Uz želju da potvrdi koliko uvažava Katoličku crkvu u Hrvatskoj i posebice nadbiskupiju u Zagrebu, papa i Vatikan su imenovanjem Bozanića novim kardinalom željeli bitno ojačati njegovu poziciju na KaptoluPremda papino imenovanje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića novim kardinalom neće proširiti njegove ovlasti, ipak ništa više neće biti kao do sada, prokomentirala je odluku pape Ivana Pavla II. za Nacional nekolicina visokih prelata s Kaptola. Sve će se, tvrde, potpuno promijeniti: odnosi u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, doći će do nove kvalitete u relacijama između kardinala Bozanića i Vatikana te svjetovnih vlasti u Hrvatskoj, njenom okruženju pa i u Europi. A promijenit će se, uvjereni su, i to pozitivno, i sam kardinal Bozanić.

Uz želju da potvrdi koliko uvažava Katoličku crkvu u Hrvatskoj i posebice nadbiskupiju u Zagrebu, papa i Vatikan su imenovanjem Bozanića novim kardinalom željeli bitno ojačati njegovu poziciju na Kaptolu. Time su odaslali i jasnu poruku biskupima i svećenstvu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Nadbiskup Bozanić bio je do sada među biskupima tek prvi među jednakima i ta se njegova pozicija u formalnom smislu doista neće promijeniti. Njegove ovlasti, primjerice, neće biti proširene na Split ili Varaždin. No unatoč tome Bozanićeva će pozicija biti bitno osnažena: bit će bitno iznad svih svećenika u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. A to je za kardinala Bozanića, ali i za odnose unutar Katoličke crkve pa i u Hrvatskoj iznimno važno, procjenjuje se na Kaptolu, ali i u političkim i diplomatskim krugovima u Zagrebu. Novi kardinal, naime, ima o najmanje dva ključna politička pitanja djelomice drukčija stajališta od većeg broja biskupa i visokog svećenstva u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Za razliku od dijela biskupa i svećenika koji su se javno opirali proeuropskoj politici predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ivice Račana i ostalih članova vladajuće koalicije, nadbiskup Bozanić, kao uostalom i papa Ivan Pavao II., uvijek se zalagao za što brže uključivanje Hrvatske u međunarodne institucije, posebice Europsku uniju. To je, uostalom, papa potvrdio za nedavnog posjeta Hrvatskoj koji je bio cijeli u znaku njegova zalaganja da Katolička crkva u Hrvatskoj učini sve što je u njenoj moći da Hrvatska bude što prije primljena u EU. Sve do tog posjeta dio biskupa otvoreno je agitirao protiv međunarodne zajednice, zagovarao je čak prekid suradnje i izolaciju Hrvatske. Bozanić naravno nije mogao nametati svoje, potpuno drugačije mišljenje. No krajem 2002., za posjeta biskupskog izaslanstva Vatikanu, došlo je do preokreta: Rim zbog vlastite politike, ali i zbog snažnog pritiska članica EU i SAD-a, nije više mogao tolerirati antieuropske i antidemokratske istupe dijela visokog svećenstva. Stoga im je zabranio da javno zastupaju politička stajališta suprotna opredjeljenjima pape i Vatikana. Zahvaljujući tomu iz crkvenih redova više se ne mogu čuti napadi na EU, Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu i SAD.

Dok većina svećenstva ne krije svoje simpatije za stranke desnice i desnog centra, Bozanić se nikada nije izjašnjavao o svojim političkim sklonostima. Kardinal Bozanić potječe iz iznimno siromašne obitelji, ali i iz kraja gdje su nacionalna tolerancija i uvažavanje drugih jedno od bitnih načela suživota na tim prostorima. I to ga je, nema sumnje, bitno obilježilo. Stoga nije čudno što je on iskreni pobornik demokracije, tolerancije i socijalnog nauka Crkve. Nadbiskup Bozanić, tvrde na Kaptolu, nikada nije krio svoje simpatije za radništvo, seljake, siromašne i obespravljene. Stoga ima onih koji su ga skloni oklevetati da je u politici skloniji strankama koje se zalažu za prava radnika i seljaka.

Zbog svega toga, kada je 1997. krčki biskup Bozanić imenovan zagrebačkim nadbiskupom, tu odluku pape Ivana Pavla II. i Vatikana dio visokog svećenstva u Hrvatskoj nije najbolje primio. Na različite su načine pokušavali umanjiti njegov značaj, ograničiti ga u djelovanju, pa čak spriječiti njegov ponovni izbor za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Sada je svemu tomu papa stao na kraj: stavljajući nadbiskupu Bozaniću na glavu kardinalski šešir, Vatikan je ne samo potvrdio da je njegov predstavnik i izaslanik u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, nego mu je, što je puno važnije, dao ovlasti i mogućnost za još dosljednije provođenje dosadašnje politike. Do sada je, naime, Bozanić u svojim istupima ipak bio ograničen činjenicom da je bio bez ikakvih ingerencija u ostalim biskupijama. Sada je u posve drugoj poziciji: kao izravni vatikanski predstavnik i diplomat moći će bez ikakve zadrške provoditi vatikansku politiku. I pri tomu se ne osvrtati na eventualna suprotna mišljenja dijela biskupa i svećenstva u Hrvatskoj.

Uz to kardinal Bozanić, kojega su ionako visoko cijenili u Rimu, sada je dobio mogućnost da održava još učestalije kontakte s Vatikanom. Ali i dobiva nova zaduženja u Vatikanu. To će još više ojačati njegovu poziciju u Rimu i, dakako, na Kaptolu. Očekuje se također da će ići češće u važne diplomatske misije, posebice na jugoistoku Europe. Uz to što će odsad biti na ti s kardinalima i vatikanskim čelnicima, nadbiskup Bozanić izravno će, kao član rimske kurije, kreirati vatikansku politiku i birati nove pape.

Zbog novih obveza u Vatikanu i međunarodnim aktivnostima, nadbiskup Bozanić imat će manje vremena baviti se problemima Zagrebačke nadbiskupije. Zbog toga će, očekuje se, uskoro imenovati novog pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbiskupije koji će ga osloboditi dijela obveza.

Na Kaptolu se očekuje da će kardinalski šešir učiniti nadbiskupa Bozanića odlučnijim ne samo u njegovim javnim istupima nego i u provođenju globalne vatikanske politike, jer će iza sebe imati autoritet pape i Vatikana.

Upravo zbog toga odluka pape Ivana Pavla II. da zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića proglasi kardinalom prelazi crkvene okvire. Zalaganje novog kardinala za uključivanje Hrvatske u europske integracije, njegovo promoviranje demokracije i tolerancije te obrana radnika, seljaka, siromašnih i obespravljenih može pozitivno utjecati na daljnji razvoj političkih i društvenih prilika u Hrvatskoj.