Objavljeno u Nacionalu br. 412, 2003-10-07

Autor: Robert Bajruši

Predizborni obračun sa stranačkim otpadnicima

Partijski gubitnici koji će nestati s političke scene

Sedam tjedana prije parlamentarnih izbora povećala se skupina donedavno perspektivnih političara čija se imena neće pojaviti na listama stranaka kojima pripadaju: predizborno vrijeme pokazalo se opet idealnim trenutkom za obračun stranačkih središnjica s partijskim otpadnicima

S tajnom koju nosi postaju potpuno bespredmetna nagađanja o diskretnoj odluci HNS-ova vodstva kako će, ostvari li stranka izrazito povoljan rezultat, Anto Nobilo unatoč svemu postati njezin službeni ministarski kandidatS tajnom koju nosi postaju potpuno bespredmetna nagađanja o diskretnoj odluci HNS-ova vodstva kako će, ostvari li stranka izrazito povoljan rezultat, Anto Nobilo unatoč svemu postati njezin službeni ministarski kandidatAnto Nobilo, dopredsjednik zagrebačkog HNS-a i smatran sigurnim kandidatom za budućeg ministra pravosuđa, povukao se iz predizborne utrke i prije službenog početka kampanje. Umjesto da postane ministar, na kraju neće biti ni jedan od oko 150 manje-više bezimenih zastupnika u Saboru. Odstup je sređen bez bilo kakvih unutarstranačkih sukoba, na sastanku Nobila s Vesnom Pusić i vodstvom HNS-a. Premda je javnost dočekala ovu odluku s velikom iznenađenjem, upućeni u političke prilike u Hrvatskoj očekivali su takav rasplet. Nekoliko tjedana ranije Večernji list je objavio vijest o, doduše neimenovanom, “zagrebačkom odvjetniku i poznatom članu jedne od najjačih stranaka», u kojem ga se optužuje za nasilje u bračnom životu”. U tekstu se navodi da je dotični pravnik u prošlosti premlaćivao suprugu koja je o tome obavijestila i policiju. Nije navedeno ni jedno ime, međutim u političkim je krugovima ovaj članak-optužnica povezan s Nobilovim odustajanjem od saborske kandidature.

Nakon unutarstranačkog poraza od Ive Banca, splasnule su političke ambicije Bože Kovačevića koji je utjehu pronašao u diplomaciji HSLS-ovca Ivicu Škarića dotukao je predizborni dogovor Budiše i Granića, čime je izgubio sve izglede za ulazak u SaborTo je naravno težak udarac za samoga Nobila kao i za vodstvo HNS-a koje ga je namjeravalo plasirati na jedno od prvih mjesta u zagrebačkoj izbornoj jedinici, čime bi mu bio zajamčen ulazak u parlament. Nobilo je, uostalom i autor strateškog plana “Bolje. brže. pravosuđe” koji predviđa temeljitu reformu pravosudnog sustava, ubrzanje sudskih postupaka i debirokratizaciju rada državnih institucija. Dolaskom na ministarski položaj trebao je dovesti i skupinu pouzdanih suradnika sposobnih ostvariti njegove ideje. Umjesto toga, Nobilo je zbog svoje prošlosti promoviran u jednog od najvećih gubitnika u domaćoj politici. Utjehu za politički odstup ne predstavljaju ni njegovi razgranati poslovi i vrhunski odvjetnički ured. Jer, s tajnom koju nosi postaju potpuno bespredmetna nagađanja o diskretnoj odluci HNS-ova vodstva kako će, ostvari li stranka izrazito povoljan rezultat, Anto Nobilo unatoč svemu postati njezin službeni ministarski kandidat. Naprosto je riječ o logičkoj pogreški, jer ako netko nije adekvatan za saborskog zastupnika kako bi istovremeno bio dobar kandidat za ministra.

No Anto Nobilo tek je jedan od cijelog niza visokih državnih i stranačkih dužnosnika koji su prije početka predizborne kampanje otpali iz konkurencije za zastupnička mjesta u Saboru. Gotovo da nema važnije stranke koja se nije odrekla jednog ili više čelnika. SDP se, zbog unutarstranačkih obračuna, odrekao donedavnih stranačkih uzdanica Zdravka Tomca, Livija Bolkovića i Željka Malevića. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nastavlja s čistkama, a na njegovom su se udaru našli desni ekstremisti i bivši tehnomenadžeri. Tako na izbornim listama HDZ-a neće biti Ivana Milasa, Drage Krpine, Branimira Glavaša i Juraja Njavre, ali ni Nikice Valentića, Zlatka Mateše, Jure Radića, Ivana Penića, Marine Matulović-Dropulić, Ivice Kostovića, Vlatka Pavletića… Liberalna stranka odrekla se usluga donedavnog ministra Bože Kovačevića i potpredsjednice stranke Helene Štimac-Radin, dok na listama HSS-a neće biti mjesta za nekadašnjeg dubrovačkog gradonačelnika Vidu Bogdanovića kao ni u za kompromitiranog direktora Državne agencije za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka Marinka Filipovića. U VIII izbornoj jedinici IDS neće kandidirati Stevu Žufića zbog brojnih napada na njega zbog navodnih malverzacija sa zemljištem, a u sljedećem sazivu Sabora sasvim sigurno neće biti ni Zlatka Canjuge, nekadašnje uzdanice predsjednika Franje Tuđmana, koji nije uspio pronaći izbornu bazu. Zbog toga što nije bio određen za nositelja liste u Splitu, Ivica Škarić, nekadašnji splitski gradonačelnik, odlučio je napustiti HSLS i osnovati vlastitu stranku.

Za razliku od haenesovaca koji su oko odstupa jednog od svojih vodećih ljudi postigli konsenzus, Zdravko Tomac se sa SDP-om oprostio na kudikamo ružniji način. Tomac je odlazak pripremao više od dvije godine nezadovoljan marginalnim utjecajem u stranci nakon izborne pobjede, a definitivnu odluku donio je saznavši da ga Ivica Račan ne namjerava staviti na neku od budućih izbornih lista. Bivšu stranku i premijera je optužio za niz nezgrapnih pojmova kao što su ljevičarenje, odricanje od Hrvata u Bosni i Hercegovini, komunizam i odmak od tekovina Domovinskog rata. U stvari, Zdravko Tomac je povrijeđen jer još od 2000.među socijaldemokratima vlada popriličan konsenzus kako je riječ o potrošenom političaru. Kad je neposredno nakon izbora njegovo ime spominjano kao kandidata za položaj šefa diplomacije, takva novinska nagađanja izazvala su smijeh u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu. “Ali on ne zna ni jedan strani jezik, čak ni engleski”, diskretno i pomalo zločesto pojedini su SDP-ovci pojašnjavali razloge zbog čega nekadašnji član ratne vlade nikada neće ući u izvršnu vlast. Stoga je “profesorov” odlazak olakšanje i za njega i za njegove nekadašnje drugove. Ipak, bilo ga je otužno gledati kako u subotu 4. listopada na Trgu bana Jelačića stoji sam-samcat čekajući da netko od prolaznika kupi njegovu posljednju knjigu uz koju ide i Tomčeva posveta. To je i razumljivo: odrekao se svoje ljevičarske publike dok ga desna možda koristi, ali zasigurno ne prihvaća. Koliko god su, nakon što je napustio SDP, na pašalićevskom Plavom radiju anonimni slušatelji na račun Zdravka Tomca izricali niz pohvala, od takvih se likova teško može očekivati izborni glas, a još teže kupnja knjige.

Još dvojica važnih SDP-ovaca neće predstavljati stranku na izborima. Vodeći istarski socijaldemokrat Livio Bolković odstupio je nakon što je SDP dogovorio koaliciju sa Istarskim demokratskim saborom. Bolković, inače puno desetljeće najvažniji član SDP-a u Istri, jedan je od najvećih kritičara Ivana Jakovčića i vodstva IDS-a. Iz njegovih se krugova nerijetko moglo čuti da se IDS u svojoj mikroregiji ponaša poput HDZ-a u državi, podržava korupciju, kršenja zakona i nepotizam. Poslije 3. siječnja Bolkovićev radikalizam počeo je smetati stranačkom vodstvu zainteresiranom za partnerski odnos s IDS-om.

Žrtvujući Livia Bolkovića dobili su barem pet mjesta više u novom saboru. Osim toga, riješili su se osobe koja je vodeći bonvivanovski život, javno objavljujući svoju vezu s Titovom unukom Sašom Broz, mnogima u stranci bila nesimpatična. Konačno, iz SDP-a je otpao i Željko Malević, stranački lider iz Slavonije. Malević se zamjerio Mati Arloviću i tako je njegova karijera vjerojatno stavljena ad acta.

Slična politička sudbina očekuje najpoznatijeg slavonskog hadezeovca. Branimir Glavaš, dugogodišnji osječki gradonačelnik, a zatim i lokalni župan prvi je na listi stranačkih radikala koje je Ivo Sanader odlučio ukloniti. Prema pouzdanim izvorima, Sanader će se u sljedeća dva mjeseca riješiti desetak poznatih HDZ-ovaca. Jednih jer pripadaju ostacima nacionalističkog krila koji stvaraju lošu sliku o današnjem HDZ-u, dok su drugi članovi tzv. tehnomenadžerske struje koju premijerski kandidat smatra nepouzdanom. Glavaš se nalazi u prvoj skupini, no kako u Slavoniji još uvijek ima snažnu podršku jedinom je ponuđen kompromis. Po tom dogovoru Branimir Glavaš će dobrovoljno odustati od mjesta na stranačkoj listi za sabor, a zauzvrat je od Sanadera dobio obećanje da će ga HDZ podržati na županijskim izborima.

Napokon, Sanader je Glavašev veliki dužnik jer bez njegove intervencije na Izbornom saboru HDZ-a na koji je doveo zaštitare “Borbaša”, danas bi se predsjednik HDZ-a prezivao Ivić Pašalić. Ovako će Glavaš osigurati nastavak političke karijere, a stranka će se naizgled u potpunosti očistiti od pojedinaca čija se imena vežu za brojne likvidacije na osječkom području 1991. godine.

Na listama za sabor po svemu sudeći neće biti niti imena Drage Krpine, Ivana Milasa i Juraja Njavre. Sva trojica pripadaju krajnje desnom krilu HDZ-a i politički su kudikamo bliži Iviću Pašaliću nego Ivi Sanaderu. Iako se nisu pridružili Hrvatskom bloku, a u parlamentu su posljednje vrijeme neprimjetni, Sanader ih se odlučio riješiti. Vjerojatno će im ponuditi isti argument: sva trojica imaju pravo na povlaštene mirovine, kao zastupnici materijalno i stambeno su se situirali, a pobijedi li HDZ bečki roštiljar, ravnokotarski učitelj i vukovarski doktor možda izvuku i pokoju diplomatsku sinekuru.

No, puno veće iznenađenje predstavlja čistka koja očekuje Nikicu Valentića, Zlatka Matešu, Vlatka Pavletića, Ivana Penića, Ivicu Kostovića, Marinu Matulović-Dropulić i Juru Radića. Svi su bili zajedno sa Sanaderom bliski Tuđmanovi suradnici i protivnici radikala predvođenih Šuškom i Pašalićem. Eliminacija ex-premijera Valentića i Mateše iznenadila je i mnoge u samom HDZ-u, tim više jer su obojica pružali podršku Ivi Sanaderu. Međutim, premijerski kandidat ih jednostavno ne voli i odlučio je izostaviti ih s izbornih lista. Kostović i Pavletić su još uvijek potpredsjednici Hrvatskog sabora, dok Marina Matulović-Dropulić i Jure Radić, tko zna zašto, još uvijek imaju određenu podršku među biračima. Njihovom političkom marginalizacijom Sanader će stvoriti HDZ po vlastitoj mjeri i skoro u cijelosti detuđmaniziran. U takvoj stranci osobe koje znaju više od njega samo bi mu ugrožavale aureolu pametnog i samouvjerenog političara. Od nekadašnjeg državno-partijskog vodstva na listama će se naći jedino Božo Biškupić i Ivan Jarnjak.

Ivica Škarić, bivši zastupnik i splitski gradonačelnik, jedini je važniji član HSLS-a koji neće biti izborni kandidat. Uz ionako slab rejting Budišinih liberala, Škarića je dotuklo njihovo koaliranje sa Demokratskim centrom čime je izgubio sve izglede za ulazak u parlament. To ga je toliko naljutilo da je najavio formiranje samostalne liste sa kojom bi se kandidirao u X izbornoj jedinici. Ovako ili onako, Ivica Škarić je još jedan na listi političkih marginalaca. Mjesto na listi Liberalne stranke ostavio je i donedavni ministar zaštite okoliša Božo Kovačević, novi hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji. Nacionalovi izvori tvrde da je Kovačevića uništio dogovor koji je imao sa Ivicom Račanom. Krajem prošle godine predsjednik vlade mu je sugerirao da se kandidira za predsjednika LS-a uz obećanje da će u slučaju Kovačevićevog uspjeha, SDP koalirati s liberalima. Ispalo je da je pobjednik postao Ivo Banac koji je saznavši za spomenuti dogovor odlučio marginalizirati Božu Kovačevića. Ovome se nije dalo boriti za postizanje prevlasti u stranci i spremno je prihvatio ponudu za odlazak u Moskvu. Time je riješio vlastitu egzistenciju, ali i razočarao brojne istomišljenike koji ga optužuju da ih je najprije isturio u sukob s Bancem, a potom ostavio zbog diplomatske službe. Diplomatska karijera – ali neuspješna – eliminirala je i LS-ovku Helenu Štimac-Radin koja je tražila funkciju pomoćnice ministra vanjskih poslova. Ni Banac ni Picula nisu joj htjeli pozitivno odgovoriti, iako je prema prvobitnom dogovoru Liberalna stranka imala pravo na ovaj položaj. Ljutita zbog odbijenice Helena Štimac-Radin pridružila se skupini donedavno perspektivnih političara koji će nakon izbora u studenom nestati iz političkog života.

I na kraju na listi IDS-a neće se naći ime istaknutog stranačkog čelnika i nekadašnjeg istarskog župana Steve Žufića. Njega se naime optužuje da je navodno posredovao u rasprodaji istarskog zemljišta.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika