Objavljeno u Nacionalu br. 402, 2003-07-29

Autor: Mladen Pleše

Gebhardt Weiss, njemački veleposlanik u Hrvatskoj

Podržat ćemo ulazak Hrvatske u EU neovisno o ishodu izbora

U razgovoru za Nacional Gebhardt Weiss sve češće isticanje prisnih odnosa hrvatskih političara s kolegama u Njemačkoj ocjenjuje kao predizborni marketinški trik koji neće utjecati na tempo prijema Hrvatske u EU

HDZ se diči prisnim odnosima s koalicijom CDU-CSU, dok SDP ne krije simpatije spram SPD-a, njemačkih socijaldemokrata kancelara Gerharda SchroederaHDZ se diči prisnim odnosima s koalicijom CDU-CSU, dok SDP ne krije simpatije spram SPD-a, njemačkih socijaldemokrata kancelara Gerharda SchroederaPribližavanjem parlamentarnih izbora glavne političke stranke u Hrvatskoj počele su isticati svoje dobre odnose s njemačkim strankama. Tako se HDZ diči prisnim odnosima s koalicijom CDU-CSU, dok SDP ne krije simpatije spram SPD-a, njemačkih socijaldemokrata kancelara Gerharda Schroedera. Kako doista njemački politički krugovi gledaju na hrvatske stranke, te na hrvatsku politiku općenito, upitali smo njemačkog veleposlanika u Zagrebu Gebhardta Weissa

NACIONAL: Hoće li doista odnosi između pojedinih hrvatskih i njemačkih stranka utjecati na tempo prijema Hrvatske u EU? – Siguran sam da će se njemačka politika, kada je riječ o priključivanju Hrvatske EU, pridržavati načela, uvjeta i kriterija koji su dogovoreni između Hrvatske i EU, prije svega u Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju (SSP). Dokaz tomu su jednodušne odluke Bundestaga, u kojemu vladajuća koalicija ima većinu, i Bundesrata u kojemu ima prevlast opozicija. Oba ta doma na jednak su način ratificirali Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji s Hrvatskom. Dakle uz sve različitosti u intenzitetu simpatija između pojedinih hrvatskih i njemačkih stranaka, u Njemačkoj ne postoji samo nacionalni konsenzus oko potrebe da Hrvatska uđe u EU, već i oko uvjeta koje Zagreb mora ispuniti na tom putu. Od toga nema odstupanja niti popusta. U tom smislu ni u drugim članicama EU nije bitno koja je stranka na vlasti. U Velikoj Britaniji na vlasti su socijaldemokrati bliski SDP-u, no unatoč toga oni imaju vrlo čvrst odnos spram uvjeta koje mora ispuniti Hrvatska. Europska parlamentarka Doris Pack, članica CDU-a, kršćanskih demokrata, na Saboru HDZ-a jasno je kazala koje sve kriterije mora ispuniti Hrvatska na putu u EU te upozorila da od toga nema odstupanja.

NACIONAL: Može li suradnja s Haškim sudom biti prepreka koja će usporiti priključivanje Hrvatske EU? – Ne vjerujem, ako postoji puna suradnja. U protekle dvije-tri godine u Hrvatskoj je došlo do odlučujućih promjena. Ljudi su shvatili da je riječ o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti, napose europske budućnosti. Uostalom oni su, među ostalim, shvatili da postupci pred Međunarodnim sudom za ratne zločine nisu proizvoljni, da su dobro pripremljeni. Stoga sve više prevladava uvjerenje da se onaj koji nije kriv ne mora bojati postupaka pred sudom. Zbog toga je, koliko je meni poznato, velika većina onih koja se nalazi na popisu osumnjičenih, javno potvrdila spremnost na suradnju s Haškim tribunalom. Osim generala Gotovine, koji mora svoj subjektivni osjećaj nedužnosti dokazati time da se sada, bez daljnjeg odgađanja, stavi na raspolaganje sudu u Haagu. To je u nacionalnom interesu Hrvatske.

Uostalom danas u Hrvatskoj postoji stabilna parlamentarna demokracija koja funkcionira i u kriznim situacijama. Iz te promjene proizašlo je skoro sve ostalo: od rastuće vjerodostojnosti hrvatskog puta prema euroatlantskim strukturama pa sve do uočljivog napretka u gospodarstvu i poboljšanja socijalne situacije.

NACIONAL: Što je po vašem mišljenju još ostalo učiniti? – Dosta toga, što međutim nije čudno kada se zna da je Hrvatska tranzicijska država opterećena i specifičnim problemima koje je za sobom ostavio rat. Prije svega riječ je o tri čimbenika koji uzajamno utječu jedan na drugoga. Prvo, na složenost povijesnih opterećenja koja još uvijek utječu na cjelokupnu društvenu te političku atmosferu. Ona opterećuju stariju generaciju rođenu između dva svjetska rata, ali često utječu i na reakcije generacije unuka. Drugo, na dramatične, pa i traumatične okolnosti borbe za hrvatsku nezavisnost ostvarene uz velike materijalne i osobne žrtve. Neovisno o generacijskoj i nacionalnoj pripadnosti, te se rane umnogome mogu još i danas osjetiti i vidjeti, poglavito u bivšim kriznim i ratnim područjima. I treće, na „normalne“ probleme tranzicijske zemlje, kakve postoje svugdje od Baltika do Balkana. Svi se ti problemi mogu svladati, ali, dakako, samo uz žrtve. Poznato je da i mi stojimo pred takvim izazovom prije svega u istočnoj Njemačkoj. A to svladavanje ponekad nije moguće bez teških odluka. No nije slučajno što se proteklih godina u Hrvatskoj smanjio broj, opseg i intenzitet izvanparlamentarnih oblika prosvjeda. Mišljenja sam da je krajnja točka silaznog trenda socijalnih i gospodarskih poteškoća prijeđena te da postoji jasan uzlazni trend razvoja.

NACIONAL: Na izborima će građani Hrvatske birati između kontinuiteta i promjena? – U interesu daljnjeg jačanja parlamentarnog sustava, važnim smatram prije svega što veći odaziv na izbore. Jer to je odlučujući temelj legitimiteta kako za svaku buduću vlast tako i za svaku buduću oporbu. Odaziv na izbore upravo je u tranzicijskim zemljama mjerilo spremnosti cijeloga društva da osiguranje budućnosti i rješavanje sukoba ne traži na ulici već putem institucija.

NACIONAL: Za to se zalažu i stranke vladajuće koalicije koje smatraju da je najveća opasnost da njihovi pomalo razočarani birači ne izađu na izbore? – Ja se ovdje ne izjašnjavam o mogućim kalkulacijama ove ili one hrvatske političke stranke, već bih samo htio istaknuti načelno značenje tog čimbenika za daljnje jačanje parlamentarne demokracije.

NACIONAL: Za što će se, po vašoj ocjeni, odlučiti građani: za kontinuitet ili promjene? – Taj mi je aspekt trenutno suviše spekulativan unatoč svih izbornih prognoza. No u svakom slučaju osobno vjerujem u specifičan kontinuitet kada je riječ o budućnosti Hrvatske. Dakle neovisno o tome odluče li se za kontinuitet ili promjenu vlasti – u onim uistinu bitnim pitanjima, iz kojih nužno proizlazi sve ostalo – držim vjerojatnijim nastavak, čak i intenziviranje unutarnjeg reformskog kursa kao i puta prema Europskoj uniji i NATO-u. Nekakav temeljit obrat ne očekujem. Ta procjena, među inim, proistječe iz nužnosti unutarnje modernizacije kao i iz postojećih međunarodnih obveza Hrvatske. Sve drugo bacilo bi zemlju unatrag i štetio njezinoj europskoj budućnosti.

NACIONAL: Kako će EU reagirati ako dođe do promjene vlasti? – Reakcija EU ovisila bi o objektivnim kriterijima, a ne o subjektivnim političkim procjenama. Jer pitanja koja proizlaze iz postojećih ugovornih i političkih obveza između Hrvatske i Europske unije, upućena su cijeloj Hrvatskoj, a ne pojedinim strankama. To je nedavno na dojmljiv način potvrdio predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Stoga je svejedno koji će biti rezultat izbora, odlučujuće mjerilo za reakciju Europske unije bit će brzo provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te doprinos ostvarenju agende iz Soluna.

NACIONAL: U čemu onda vidite posebnost predstojećih izbora? – Na predstojećim izborima, s mog gledišta, pada odluka o tomu je li ambiciozni plan da se Hrvatska učlani u Europsku uniju do godine 2007. ostvariv ili nije. Koliko mogu prepoznati, odgovorne vladajuće i oporbene stranke suglasne su u pogledu tog cilja. To međutim znači – ako ih u toj svezi mogu držati za riječ – da i jedne i druge moraju biti potpuno suglasne oko uvjeta koje moraju ispuniti. U tom kontekstu građani Hrvatske, od kojih se više 75 posto opredjeljuje za europski put, odlučuju prije svega o sastavu najbolje momčadi koja će moći dobiti najvažniju utakmicu za njihovu budućnosti. Sukladno tome, oni će vjerojatno pomno odvagnuti moguće prednosti i mane promjena ili kontinuiteta vlasti. Posebnost tih izbora sastoji se, dakle, u tomu da birači moraju dokazati svoju odgovornost za nacionalnu i europsku budućnost Hrvatske u jednom nadasve važnom trenutku.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika