Nikad nisam požalio što sam zajedno s Vesnom Škare-Ožbolt odlučio osnovati vlastitu stranku. Štoviše, sretan sam što smo uspjeli stvoriti čistu narodnjačku proeuropsku strankuPredsjednik Demokratskog centra Mate Granić napravio je možda najbolji posao prije početka predizborne kampanje: uspio je postići koalicijski sporazum s HSLS-om Dražena Budiše te tako, nakon izbora, osigurati prisutnost svoje stranke u Saboru. Uz to posljednjih dana Granić se nametnuo snažnom kritikom posljednjih vanjskopolitičkih poteza Račanove vlade. Na početku razgovora za Nacional zamolili smo predsjednika DC da objasni svoje najnovije političke poteze.

NACIONAL: Zašto četiri godine nakon što ste izišli iz HDZ-a s tom strankom najavljujete poslijeizbornu suradnju, dok ste s Budišom, koji vam je bio protukandidat na prošlim predsjedničkim izborima, već sklopili predizbornu koaliciju? – Mnogo se toga promijenilo u prošle četiri godine. Iz HDZ-a sam otišao jer je bio opterećen arogancijom i izolacionizmom, jer je zadnjih godina vlasti predsjednika Tuđmana bio blokiran, ali i zbog toga što je dio utjecajnih članova HDZ-a svjesno sprječavao moj izbor za predsjednika države. No u HDZ-u je, u odnosu na razdoblje prije 2000. godine, došlo do bitnih promjena, to je danas sasvim drukčija stranka. Neosporno je također da je Ivo Sanader europski orijentiran političar, prihvaćen u krugu europskih narodnjačkih stranaka. S Draženom Budišom uvijek sam dobro surađivao, još od Vlade demokratskog jedinstva 1991. Manje je poznato da su HDZ i HSLS i prije pokušavali dogovarati suradnju. Kad je 1991. napadnut Dubrovnik, Budiša je predložio veliku koaliciju HDZ-a, HSLS-a, SDP-a, HSS-a. Predsjednik Tuđman najprije je odbio, ali je nakon šest tjedana prihvatio tu ideju, no tada drugi više nisu bili spremni na suradnju. Potkraj 90-ih ponovno je obnovljena ideja o koaliranju HDZ-a i HSLS-a. Premda je tada predsjednik Tuđman bio spreman na kompromise, ta je ideja propala zbog nerealnih zahtjeva tadašnjeg vodstva HSLS-a.

NACIONAL: Na tom ste tragu obnovili ideju u koaliciji desnog centra? – Prvi smo tu ideju obnovili prije godinu i pol kad smo predložili suradnju s HSS-om, Forumom hrvatske sloge, HSLS-om. No ni ta ideja nije realizirana jer nam se HSS nije želio pridružiti. No nakon što su nedavno Sanader i HDZ procijenili da će opozicija dobiti više glasova na izborima ako HDZ, HSLS, DC i HSP iziđu na izbore pojedinačno, otvorio se prostor za suradnju HSLS-a i DC-a. Bio je to prirodan slijed. Zbog programske bliskosti suradnja s HSLS-om učinila nam se najprirodnijom, to više što je DC narodnjačka stranka političkog centra, a HSLS liberalna stranka s naglašenom brigom za nacionalni identitet. Dogovorili smo se da u našoj koaliciji neće biti nikakvog radikalizma, zajednički nam je cilj da Hrvatska što prije postane članica EU, NATO-a te da europskim putem idemo odlučnije i kompetentnije nego dosad.

NACIONAL: Ako oporba pobijedi na izborima, vjerojatno ćete biti jedan od kreatora vanjske politike. U kojoj bi se mjeri vanjska politika nove vlade razlikovala od sadašnje? – Nesporno je da je Vlada vodila proeuropsku politiku, ali je, posebice u odnosima sa susjedima, bila toliko nekompetentna i nesposobna da je napravila cijelu seriju teških pogrešaka. U sporovima sa Slovenijom, primjerice, ignorirala su se prethodna iskustva i, što je još gore, nisu se tražile obvezujuće međunarodne arbitraže Suda pravde u Haagu u skladu s Helsinškom poveljom. Vlada je trebala podržati štediše Ljubljanske banke i u tom slučaju trebala je također tražiti međunarodnu arbitražu kod Trgovačkog arbitražnog suda u Parizu za prenesenu štednju. Vlada je snažnom diplomatskom akcijom morala prisiliti Sloveniju da prihvati arbitražu. To je velik propust sadašnje vlade. Međunarodna zajednica ne bi prihvatila slovensko odbijanje međunarodne arbitraže jer se tomu ne može suprotstaviti ni jedna demokratska država.

U odnosima s BiH također je učinjeno premalo: ako se Hrvatska odrekla sporazuma o posebnim odnosima, trebalo je naći načina da suradnja bude bolja. Posebice oko malograničnog prometa i imovinskog sporazuma, pitanja Ploča i Neuma i rješavanja problema položaja Hrvata u BiH. Trebalo je također raditi na dograđivanju Daytonskog sporazuma zajedno s EU i SAD-om kako bi se osigurala i zaštitila jednakopravnost Hrvata u toj državi. To sadašnja vlada nije znala učiniti.

Uostalom, indikativno je da je prvi sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i Srbije, Tonina Picule i Svilanovića, održan tek 15 mjeseci nakon pada režima Slobodana Miloševića. O bilateralnim odnosima između Hrvatske, Srbije i Crne Gore, primjerice, premijer Račan nikad nije razgovarao sa srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem. Tako se vanjska politika ne vodi, tako se ne rješavaju problemi sa susjedima. A da o nespretnostima oko proglašenja gospodarskog pojasa i ne govorim.

NACIONAL: Zašto vi i HDZ-ova vlast niste 90-ih godina proglasili gospodarski pojas? – Kao ministar vanjskih poslova bio sam vrlo oprezan prema prijedlogu o proglašenju gospodarskog pojasa. Bilo je previše otvorenih pitanja i važnijih stvari: ulazak u Vijeće Europe, rješavanje problema izbjeglica i prognanika. Tada nismo imali sporazum o granici s BiH, u Hrvatskoj su još bile mirovne snage, nije bilo sporazuma o Prevlaci, sa Slovenijom smo tek počeli ozbiljno razgovarati o graničnim pitanjima i Piranskom zaljevu, s Italijom je trebalo potpisati sporazum o zaštiti manjina. Međutim, nakon 2000. većina je tih problema bila otklonjena pa je Vlada bila u posve drukčijoj situaciji. Trebala je ili u roku od tri dana proglasiti gospodarski pojas ili pak prepustiti diplomatima da intenzivno ali tiho lobiraju te spriječe da Italija, koja ima jaku ribarsku flotu, 20 puta snažniju od Hrvatske, pridobiju na svoju stranu EU. Dogodilo se, međutim, najgore: HSS-ov ministar poljoprivrede Božidar Pankretić najavio je proglašenje gospodarskog pojasa, o tome su počeli govoriti i ostali političari, i čak se počela gajiti iluzija da će tu ideju podržati Italija. U pitanju je antologijski loše vođen postupak, antologijska pogreška hrvatske vanjske politike. Vlada je pokazala rijetku nekompetenciju i sada skupo plaća svoje pogreške, bez obzira na to je li riječ o naftnoj aferi, granicama ili gospodarskom pojasu.

NACIONAL: Da ste na vlasti, kakve biste odluke donijeli? – Proglasio bih pojas: Hrvatskoj nitko zbog toga ništa ne može, nije članica EU, a ni kandidat. Valja uhvatiti što se još može. Nakon sastanka u Veneciji bit će nemoguće proglasiti gospodarski pojas, a uskoro ćemo morati početi pregovarati carinskoj uniji i zajedničkom tržištu zapadnog Balkana. Sada smo prvi i jedini put u situaciji da donesemo suverenu odluku koja neće naići na dobar prijem u EU, ali nam nitko neće moći ništa.

NACIONAL: Osim što ćemo si time definitivno zalupiti vrata EU? – Jako je teško nakon toliko pogrešaka Vlade nešto promijeniti. Naš se međunarodni položaj urušio zbog pogrešnih procjena i ponašanja Vlade pa su se šanse da dobijemo status kandidata za ulazak u EU u posljednja dva mjeseca dramatično smanjile. Na to upozorava i sve veći broj stranih diplomata. Još uvijek, međutim, vjerujem da imamo šanse, ali moramo iz temelja mijenjati politiku.

NACIONAL: Situaciju dodatno komplicira slučaj generala Gotovine? – Vlada je trebalo više raditi s odvjetnicima generala Gotovine i svima koji imaju utjecaja u Haagu, trebalo je brže rješavati problem predaje dokumenata. Nakon što je Gotovina dao intervju Nacionalu, predsjednik države i Vlada nisu uskladili djelovanje i stajališta pa je stvoren dojam da vodeći političari imaju kontakt s Gotovinom. To su najozbiljnije shvatile Britanija i Nizozemska. Sad cijela država plaća račun jer Gotovina nije u Haagu, a stekao se dojam da Hrvatska nije postupala ispravno i da nije učinila sve što je mogla, barem kod dijela međunarodne zajednice.

NACIONAL: Nije li čudno da opozicija napada Vladu zbog nedovoljne suradnje sa sudom u Haagu, a istodobno dio oporbenih stranaka huška protiv te suradnje? – To je točno. Međutim, po mom dubokom uvjerenje, trebalo je mnogo spretnije raditi. U slučaju generala Bobetka odmah je trebalo zaigrati na kartu bolesti. Svaka procjena trebala se na tome bazirati. Da se na kartu bolesti zaigralo odmah, sasvim sigurno ne bi bilo pritisaka na Hrvatsku.

NACIONAL: A što je s generalom Gotovinom? – Uvjeren sam da se u razgovoru s odvjetnicima i obitelji generala Gotovine te Haaškim sudom mogao postići dogovor. Vlada sadašnje opozicije u tome bi sigurno uspjela. Pogotovu stoga što je u optužnicama protiv generala Bobetka i Gotovine bilo mnogo netočnosti i pogrešaka koje se lako mogu dokazati. Rekao bih da je general Gotovina lako branjiv jer ima vrlo mnogo nedopustivo pogrešnih stvari u samoj optužnici. Zbog toga sam siguran da će nova vlada puno toga promijeniti na bolje, da će pokazati veću zrelost, potpunu kompetentnost te na drukčiji način rješavati probleme, transparentno i u suglasju s međunarodnom zajednicom. Naravno, poštujući svoje interese. Tomu će uvelike pripomoći i svi haaški osumnjičenici koji su najavili da su spremni ići u Haag budu li pozvani.

NACIONAL: Što će presuditi ove izbore? – Sve do prije mjesec dana vlast i oporba bile su vrlo izjednačene prema svim istraživanjima. Kako se dramatično pogoršao položaj Hrvatske, Vlada više nema ni jednu kartu za koju se može uhvatiti, a to daje veće šanse oporbi. Vjerujem da će oporba pobijediti – ne trijumfalistički, ne dramatično – ali pobijedit će jer se gube sve prednosti s kojima je današnja vlada startala nakon izbora 2000. Afere “Viktor Lenac”, Riječka banka, revizija pretvorbe i privatizacije o kojoj se raspravlja zadnje dane mandata, sramotan Zakon o privatizaciji, Zakon o sukobu interesa kojim se isključuju postojeći Vladini dužnosnici, pokazuju da se aktualna vlast potrošila i kompromitirala te da je promjena nužna.

NACIONAL: Čime namjeravate privući birače? – DC je izrazito prepoznatljiva stranka, koja je prva progovorila o lošoj vanjskoj politici, posebno prema susjedima, o prekrutom stand-by aranžmanu, koji nije vodio računa o izvozu, razvoju, zaposlenosti, odnosu Hrvatske s međunarodnim financijskim institucijama, o opasnosti vanjskog duga koji je narastao na 21 milijardu dolara, a zadnjih šest mjeseci taj se dug se povećao za 3,5 milijarde dolara, o povećanju unutarnjeg duga od 2,8 do 7,5 milijardi dolara, o deficitu platne bilance i vanjskotrgovinskom deficitu koji iznosi 8 milijardi dolara.

NACIONAL: Dio oporbenih stranaka počeo je predizbornu kampanju vrlo prljavo? – Mogu govoriti u ime DC-a, ali i koalicije DC-HSLS. Nećemo se baviti nikakvom prljavom stranačkom kampanjom. Naša će kampanja biti vrlo transparentna i razgovarat ćemo isključivo na temelju činjenica. Naša će koalicija imati jasan gospodarski program, čist model odnosa sa susjedima i međunarodnim financijskim institucijama, a osigurat ćemo bolje funkcioniranje pravne države i ubrzati proeuropski put Hrvatske.

NACIONAL: Koji će biti aduti vaše predizborne kampanje? – Naglasci će sasvim sigurno biti na stimuliranju izvoza i investicija. Nećemo prihvatiti novi stand-by s MMF-om, ali ćemo nastaviti suradnju s tom financijskom institucijom, i to tako da ćemo uzeti jedan od njihovih paketa za kontrolu situacije. Pokazat ćemo kako se može smanjiti deficit platne bilance i broj nezaposlenih. Donijet će novi, neusporedivo pošteniji zakon o privatizaciji, kudikamo oštriji zakon o sukobu interesa te novi zakon o kontroli zaduživanja u inozemstvu. Naš će slogan biti “Nova snaga za bolju Hrvatsku”.

Nikad nisam požalio što sam zajedno s Vesnom Škare-Ožbolt odlučio osnovati vlastitu stranku. Štoviše, sretan sam što smo uspjeli stvoriti čistu narodnjačku proeuropsku stranku, koja je danas ozbiljna, respektabilna stranka s oko 16.000 članova i više od 200 organizacija. DC je član Europske pučke stranke, odlično surađuje sa strankama u inozemstvu, od CDU-a, CSU-a, Austrijske narodne stranke do britanskih konzervativaca, švedskih moderata i brojnih drugih europskih narodnjačkih stranaka.