Ekipa predvođena ministrom kulture Antunom Vujićem forsira brzu privatizaciju Trećeg programaIako je još uvijek nepoznat datum donošenja konačne odluke o dobitniku koncesije za Treći program, sudeći prema raspoloženju nekih od 9 članova Vijeća koji odlučuju o pobjedniku, u igri su ostala dva konzorcija: onaj koji sačinjavaju News Corp najvećeg svjetskog medijskog magnata Ruperta Murdocha, Tvornica duhana Rovinj i Hrvatski telekom te na drugoj strani njemački RTL uortačen s Podravkom, Agrokorom, Atlantic tradeom i HVB Croatiom. No prošlog se tjedna desio obrat koji bi čitavu borbu za treću koncesiju mogao učiniti skoro nevažnom. Vodeći predstavnici News Corpa odlučili su – ako Treći program doista pripadne HRTL-u za koga se smatra da ima podršku Vlade – kupiti Novu TV. Time će Murdoch ipak postati vlasnik jedne nacionalne tv stanice, a cijeli će ga projekt stajati manje od kupnje Trećeg programa.

Stoga je skoro nevažno što su se predstavnici vladajuće koalicije neformalno dogovorili kako neće dozvoliti da izglasavanje novog Zakona o telekomunikacijama derogira dodjelu Trećeg programa novim vlasnicima. Na takvu odluku najjače je utjecao Anton Vujić koji je osobno jamčio da Zakon o telekomunikacijama neće iz igre izbaciti ni RTL ni grupaciju koju predvodi švedski SBS unutar koje se nalazi austrijska Styria, vlasnik Večernjeg lista. Sada je jasno kako će saborski zastupnici prije odlaska na godišnje odmore izglasati novi telekomunikacijski zakon. Međutim članovi Vijeća za radio i televiziju ipak će zadržati svoje položaje i ogromnu moć koju su dobili. Jer odluka o novom vlasniku nacionalne koncesije – može se sa sigurnošću pretpostaviti – uvelike će promijeniti hrvatsku medijsku scenu. Stoga nije čudno da su posljednjih tjedana česti razgovori unutar vladajuće koalicije čiji je glavni cilj osigurati da cijeli proces protekne bez problema. To znači da će se morati postići dvije stvari: osigurati uvjete da članovi vijeća odluku donesu bez pritiska političara ili predstavnika korporacija, ali i izbjeći opasnost da javnost stekne dojam kako Vlada ima svoje skrivene favorite.

To su za Nacional potvrdili i neki zastupnici vladajuće petorke uz uvjet da ostanu anonimni. “Dobili smo jasna Vujićeva uvjeravanja da se sve odvija prema zakonu i nema razloga da mu ne vjerujemo. Zato pretpostavljam kako će Vijeće svoju odluku donijeti tek početkom jeseni, što znači da novi vlasnici ni na koji način neće moći utjecati na predizborno raspoloženje birača. Ako odluka o vlasniku bude donesena u rujnu ili listopadu, do izbora će preostati svega četrdesetak dana, što nije dovoljno za formiranje redakcije, a kamoli pokretanje kvalitetnog informativnog programa. Gledano iz tog aspekta skoro nam je svejedno tko će biti pobjednik”, ustvrdio je visokopozicionirani član koalicije.

Neslužbene informacije govore kako će Vijeće uskoro održati konzultativni sastanak na kojem će članovi iznijeti preliminarne dojmove o pristiglim ponudama, a tada će se odlučiti i o datumu donošenja definitivne odluke. Nacional je razgovarao s nekoliko članova Vijeća i svi su potvrdili kako su konzorciji okupljeni oko News Corpa odnosno RTL-a ponudili najbolje uvjete i za sada vode mrtvu trku.

Budući da je Murdochova grupacija odlučila pod svaku cijenu doći do nacionalnog televizijskog programa u Hrvatskoj, čak ako i izgubi utrku za treći kanal, odlučila je kupiti Novu TV. Dakako, najprije je na redu završnica borbe i lobiranja za treću mrežu što ulazi u posljednju fazu, ali paralelno s tim teku i pripreme za kupnju Nove tv.

Nova TV trenutno predstavlja jedinu konkurenciju Hrvatskoj televiziji i, prema relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, pobjeđuje u većem dijelu zabavno-filmskog programa. No odluka o pokretanju informativnog programa pokazala se kao potpuni promašaj. Urednička ekipa sastavljena od vodećih desničarskih novinara Miljenka Manjkasa, Andreja Rore i Mirjane Hrge nesposobna je konkurirati čak i dnevniku HTV-a, a udarnu emisiju na Novoj TV, “24 sata”, umjesto očekivanih 25 posto danas gleda tek nekoliko posto gledatelja.

Sve je to rezultiralo golemim financijskim gubicima, dio novinara i tehničara otišao je jer im nisu isplaćene plaće, a vijesti o drastičnom padu rejtinga nisu ostale nezamijećene ni u Murdochovom konglomeratu. Stoga nije nezamislivo da će, ako RTL dobije sadašnji Treći program HTV-a, News Corp. kupiti Novu TV. No sve to pod uvjetom da se konačno sazna puna istina u vlasničkom sastavu ove televizijske postaje.

Kupnja Nove TV vjerojatno bi bila jeftinija od ulaganja u treću mrežu. Nova TV ima sasvim solidno uhodan program, publiku i marketing tako da bi dodatno investiranje doprinijelo njezinoj daljnjoj profilaciji i još većem utjecaju na javnost. Nasuprot tome Treći program zahtijeva kretanje od samog početka čega su svjesni i u Murdochovoj ekipi, najavljujući zapošljavanje najmanje 250 novinara i tehničkog osoblja.

Neovisno o konačnom raspletu dodjele koncesije za sadašnji Treći program, uzme li News Corp Novu TV, dvije od tri nacionalne koncesije pripale bi strancima. Premda je u vremenu globalizacije besmisleno govoriti o nacionalnom vlasništvu u bilo kojem području, ostvari li se ovaj tajni plan, kadrovski i stručno slabašni HTV u vrlo kratkom vremenu naći će se pred bankrotom. S golemim viškom od nekoliko tisuća zaposlenih i staromodnom upravljačkom strukturom, Hrvatska televizija teško će biti u stanju suprotstaviti se najjačoj mogućoj inozemnoj konkurenciji. Uostalom, upravo je Rupret Murdoch pokazao kako se uništavaju nacionalne televizije. U nekoliko zemalja njegovi su ljudi vlastiti središnji dnevnik počeli emitirati pola sata prije onog na državnoj televiziji, a kada bi nacionalna postaja krenula sa svojim izdanjem vijesti, Murdochovi ljudi istovremeno su emitirali popularne filmove. Pokazalo se da je ogroman dio gledateljstva vrlo brzo prihvatio programe novoosnovanih mreža, dok su se staromodne državne stanice za nekoliko mjeseci suočile s bankrotom, ostavši i bez publike i bez sponzora. Koliko god ovakav rasplet u Hrvatskoj za sada djeluje poput science fictiona, razvoj događaja i Murdochova intencija preuzimanja Nove TV upućuju na tu mogućnost.

Slično razmišljaju i neki članovi Vijeća koje će odlučiti o dodjeli koncesije za emitiranje na Trećem programu. “Koliko mi je poznato, nitko od članova vijeća nije eksplicitno rekao kome treba dodijeliti koncesiju, međutim stvari su poprilično jasne. Najbolje programske sheme ponudili su najjači kandidati okupljeni oko RTL-a i News Corpa, što je i logično uzme li se u obzir iskustvo koje imaju u medijima. Ali i dalje ne shvaćam čemu takva žurba s komercijalizacijom kada nikome nije jasno što Hrvatska time dobiva. Izgleda da nakon što smo strancima rasprodali banke i dobar dio profitabilnih poduzeća, sada isto namjeravamo napraviti i s najjačim medijima. Zato neka vas ne iznenadi ako neki članovi vijeća prilikom glasovanja ostanu suzdržani”, upozorava Nacionalov sugovornik. Njegovo stajalište oslikava i sukob unutar vlasti. Dok ekipa predvođena ministrom kulture Antunom Vujićem forsira brzu privatizaciju Trećeg programa, postoji i jaka grupa protivnika ovako ubrzanog rješavanja problema. Premda se javno ne eksponiraju, jasno je da računaju na formalno-pravne zapreke koje bi mogle onemogućiti dodjelu treće mreže.

Privatizacija će se provoditi po postojećim rješenjima premda će Sabor tijekom srpnja izglasati novi Zakon o telekomunikacijama. Njegova je glavna novost odredba prema kojoj vlasnici novina što se tiskaju u više od 3.000 primjeraka ne smiju postati suvlasnici tv programa na nacionalnoj razini. U tom slučaju otpada treća jakosna grupacija koju uz skandinavski SBS čini i austrijska Styria, vlasnik najnakladnijeg hrvatskog dnevnika Večernjeg lista.

Još je važniji podatak da takvo rješenje može iz konkurencije izbaciti i novoformirani RTL-ov medijski koncern. Njemački WAZ, inače 50-postotni suvlasnik Europapress holdinga, također je važan suvlasnik RTL-a. Unatoč zamršenim poslovno-vlasničkim odnosima, jasno je da bi se pravilo o nespojivosti vlasništva u tiskovnim i elektronskim izdanjima u najvećoj mjeri odnosilo upravo na ovu grupaciju. Nedavno je procurila i informacija kako RTL po svemu sudeći kontrolira znatno više od dopuštenih 33 posto dionica jer tvrtka Dobrivoja Kebera Pinta TV zapravo zastupa interese njemačkog medijskog diva. Ako je to istina, cjelokupni bi konzorcij ispao iz natječaja zbog kršenja zakona. Samo što je Keber već odavno vrlo blizak SDP-u, tako da je skoro nezamisliva eliminacija ovog konzorcija.

Preuzimanje treće mreže jamči financijski uspjeh i brzu zaradu već nakon nekoliko godina. A čak i oni koji će u ovom poslu ispasti gubitnici, zahvaljujući problemima Nove TV mogli bi dobiti priliku za popravak.

Tri glavna kandidata za Treći program

Kanal 3 naziv je televizije u vlasništvu švedskog SBS-a, Večernjeg lista, Hrvatske glazbene unije i HOO-a. SBS je po veličini druga europska medijska grupa s godišnjim prihodom od 511 milijuna eura, a u Treći program planiraju uložiti 120 milijuna kuna i zaposliti 60 novinara.

Iza koncerna HRTL stoje njemački RTL, Agrokor, Podravka, HVB Croatia, Atlantic grupa i Pinta TV. Usprkos snažnim hrvatskim kompanijama, njihova snaga temelji se na utjecaju RTL-a koji u 10 zemalja Europe vlada nad 23 tv-postaje.

News Corporation, TDR i Hrvatski telekom udruženi su u tvrtku CTV. Iza nje stoji Rupert Murdoch, vodeći svjetski medijski magnat i vlasnik velikog broja listova i televizijskih stanica od kojih su najpoznatiji američki Fox i britanski Sky. U slučaju pobjede obećali su zapošljavanje 250 novinara koji će biti poslani na specijalizaciju u Murdochove postaje