Objavljeno u Nacionalu br. 413, 2003-10-14

Autor: Robert Bajruši

ISTRAŽIVANJE

Zagreb Račanu, južna Dalmacija Sanaderu

Socijaldemokrati u I. izbornoj jedinici dobivaju 31,8 posto glasova, dok će za HDZ glasati gotovo 40 posto birača u južnoj Dalmaciji

U Splitu i južnoj Dalmaciji svi pokazatelji navješćuju trijumf Sanaderova HDZ-a.U Splitu i južnoj Dalmaciji svi pokazatelji navješćuju trijumf Sanaderova HDZ-a.Šest tjedana prije predstojećih parlamentarnih izbora situacija u dvije najvažnije izborne jedinice, I. zagrebačkoj i X. dalmatinskoj prilično je jednostavna: u Zagrebu pobjeđuje SDP, a u Splitu i južnoj Dalmaciji svi pokazatelji navješćuju trijumf Sanaderova HDZ-a. Tako u najkraćim crtama izgledaju rezultati opsežnog ispitivanja javnog mnijenja koje je provela ekipa Nacionalovih stručnjaka. U svakoj izbornoj jedinici glasovalo je po 1000 osoba, a istraživanje je provedeno u nedjelju, 12. listopada.

Rezultati su sljedeći: grad Zagreb i dalje drži Socijaldemokratska partija predvođena Ivicom Račanom. U I. izbornoj jedinici u kojoj će SDP-ovu listu predvoditi predsjednik Vlade dobivaju 31,8 posto glasova, što prema Dhondtovoj metodi znači pet saborskih mandata. Slijedi Hrvatska demokratska zajednica sa 24,2 posto i četiri mandata te HNS za koji glasuje 14,1 posto Zagrepčana, što im osigurava dva mjesta u Saboru. Još tri stranke prelaze izborni prag i mogu dobiti jedno zastupničko mjesto: HSS (8,3 posto), HSP (6,8) i koalicija DC-HSLS (6,1 posto). Ako tako ostane, na izborima svoja mjesta u sljedećem sazivu Hrvatskog sabora osigurat će Mate Granić, Slaven Letica i nositelj HSS-ove liste koji još nije određen, iako mnogi spekuliraju s imenom Luke Trconića.

U stvarnosti Nacionalova anketa pokazuje da se u Zagrebu skoro ništa nije promijenilo otkako je 3. siječnja 2000. srušen HDZ. Skoro četiri godine nepromijenjen je redoslijed triju najjačih stranki u hrvatskoj metropoli. Pritom je SDP i dalje najjači, iako se prošlog tjedna stranački vrh odrekao Milana Bandića, odlukom po kojoj se lokalni dužnosnici ne mogu kandidirati za ulazak u sabor. Time se Račan elegantno riješio opasnog konkurenta koji zbog osobnih interesa nikako ne smije napustiti mjesto u gradskoj izvršnoj vlasti, a istodobno će jednostavno po inerciji morati javno podržavati Račanovu listu. S druge strane, ako pobijedi, Račan će svojim kritičarima moći pokazati da lista koju predvodi u pravilu biva i pobjednička.

Socijaldemokratsku listu vodit će Račan a imena ostalih esdepeovaca koji će ga slijediti potpuna su nepoznanica čak i za članove Predsjedništva i Glavnog odbra. Tim prije zna li se da će Željka Antunović nastupiti u II. izbornoj jedinici, a Snježana Biga-Friganović u IX., ostaje nejasno na koga će se Račan osloniti tijekom kampanje. Kandidati su Josip Leko, ministar kulture Antun Vujić, Pavle Kalinić, Nenad Stazić i Igor Rađenović, a dođe li do najavljene koalicije s Librom, i Jozo Radoš. Osim toga Glavni odbor SDP-a nije povukao odluku o 30 posto nestranačkih osoba, što Račanu daje goleme mogućnosti u kreiranju redoslijeda na izbornim listama. Do 18. listopada mjesne organizacije moraju dostaviti prijedlog svojih kandidata, međutim za sada Račan još ni s kim nije razgovarao o imenima stranačkih sljedbenika u zagrebačkoj izbornoj jedinici.

HDZ će vjerojatno zastupati Jadranka Kosor, Andrija Hebrang i Božo Biškupić. Besmislenost domaće političke scene potvrđuje podatak da HDZ još uvijek nije uspostavio stranačku organizaciju u glavnom gradu, nego lokalnu organizaciju vodi povjerenica Jadranka Kosor, jedna od rijetkih povjerljivih suradnica Ive Sanadera. Uz nju, Hebrang i Biškupić su jedini poznati HDZ-ovci koji su ostali u stranci nakon što ju je najprije napustio Ivić Pašalić, a zatim je temeljito očišćena od njegovih pritajenih sljedbenika. Vesna Pusić nosit će listu Hrvatske narodne stranke, a kandidati za sljedeća mjesta su tajnik stranke Srećko Ferenčak, pomoćnica ministra Čačića Alenka Košiša Čičin-Šain i sadašnji gradski dužnosnici poput Stipe Tojčića, Morane Paliković-Gruden i Mislava Žagara.

Najveći gubitnici u Zagrebu svakako su Miroslav Tuđman koji je nositelj liste HIP-a i HB-a, a koju podupire 1,6 posto glasača. Identičnu podršku ima i Liberalna stranka koju će po svemu sudeći zastupati Andrea Feldman, dok Zdravko Tomac i Forum hrvatske sloge imaju mizernih 1,3 posto glasova. Izlazak iz SDP-a, čini se, definitivno je srušio mit što ga je “državotvorni socijaldemokrat” Tomac o sebi pokušavao sagraditi.

Deseta izborna jedinica nudi ponešto drukčiju sliku jer u njoj uvjerljivu pobjedu odnosi HDZ-ova lista koju predvodi njihov kandidat za premijera Sanader. Za HDZ će glasovati gotovo četrdeset posto Dalmatinaca, što najjačoj opozicijskoj stranci osigurava čak 7 saborskih mjesta. Uz Sanadera vrlo vjerojatno svoja će mjesta dobiti dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, Luka Bebić iz Metkovića i čelnik splitske podružnice Živko Nenadić. U svakom slučaju i Nacionalovo je istraživanje potvrdilo da je, uz Slavoniju, Dalmacija najjače hadezeovsko uporište. Za sada nije poznato niti tko će biti nositelj SDP-ove liste, premda mnogi za ovu poziciju najizglednijim kandidatom drže Šimu Lučina. Uz njega socijaldemokrati računaju i sa zamjenikom i pomoćnikom u ministarstvu obrane Zlatkom Gareljićem i Arsenom Baukom, Marinom Jurejvićem, Vedranom Lendićem i Tonćijem Žuvelom, a morat će se naći i najmanje jedno mjesto za predstavnika stranke iz Dubrovnika. Poprilična gužva za samo četiri mandata koliko stoji na raspolaganju SDP-ovcima.

Projekcija izbornih rezultata pokazuje da će u parlament još ući Dražen Budiša (HSLS-DC, 6,9 posto), Tonči Tadić (HSP, 5,8 posto) i HNS-ov predstavnik (5,8 posto). Granicu od pet posto prelazi i HSS (5,4 posto), međutim zbog izračunavanja po Dhondtovoj metodi njihov predstavnik ne bi ušao u Sabor. Ako postoji političar koga bi izbori mogli pokopati, onda je to Pašalić. Nositelj liste HB-HIP u X. izbornoj jedinici osvojit će samo 1,5 posto glasova, odnosno četiri puta manje od praga nužnog za ostanak u parlamentarnoj politici. Iako se Pašalić odlučio kandidirati u desno orijentiranoj regiji, vjerujući da su okupljeni na splitskom skupu podrške Mirku Norcu ili Sinjskoj alci njegovo biračko tijelo, čini se da se grdno preračunao. Njihove su glasove pokupili Sanader i manjim dijelom pravaši, a Pašalić sada kotira na manje od dva posto. Ostane li tako i 23. studenog, moglo bi se ostvariti predviđanje predsjednika Mesića koji je Pašaliću poželio povratak u medicinu.

Podjednako nedovoljnu potporu ima i predsjednik LS-a Ivo Banac, dok Libra i nova regionalna stranka Maslina ne dobivaju niti jedan posto. Sudeći prema Zagrebu i Dalmaciji, nakon sljedećih izbora Hrvatska će definitivno postati politički bipolarizirana država gdje će se uz dominantne SDP i HDZ, ostalih 5-6 strančica, sudeći prema broju zastupnika, doimati poput njihovih satelita.

Vezane vijesti

Europa ne vjeruje Grcima

Europa ne vjeruje Grcima

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi, no i dalje smatraju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika