim predmetima, što im je dosadno, a što zanimljivo, što vole, što mrze i kako će ipak uspjeti zavoljeti predmete koje ranije nisu mogli smisliti. Sve to gledatelji HTV-a odnedavno mogu pratiti četvrtkom od 21 sat u dokumentarno-edukativnom serijalu ”Razred 2011.” koji, prateći tijekom četiri mjeseca pripreme učenika zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga za polaganje državne mature, o školstvu progovara na novi način. Priče iz učionica isprepletene su sa stvarnim životnim pričama i problemima učenika, a na kraju serijala od 16 epizoda gledatelji će moći vidjeti jesu li svi učenici ostvarili svoje planove i upisali se na željene fakultete. Izvršna urednica serijala Sunčica Findak kaže da je namjera bila vrlo jasno pokazati koji problemi muče učenike, ali i profesore.


Projekt je nastao po uzoru na švedski original ”Class of” čiju je licencu kupila produkcijska kuća Adrenalin i ponudila je HTV-u. No, za razliku od švedske verzije gdje je sudjelovao jedan od tri najgora razreda u Švedskoj kojima su dotadašnje profesore zamijenili najboljim švedskim profesorima pa je praćeno njihovo napredovanje tijekom školovanja, cilj hrvatske verzije bio je pratiti pripreme učenika prosječnog razreda za državnu maturu te konačne rezultate. Učenici koji sudjeluju u serijalu ujutro pohađaju redovitu nastavu, a poslije podne imaju pripreme za maturu s profesorima koje je odabralo uredništvo. “Uz znanje koje su dobili u svom redovitom školovanju, toj djeci pružamo vrhunske pripreme za državnu maturu koje si mnogi od njih ne bi mogli priuštiti. Ovako će uz jedan javni, nadamo se, pozitivan, adrenalin možda biti uspješniji na ispitima nego što bi bili bez nas”, objasnila je Sunčica Findak. Osim nje, serijal uređuju i Gordana Mrđen te Tanja Kirhmayer, a scenaristice serije su Anica Tomić i Jelena Kovačić koje su radile i na predstavi ZeKaeM-a ”Ovo je mogla biti i moja ulica”, o sudbini Luke Ritza. Da bi se serija mogla realizirati, prvi korak bio je pronaći školu koja bi pristala otvoriti svoja vrata kamerama. “Prateći rezultate lanjske mature, smatrali smo da bi pripreme imale najviše smisla s onim učenicima kojima možda ide malo teže, a budući da su programi državne mature prilagođeniji gimnazijama, odabrali smo upravo jednu miješanu strukovno-gimnazijsku školu”, objasnila je Sunčica Findak. Riječ je o Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu. Ravnatelj Zlatko Stić u početku se malo dvoumio oko toga bi li trebao prihvatiti ponudu ili ne. “Ipak je to bilo nešto sasvim novo”, kaže, “jer do sada kod nas nije snimana takva serija koja bi u tako dugom razdoblju pratila pravi razred i prave učenike. U školi može doći i do nekih situacija koje čovjek možda ne bi baš želio vidjeti na televiziji - od toga da učenici mogu bubnuti nešto što možda stvarno ne misle, do toga da nekom pred kamerama izleti neka psovka, kao što se u realnom svijetu događa.” No budući da smatra da je ipak riječ o vrijednoj seriji koja će prikazati stvaran život učenika i sve probleme s kojima se oni susreću tijekom priprema za maturu, pristao je nadajući se da će serija pomoći detektirati probleme oko državne mature i srednjoškolskih programa. “Vidjeli smo da se već sad svi slažu s tim da lektira nije odgovarajuća, i to priznaju i oni koji predaju i oni koji su sudjelovali u izboru lektire. Vidi se isto tako da 60 posto učenika uzima dodatnu poduku iz matematike jer nitko nije krenuo u pravu korekciju programa iz tog predmeta. Slična je situacija i s engleskim jezikom gdje se inzistira na gramatici, a možda bi se mnogo bolji rezultati mogli postići kad bi program bio usmjereniji na vokabular. U ovoj seriji isto tako će se vidjeti koliko učenici, primjerice, uživaju u izvođenju pokusne nastave, a probleme kod onih koji ne vole predmete poput biologije i kemije možda treba tražiti još u sedmom i osmom razredu osnovne škole, kada djeca ili zavole ili zamrze te predmete”, istaknuo je Zlatko Stić. Nakon njegova pristanka kao ravnatelja škole, i roditelji su pristali na sudjelovanje u takvom projektu. Zainteresirani učenici sami su se prijavili pa je iz dva četvrta razreda složen jedan razred od 23 učenika koji je dobio naziv ”Razred 2011.”. No bitno je da osim priprema za maturu učenici uredno ispunjavaju i obveze na redovitoj nastavi. “Dvoje učenika dobilo je nekoliko jedinica na nastavi pa smo ih zbog pedagoških razloga privremeno povukli iz projekta dok ne isprave te jedinice. Djeca poštuju pravdu i cijene kad netko ispunjava zadana obećanja. Najviše mrze kad za jedne vrijede jedna pravila, a za druge druga”, rekao je ravnatelj. Za serijal je odabrano i šest vrsnih profesora koji pripremaju učenika za obavezne predmete hrvatski, matematiku i engleski jezik, te izborne predmete kemiju, fiziku i biologiju. Kad je emisija počela, mediji su odmah objavili kako je riječ o najboljim profesorima u Hrvatskoj.

IZVRŠNA
UREDNICA
serijala što
se prikazuje
četvrtkom
od 21 sat
na HTV-u
je Sunčica
FindakIZVRŠNA UREDNICA serijala što se prikazuje četvrtkom od 21 sat na HTV-u je Sunčica FindakSunčica Findak objasnila je da je riječ o izvrsnim profesorima, ali da nigdje nije rečeno da su to najbolji profesori u Hrvatskoj. “Što bi uopće značilo biti najbolji profesor u Hrvatskoj i koja su mjerila za to?” pita se, “pa ja sam pedagog po struci, dugo pratim područje školstva na HTV-u, poštujem profesore i učitelje, što se vidi i u mojim prilozima i emisijama. Znamo koliko je to težak i zahtjevan, a na žalost premalo cijenjen posao u našem drušvu, ali suludo je stavljati nam u usta nešto što nismo rekli. Riječ je o stručnim i vrsnim profesorima koji su mogli uskladiti svoje obveze s predavanjima za ‘Razred 2011.’ i snimanjem serijala i koji nemaju tremu pred TV kamerama, što nije nevažno.” Sunčica Findak, i sama majka učenice četvrtog razreda koja se priprema za maturu, oduševljena je otvorenošću učenika koji sudjeluju u projektu te njihovom spremnošću da se izlože ne samo velikom naporu nego i gotovo neprestanom životu pred kamerama. “Ti su učenici vrlo otvoreni i spremni na izazove. Skidam im kapu. Imaju još desetak dana do kraja srednjoškolskog obrazovanja, kad maturanti već lagano lebde, a oni su i ujutro i popodne na nastavi, ulažu veliki trud i evidentno napreduju. To su stvarno sjajna djeca.” Zanimljivo je i da nisu imali gotovo nikakve treme pred kamerama. “Nakon prve emisije, bilo je jedino pojedinih komentara ‘Joj, kako to izgledam’, ali sad više razmišljaju na način: ‘Joj, ovo nisam znala, moram više zapeti’. Dakle, ovo ih stvarno motivira”, zaključuje Sunčica Findak. Ravnatelj Zlatko Stić kaže da mlade generacije i inače nemaju problema s kamerama jer svi oni i sami koriste moderne tehnologije i već održavaju videokonferencije sa svojih kućnih kompjutora. Međutim, nakon početka prikazivanja serije, u nekim se medijima počelo izjednačavati tu emisiju s reality showovima, a neki su je usporedili i sa školskim Big Brotherom. Sunčicu Findak takve neprimjerene usporedbe posebno ljute: “Žao mi je što su neki već i prije emitiranja, čuvši samo ideju, proglasili ovu emisiju realityjem, što je totalno krivo. Ovo je s jedne strane dokumentaran, a s druge edukativan i društveno koristan i zanimljiv serijal. Oni koji ga nazivaju školskim Big Brotherom zaista, na žalost, ništa nisu razumjeli jer je razlika u temeljnim ciljevima.

OD JUTRA DO MRAKA
Učenici 'Razreda 2011.'
bili su spremni tijekom
četiri mjeseca ujutro
slušati redovnu nastavu,
a popodne posebna
predavanja radi pripreme
za polaganje državne
mature, i to uz kamereOD JUTRA DO MRAKA Učenici 'Razreda 2011.' bili su spremni tijekom četiri mjeseca ujutro slušati redovnu nastavu, a popodne posebna predavanja radi pripreme za polaganje državne mature, i to uz kamereJer ovdje se radi o praćenju napredovanja nečijeg znanja, truda da se uspije u životnom cilju upisivanja na fakultet, o pokušaju da se pouči djecu da dodatnim naporom, ako to žele, mogu popuniti svoje rupe u znanju i u tome uspjeti. Smatramo ga vrijednim doprinosom jer će kroz razne teme na potpuno drugačiji način otvoriti mnoga pitanja školstva.” Sunčica Findak posebno ističe da učenici kroz serijal imaju priliku izraziti svoje stavove o mnogim pitanjima u obrazovnom sustavu kao i svoj pogled na svijet i smatra da je bitno da se čuje njihov glas u javnosti, postave neka pitanja i neke stvari pokušaju promijeniti na bolje. “Ovo je stvarno pionirski pothvat i trebao bi biti dobar pokazatelj i učenicima i profesorima i roditeljima i ravnateljima, ali i državnim institucijama i ako uspijemo izvući pouke iz ovog serijala, onda je projekt uspio. A s posebnim ćemo zanimanjem pratiti hoće li učenici iz ‘Razreda 2011.’ ostvariti svoje želje o upisu na fakultete”, zaključila je Sunčica Findak.

Vezane vijesti

'A zašto bi se ja ispričavao?'

'A zašto bi se ja ispričavao?'

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izjavio je danas kako ne vidi razloga za svoju ispriku radnoj skupini koja je sastavila… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika