Objavljeno u Nacionalu br. 807, 2011-05-03

Autor: Davor Pašalić

Kriminal i zbrka uoči SP-a i Olimpijade

Brazil i Rio de Janeiro domaćini su SP-a u nogometu 2014. i Olimpijade 2018. ali nedostatak infrastrukture, novca i kadrova te zločini i korupcija izazivaju sve veću zabrinutost

Hram nogometa
Maracana u Rio de Janeiru bit će jedan od 12 stadiona na kojima će se odigravati utakmice na Svjetskom prvenstvu u nogometu Hram nogometa Maracana u Rio de Janeiru bit će jedan od 12 stadiona na kojima će se odigravati utakmice na Svjetskom prvenstvu u nogometu 'Vidjet ćemo.” Te su riječi jedinstven odgovor na pitanje hoće li Brazil, odnosno Rio de Janeiro, uspjeti organizirati Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. i Olimpijadu četiri godine kasnije. “Vidjet ćemo” riječi su što ih, bez osmijeha, s pogledom nekud u stranu, izgovaraju aerodromski službenici, diplomati, taksisti, poslovni ljudi, odgovarajući na pitanje hoće li njihova zemlja uspjeti biti uspješan domaćin dviju najvećih sportskih manifestacija na svijetu. Brazil je svjetska velesila, predvodnik Latinske Amerike, koju kao da nitko nije obavijestio da zemaljsku kuglu godinama potresa ekonomska kriza.


Dok se svijet ne može složiti je li upravo uspio naći izlaz iz krize ili je suočen s njenim novim valom, države Latinske Amerike lani su ostvarile prosječan ekonomski rast od 7,2 posto. Zato nije čudno što je Svjetski ekonomski forum, nevladina organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u Rio de Janeiru organizirala trodnevni summit o Latinskoj Americi, koji je okupio poslovne ljude, intelektualce, političare i novinare iz cijeloga svijeta. Skup u Riju bio je posvećen “postavljanju temelja za desetljeće Latinske Amerike”, jer se procjenjuje da će taj kontinent s više od 600 milijuna stanovnika u sljedećih deset godina doživjeti ekonomski procvat. Latinska Amerika prednjači u svjetskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima, ima ogromne rezerve sirovina, velik potencijal za proizvodnju obnovljive energije i šume od neizmjernog značaja za klimu cijele zemaljske kugle. To što će Rio biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara povećava privlačnost Latinske Amerike, a posebno Brazila, za strane investitore. Nova predsjednica Brazila Dilma Rousseff izjavila je da je njezin vanjskopolitički prioritet povezivanje svih zemalja Latinske Amerike, uz približavanje Kini, Indiji i Rusiji i održavanje “konstruktivnih odnosa” s SAD-om i Europom.

Maracana je trenutačno hrpa ruševina i zatvorena je za natjecanja Maracana je trenutačno hrpa ruševina i zatvorena je za natjecanja Ističući da su odnosi sa susjedima prioritet Brazila i da više nema mjesta sukobima i rivalstvu, Dilma Rousseff rekla je da njezina zemlja i dalje inzistira na dobivaju statusa stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Brazil je privremeni član Vijeća sigurnosti, ali Dilma Rousseff tvrdi da zahtjevi za reformu UN-a izražavaju potrebu prilagođavanja tog važnog političkog instrumenta rasporedu snaga kakav u svijetu postoji u 21. stoljeću. Summit Svjetskog ekonomskog foruma u Riju pokušao je odgovoriti na pitanja kako može biti potaknuta konkurentnost Latinske Amerike, na koje se načine može eliminirati kriminal, što treba učiniti da kontinent razvije potencijale da postane najveći opskrbljivač svijeta hranom, energijom i kisikom. Glavna tema skupa je, ipak, bila mogućnost Rija da bude domaćin svjetski atraktivnih manifestacija. Bivši britanski premijer Tony Blair, najzaslužniji što će London sljedeće godine biti domaćin Olimpijade, izjavio je da su Olimpijske igre ne samo prilika za promociju Brazila kao svjetskog branda, nego i za unapređenje života običnih ljudi. Veliki sportski događaji podrazumijevaju ogromna ulaganja, ali mogu biti ekonomska osnova za privlačenje stranih investicija i donijeti ogroman napredak u kvaliteti života običnog čovjeka, o čemu mogu posvjedočiti stanovnici Barcelone i Pekinga. Problem je što Olimpijada ne jamči skok kvalitete života.

O tome sve znaju stanovnici Montreala i Atene, rečeno je u Riju. Pitanje je zašto je Rio uopće ušao u nogometnu i olimpijsku utrku. Plaže Copacabana, Ipanema i Leblon, 396 metara visoko brdo Glava šećera u samom središtu grada, kip Isusa visok 30 metara, najveći nogometni stadion na svijetu Maracana, karneval u veljači, svjetski su prepoznatljivi simboli Rija. Čak je i Hollywood “prepoznao” Rio. “Fast 5”, najnoviji nastavak filmskog serijala “Fast And Furious”, snimljen je u Riju i u prva tri dana prikazivanja u svjetskim kinima zaradio 155 milijuna dolara. Time je svrgnuo s pozicije najgledanijeg ovogodišnjeg filma na svijetu crtić “Rio”, čija se priča zbiva u Rio de Janeiru. U Riju su proteklih godina snimljeni i filmovi “The Incredible Hulk” i “The Expendables”, a sada se radi “Breaking Dawn”, najnoviji nastavak vampirske sage “The Twilight”. Zašto Rio? Najjednostavniji odgovor je da je snimanje jeftino, jer se na relativno malom prostoru mogu naći predivne plaže, neprohodna džungla, stare zgrade iz doba kad je Portugal bio svjetska velesila, stakleno-betonski neboderi i prelijepe žene. Za običnog čovjeka mali je “problem” što je, barem u travnju, kad je Brazil duboko ušao u jesen, gotovo nemoguće u Riju na ulici ili plaži vidjeti privlačnu predstavnicu ljepšeg spola.

Plaže Copacabana, Ipanema i Lablon su prazne, premda je more nevjerojatno toplo, ali veliki valovi praktično onemogućavaju bilo kakvo plivanje. Iznimno lijepe žene mogu se vidjeti u hotelu “Copacabana Palace”, ali to je institucija sagrađena 1923. čiji su gosti bili Rolling Stonesi, britanska kraljica Elizabeta II. i filmska legenda Marlene Dietrich, tako da se s velikom sigornošću može pretpostaviti da se u velikom postotku radi o pripadnicama “industrije zabave”. A “industrija zabave” u Riju je vrlo razvijena i raznolika, s mogućnošću izbora između druženja za 1000 dolara za noć, do 10 dolara za 15 minuta seksa u “kabini” u dijelu grada iz kojeg je gotovo nemoguće naći izlaz. Znatna većina prostitutki u Riju su žene koje istovremeno imaju “normalne poslove” - rade kao kuharice, prodavačice, sobarice, medicinske sestre. Riječ je o unosnom zanatu koji im omogućava da se, ako prežive “poprilično neprijateljsko okruženje”, financijski stabiliziraju i potpuno posvete svom izvornom zanimanju i obiteljskom životu. Jedan od simbola Rio de Janeira su i sirotinjska naselja favele, koja su svjetsku “popularnost” stekla zahvaljujući filmovima “Božji grad” Fernanda Meirellesa i “Elitna jedinica” Joséa Padilhe. Favele su nasilja na obroncima brda koja okružuju Rio. Njihovi su stanovnici “obični radni ljudi”, ali su to i utvrde trgovaca narkoticima u bermudama i s japankama na nogama, naoružanih automatskim puškama. Jedan od zadataka koji Rio mora riješiti prije nego što primi najbolje sportaše svijeta jest smirivanje favela, u kojima živi petina od 9 milijuna stanovnika toga prelijepog grada. Decenijima proglašavana leglom korupcije, brazilska je policija dugotrajnu akciju uvođenja reda i mira nazvala “pacifikacijom” favela. Počela je s preuzimanjem kontrole u manjim favelama, a nastavila s postupnim osvajanjem prostora u većima, korak po korak. O ozbiljnosti izazova s kojim se suočila svjedočii podatak da su gangsteri 2009. u neposrednoj blizini figure Krista, na vrhu 706 metara visoke planine Corcovado, srušili policijski helikopter i ubili trojicu čuvara reda. To se dogodilo neposredno nakon što se Rio izborio da bude domaćin Olimpijade, uz jamstva da će iskorijeniti kriminal. Ipak je u proteklih deset godina broj ubojstava, pljački, otmica, krađa automobila u Riju prepolovljen, zahvaljujući prisluškivanju, kompjuterskim predviđanjima, oklopnim vozilima, čistačima mina, helikopterima i – brutalnoj sili. “Pacificiranje” favela znači po jedan policajac na svakih 40 stanovnika, što je postotak kakav ne postoji nigdje drugdje na svijetu. O surovosti brazilske policije govori podatak organizacije Human Rights Watch da su uz svakih 100 uhićenika ubijena četiri “osumnjičenika”. S 20 ubojstava na 100.000 stanovnika Brazil je među šest najopasnijih zemalja na svijetu.

Nacionalov novinar s policajcima iz Rio de Janeira, koji su poznati po grubim postupcima prema uhićenicimaNacionalov novinar s policajcima iz Rio de Janeira, koji su poznati po grubim postupcima prema uhićenicimaO ozbiljnosti pothvata svjedoči podatak da je prije nekoliko dana policija u akciji koja je trajala 12 sati, bez ispaljenog metka, u jednoj od favela zaplijenila 3 tone marihune, 60 ukradenih automobila i 17.000 piratskih diskova. Uhapšeno je 11 osoba, ali ne i vođa bande, tako da se odmah postavilo pitanje je li gangstere netko obavijestio o toj policijskoj operaciji. Način borbe protiv kriminala u Brazilu našao se u središtu svjetske pažnje kad je objavljena snimka na kojoj petorica policajaca maltretiraju 14-godišnjeg dečaka u Manausu, a zatim pucaju u njega. Dječaka je pogodilo pet metaka, ali je preživio i nakon deset dana izišao iz bolnice. Najveći problem Brazila je, ipak, infrastruktura. Unatoč ulaganju 24 milijarde dolara, neizvjesno je hoće li Rio biti spreman za Svjetsko nogometno prvenstvo. Uz karakteristično “vidjet ćemo”, Brazilci kažu: “Ako je Južna Afrika mogla organizirati Mundial, valjda možemo i mi.” Nevolja je u tome što se radi o ekonomskom gigantu sa 190 milijuna stanovnika, gdje tri desetljeća ništa nije ulagano u infrastrukturu. Problemi su korupcija, administrativna ograničenja, nedostatak novca i neobučenost kadrova. O ozbiljnosti problema govori i sam Svjetski ekonomski forum u Rio de Janeiru, organiziran u hotelu “Intercontinental”. Hotel ima svjetski prepoznatljivo ime, ali i nepouzdane internetske veze, satove u predvorju koji pogrešno pokazuju vrijeme, ne samo u Londonu, Parizu, New Yorku, Los Angelesu i Tokiju, nego i u samom Rio de Janeiru, uz avanturistički odlazak na zahod. Brazilska vlada zaključila je da devet od 13 aerodroma neće biti osposobljeno za prihvat ljubitelja nogometa 2014., a nogometna legenda Pelé izjavio je da se Brazil suočava s opasnošću da se obruka pred cijelim svijetom.

Na aerodromu u São Paulu, najvećem brazilskom gradu, na gotovo svakom koraku mogu se vidjeti kante koje prikupljaju kišnicu, jer dva terminala prokišnjavaju na sve strane. Proglašen je najgorom zračnom lukom u Latinskoj Americi. Iako najmoćnija latinskoamerička država, Brazil trpi posljedice mračne prošlosti. Od 1968. do 1993. imao je stopu inflacije od 1825 milijardi posto. Stoga u Brazilu ne postoje stručnjaci s iskustvom u velikim projektima. Imaju diplome, ali i znanje koje nisu imali priliku primijeniti. Zato i ne začuđuje da je odgovor na pitanje hoće li Brazil moći organizirati Svjetsko nogometno prvenstvo i Olimpijadu glasi: “Vidjet ćemo.”

Vezane vijesti

'Neuspjeh Rija+20'

'Neuspjeh Rija+20'

Susret na vrhu UN-a o održivom razvoju Rio+20 završio se u petak usvajanjem izjave koja otvara put zelenom rastu planeta, više ekološki i socijalno… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika