Premda se aktivno bavi politikom od 1990., Ivo Sanader dao je svoj prvi intervju Nacionalu tek 1. rujna 2003. To ponajbolje oslikava dramatiku promjena kroz koje prolazi HDZ posljednjih godina, posebice otkad je na njegovu čelu Sanader.

Po nalogu SDP-a i u dosluhu s onima koje smo izbacili iz stranke 14 ljudi smišljeno diskreditira HDZNACIONAL: Je li odlazak nekoliko skupina članova HDZ-a, pa i saborskih zastupnika, rastakanje stranke i hoće li to oslabiti HDZ na izborima? – Stranka je jača nego u prošlosti. Najbolja potvrda naše snage bio je VIII. opći sabor HDZ-a 21. lipnja u Ciboni. Odlučnost i volja za pobjedu u političkoj borbi nikad nije bila veća. Tih nekoliko ljudi koji su otišli shvatilo je da na njih ne računamo. Njihovi odlasci u beznačajne strančice donijet će nam dodatne glasove u njihovim sredinama.

NACIONAL: Afera sa Stipom Gabrićem Jambom pokazala je da je utjecajan član vaše stranke Luka Bebić bio povezan s tim neretljanskim moćnikom kojega ste optužili za kriminal. – Za nas je slučaj Jambo završen, a državna tijela neka rade svoj posao. Ova afera s Jambom dio je prljave predizborne kampanje. Imamo pouzdane informacije o precizno podijeljenim zadaćama skupini od 14 ljudi koji su u dosluhu s nekim ljudima iz medija i bivšeg obavještajnog podzemlja. Po nalogu SDP-a i u dosluhu s onima koje smo izbacili iz stranke rade na ponovnom diskreditiranju HDZ-a. U tome im pomažu oni koji su najodgovorniji za pad ugleda HDZ-a: obećana im je amnestija ako oblate svoju bivšu stranku i napadnu njene sadašnje dužnosnike. Ali to im je uzaludan posao. HDZ je danas jači nego jučer. Riješili smo se onih koji su bili odgovorni za gubitak ugleda i izbora. Ali ako SDP i družina hoće takvu kampanju, mi smo spremni.

NACIONAL: Premda ste izjavili da vas se ne tiče prošlost, od nje ipak nećete moći pobjeći. Ona će biti važna pri opredjeljivanju birača na izborima. Mnogi nisu zadovoljni vašim ograđivanjem od prošlosti i traže izravan odgovor na sva pitanja koja se postavljaju u javnosti. – Nisu zadovoljni naši politički protivnici, a to je znak da sam pogodio “u sridu”. Naime, oni bi htjeli uplesti HDZ u raspravu o prošlosti, ali taj film neće gledati. Što se birača tiče, kod njih je suprotan slučaj. Oni su baš zadovoljni takvim radom i stavom, što pokazuju i najnovija istraživanja javnog mnijenja. Izravan i eksplicitan odgovor na te pojave dajemo već pune tri i pol godine, konsolidirajući stranku i lišavajući se onih koji su bili odgovorni za pad njenog ugleda. Uostalom, što se mene više tiče što je bilo 1997. ili 1987. ili 1967.? Mene zanima budućnost, zanima me što ja i moja stranka možemo učiniti za hrvatske ljude, za budućnost naših mladih, perspektivu i posao srednje generacije i sigurnu i komfornu starost treće generacije. Pa i vi u svojim kolumnama često s pravom kritizirate hrvatsku politiku da se prečesto bavi prošlošću, da je u nju zapletena te da zbog toga nije koncentrirana na rješavanje aktualnih problema niti ima viziju budućnosti. Osim toga, za ono što nije bilo dobro u prošlosti birači su nam ispostavili račun 3. siječnja 2000. No puno je bilo više pozitivnih ostvarenja koja smo postigli s predsjednikom Tuđmanom i na koja smo ponosni: od međunarodnog priznanja Hrvatske, otpora i zaustavljanja agresije, stvaranja diplomacije i oružane sile koja je 1995. oslobodila zemlju do ulaska u UN i Vijeće Europe te obnove. Logično je da prošlost ne treba zaboravljati, jer onaj tko zaboravlja prošlost i iz nje ne uči, ponovit će pogreške. Ali svesti djelovanje jedne stranke na bavljenje sobom i prošlošću značilo bi poništiti i sam smisao njezina postojanja. Valorizacija prošlosti da, ali ne blokadi djelovanja u sadašnjosti i usmjerenju prema budućnosti.

NACIONAL: U domaćoj javnosti i među stranim diplomatima stječe se dojam da vi još uvijek nemate snage javno se odrediti prema osjetljivim pitanjima kao što su suradnja sa Sudom u Haagu, povratak izbjeglica i njihove imovine. Mnogi zaključuju da baza HDZ-a još nije spremna prihvatiti promjene za koje ste osigurali potporu u vrhu stranke? – HDZ je vrlo jasno na sva ta pitanja odgovorio na VIII. općem saboru kad smo rekli jasno da suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, povratku izbjeglica i njihove imovine. O tome u HDZ-u nema nikakvih sumnji. I baza, kako ste vi rekli, i vodstvo stranke u tome su jedinstveni. Treba, naime, što prije riješiti sva otvorena pitanja proistekla iz Domovinskog rata kako bismo se mogli okrenuti budućnosti. U ta pitanja spada i pronalaženje potpune istine o izbjeglima i nestalima, ali i otvaranje gospodarske perspektive na područjima od posebne državne skrbi, kao i respekt prema hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima.

NACIONAL: Kakav je sada odnos HDZ-a prema Bosni i Hercegovini? – HDZ smatra BiH suverenom, samostalnom, prijateljskom susjednom državom s kojom dijelimo najdužu granicu u ovom dijelu Europe. Odnosi s BiH moraju se razvijati u ozračju dobrosusjedstva i suradnje, u zajedničkoj perspektivi ulaska u EU i NATO. Ali Bosna i Hercegovina je i domovina hrvatskog naroda, koji je u toj državi i konstitutivan, suveren i mora biti ravnopravan s druga dva naroda, s Bošnjacima i Srbima. I Hrvatska mora biti zainteresirana za njihov status i mora im pomoći u održavanju takvog statusa. Hrvatska državna politika ne smije šutjeti na ono što se događa Hrvatima u BiH, a događa se to da se trend iseljavanja, na žalost, nastavlja i da su u nedavnoj prošlosti s promjenama ustava i Daytonskog sporazuma dospjeli u neravnopravan položaj. O tome smo mi iz HDZ-a vrlo jasno govorili u Hrvatskom saboru i u drugim prigodama, a državna vlast je šutjela prepuštajući Hrvate u BiH samima sebi. Međutim, kad sve to skupa kažem, ujedno želim reći i da se politika hrvatskog naroda u BiH ne smije formulirati i voditi iz Zagreba, nego u BiH, a hrvatska državna vlast može surađivati službenim kanalima s bosanskohercegovačkom vlašću, predstavnicima međunarodne zajednice i vodstvom hrvatskog naroda u BiH.

NACIONAL: Vaši politički protivnici tvrde da niste došli na Sinjsku alku jer ste se bojali da nećete biti dobro primljeni te da je to ozbiljna politička pogreška jer je nakon toga Sinj izgubljen za HDZ? – Moji politički protivnici od žalosti i bijesa zbog ponovno jakog HDZ-a ne znaju što bi. HDZ nikad nije bio jači u Sinju nego sad. Inače sam svake godine na Alki i imam punu potporu Cetinske krajine za politiku koju vodimo. To se najbolje vidjelo na lanjskoj Alki koja je kronološki održana nakon VII. općeg sabora i raščišćavanja odnosa u stranci.

NACIONAL: Mnogi su uvjereni da ste opstruirali stvaranje predizbornog oporbenog bloka desnog centra jer niste mogli obuzdati ambicije dijela svojih članova, ali ni iznevjeriti obećanja da će HDZ moći sam sastaviti vladu i tako doći u poziciju da unutar stranke podijelite atraktivne političke funkcije? – Buduća vlada koju će formirati HDZ i partneri neće biti klijentelistička kao sadašnja. Nismo ni u stranci ni u četvorci razgovarali o funkcijama. HDZ kao najjača politička stranka ima obvezu sam izići na izbore, a dogovoriti poslijeizbornu koaliciju. To upravo i činimo. Uvjeren sam da je to pobjednički koncept i da ćemo u njemu uspjeti.

NACIONAL: Stižu upozorenja da za pobjedu na izborima neće biti dovoljno samo isticanje slabosti vladajuće koalicije. Smatraju da umjesto negativne kampanje HDZ mora ponuditi nešto novo, različito od onoga što nudi vladajuća koalicija. Je li HDZ sposoban osmisliti novu poreznu, proračunsku ili gospodarsku politiku koja će biti bitno različita od one koju provodi vladajuća koalicija? – Gospodarski program s novom poreznom i proračunskom politikom već je gotov. Na njemu su radili i stranački i izvanstranački stručnjaci. S tim izbornim programom izići ćemo kad koalicija proglasi izbore. O nekim segmentima tog programa već sam govorio u javnosti i ponovit ću ih i ovdje. Najveća boljka suvremene Hrvatske je nezaposlenost. Međutim, nju država izravnim putem može rješavati samo kroz javne radove i investicije, ali je ne može sustavno riješiti izravnim putem i intervencionističkom politikom. Država može riješiti problem nezaposlenosti samo ako stvori ozračje koje će motivirati sposobne, kreativne i poduzetne ljude da uđu u avanturu poduzetništva, a već postojeće poduzetnike da svoju dobit reinvestiraju i tako otvaraju nova radna mjesta. To se može ostvariti prije svega poreznom politikom i zato smo tome posvetili u našem programu posebnu pozornost. U ovom trenutku generalno mogu reći da ćemo smanjiti poreze kako bismo rasteretili poduzetnike, jer primjerice država, a ne oni, mora preuzeti socijalnu funkciju. Isto tako, katastrofalna je situacija u pogledu izvoza. Izvozom pokrivamo samo 40 posto uvoza, što je potpuno neprihvatljivo i tragično. I tom smo problemu posvetili posebnu pozornost u svom programu.

NACIONAL: A zašto sada ne iznesete taj program? – Na to pitanje odgovor je jednostavan. Čim koalicija javno i službeno obznani datum izbora, mi ćemo izići u javnost sa svojim programom i s prijedlozima rješenja. Dotad o tome nećemo govoriti, jer u ovom trenutku nije tema HDZ nego aktualna vlast koju predvode SDP i HSS. O njihovim promašajima, lošoj gospodarskoj politici i lošoj vladavini treba govoriti. U suprotnome, ispast će da je HDZ premda u oporbi, istodobno i na vlasti. Zar nekoliko ministara, i nakon pune tri i pol godine nakon preuzimanja vlasti, uvijek imaju jedan odgovor: za sve je i dalje kriv HDZ.

NACIONAL: Premda su građani ponajviše zainteresirani za poboljšanje životnog standarda i očuvanje ili dobivanje radnih mjesta, u kampanji, pa i HDZ-ovoj, i dalje dominiraju politička, a ne ekonomska pitanja. Zašto? – HDZ još ne vodi nikakvu kampanju, jer se ne zna kad će biti izbori. Premda sve upućuje na to da će izbori biti 23. studenoga ove godine, čini mi se da je Račanova koalicija strašno uzdrmana najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, kao i međusobnim odnosima. Inače ste potpuno u pravu, građane više ne zanimaju velika politička pitanja nego bolji život i rast standarda. Pitanje zaposlenja, perspektive mladih, informatizacije društva, borba protiv korupcije, učinkovitiji pravosudni sustav, smanjenje birokracije i birokratskih procedura danas su prva pitanja koja zanimaju hrvatsku javnost. Međutim, ne zaboravimo da je i pitanje nacionalnog ponosa također vrlo visoko na toj ljestvici, jer oni koji su jučer dobili rat, a to su hrvatski branitelji, danas su proglašeni borcima za privilegije i lažnim vojnim invalidima. Svi smo za to da se eventualne makinacije s lažnim invaliditetom sankcioniraju, ali zar smo već zaboravili onu žalosnu scenu kad Darko Beštek svoju protezu pred kamerama Hrvatske televizije daje ministru Pančiću s upitom: “Jesam li ja, ministre, lažni invalid?” Takve scene ubuduće se ne smiju ponavljati.

NACIONAL: Govorite o smanjenju birokracije i borbi protiv korupcije. Što mislite konkretno poduzeti? – Počet ću od glave, tj. od Vlade. Prije svega, Hrvatska ima nepotrebno veliku vladu. Ako Njemačka sa 80 milijuna stanovnika ima 12 ministarstava ili Austrija sa 10 milijuna ljudi 12 ministarstava, ako je Rumunjska prije dva mjeseca broj ministarstava sa 27 smanjila na 14, čemu onda Hrvatskoj, kao zemlji od 4,5 milijuna stanovnika, 19 do 20 ministarstava? Dakle, smanjit ćemo broj ministarstava. A što se birokracije tiče, s jedne strane ključ je u mentalitetu koji misli da su građani pred šalterom zbog činovnika, a ne obrnuto, i s druge strane, problem je u velikom broju dozvola, potvrda i drugih dokumenata koji su potrebni za raznorazne projekte, od gradnje kuće do otvaranja poduzeća. Sve to stvara plodno tlo za korupciju. Dakle, vrlo odlučno najavljujem da ćemo smanjiti broj dozvola i smanjiti vrijeme njihova izdavanja. Zašto bi neki poduzetnik ili neki građanin bio ovisan o birokraciji i gubio mjesecima dragocjeno vrijeme i novac za pokretanje svog projekta? Razmišljamo čak i o radikalnim rješenjima: ako neki ured u roku od 10 do 15 dana ne izda dozvolu, smatrat će se da je dozvola izdana. To su dakako, samo neki naglasci iz našeg programa u kojemu će projekt “Hrvatska 2006.” imati posebno mjesto. Tim projektom želimo dokraja informatizirati javni sektor, zdravstvo, prosvjetu, gospodarstvo, sudstvo.

NACIONAL: Rast hrvatskog vanjskog duga jedna je od glavnih političkih tema. Kako HDZ namjerava riješiti taj problem? – Vanjski dug danas je jedan od najvećih problema hrvatskog društva: svako novorođeno dijete u času rođenja dužno je 4300 USD, a prosječna četveročlana obitelj po toj računici 17.200 USD. No, ono što je najgore, čini se da tu nevoljama nije kraj. Po nekim procjenama do kraja godine ukupni vanjski dug Hrvatske premašit će 20 milijardi USD. Toliko ni bivša Jugoslavija u trenutku raspada nije bila dužna. Valja podsjetiti da je HDZ, kad je 3. siječnja 2000. otišao u oporbu, ostavio vanjski dug od nešto više od 9 milijardi USD, od čega je pola iznosa bilo naslijeđeno kao hrvatski dug iz bivše Jugoslavije. I, nemojmo zaboraviti, riječ je o razdoblju od deset godina, od 1990. do 2000., u kojem smo imali teški i krvavi rat, više stotina tisuća izbjeglica, u jednom trenutku 700.000 izbjeglica i prognanika. A sada u samo tri i pol godine nove vlasti, vanjski dug je i više nego udvostručen.

NACIONAL: No cijeli taj dug nije napravila država? – Naravno da se nije samo država zadužila, nego dobar dio odlazi i na komercijalne banke i na privatna zaduženja. Ali zar i to nije naš dug? Zar smo tako brzo zaboravili slučaj Riječke banke čiju su štetu veću od 100 milijuna USD morali platiti svi porezni obveznici? Prema tome, vanjski se dug tiče sviju nas i svi zajedno smo dužni. A standard građana je u padu, nezaposlenost velika, socijalna davanja su smanjena, gospodarstvo i privatizacija opterećeni skandalima i aferama, a stranih investicija gotovo i nema. I što je još gore, u posljednje tri i pol godine Hrvatska kredite troši na tekuću potrošnju, a vrlo malo na investicije. Unatoč tome, mi u HDZ-u smatramo da postoji izlaz iz tako teške situacije. Dio vanjskog duga mijenjat ćemo za nove kredite s poboljšanim uvjetima, a dio ćemo mijenjati za dionice u nekim poduzećima. No ono što je najvažnije, koncentrirat ćemo se na domaće financijsko tržište, na kojemu postoji potencijal u štednji od oko 8 milijardi USD. Koncentrirajući se na domaće financijsko tržište, postići ćemo dva učinka. S jedne strane, spriječit ćemo daljnje zaduživanje u inozemstvu, a s druge ojačati domaće financijsko tržište.