Ekskluzivno za Nacional otkrio je da Pliva u bliskoj budućnosti namjerava bitno smanjiti troškove poslovanja, otpustiti jedan dio svojih zaposlenika, ali i povećati prihode od prodaje nekih novih, hrvatskoj javnosti dosad nepoznatih lijekova.Prošli tjedan razgovarali smo sa Željkom Čovićem, direktorom Plive, koji će početkom idućeg tjedna u Bruxellesu, zajedno s predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova predvođenim ministrom Toninom Piculom i nekolicinom hrvatskih poduzetnika, čelnicima Europske komisije prezentirati hrvatske prednosti i nedostatke u procesu prilagodbe Europskoj uniji. Čović putuje u dvostrukoj funkciji, kao direktor Plive, ali i kao predsjednik nacionalnog Vijeća za konkurentnost. Ondje će održati predavanje o otvorenim pitanjima vezanim uz konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u EU.

PLIVA NAJVEĆI IZAZOV 'Reorganizacije Plive koja je u tijeku za mene je veći izazov od funkcije ministra gospodarstva' ERA NAKON SUMAMEDA 'Pred nama je teško razdoblje transformacije iz tzv. ere azytromicina u eru poslije nje: zato 150 stručnjaka radi na projektu Nova Pliva' 700 NOVIH LIJEKOVA 'Pliva u postupku registracije ima više od 700 novih generičkih lijekova diljem svijeta, što bi mogao biti priličan izvor novih prihoda i dobiti' Upravo zbog njegova angažmana u nacionalnom Vijeću za konkurentnost, koje je Vladu javno upozorilo na složene probleme hrvatskoga gospodarstva u prilagodbi EU, nedavno su se pojavile spekulacije kako se Čović sprema za ulazak u politiku. Osnovu za ta nagađanja dio poslovnih krugova vidi i u prilično nezgodnom razdoblju koje se nalazi pred Plivom. Plivi uskoro istječu licencna prava za prodaju azytromicina, koja su joj godinama osiguravala izvanredne prihode. Zato mnogi smatraju da će Pliva teško u budućnosti uspjeti zadržati postojeću razinu poslovne uspješnosti.

U razgovoru je Čović prokomentirao kako je doživio nagađanja da iz Plive bježi u politiku. Ekskluzivno za Nacional otkrio je da Pliva u bliskoj budućnosti namjerava bitno smanjiti troškove poslovanja, otpustiti jedan dio svojih zaposlenika, ali i povećati prihode od prodaje nekih novih, hrvatskoj javnosti dosad nepoznatih lijekova.

NACIONAL: Jesu li točna nagađanja da se spremate za političku karijeru, jer će Plivu nakon što 2006. izgubi garantirane prihode od licence za azytromicin biti puno teže voditi nego prije? – Moje ambicije ni na koji način nisu vezane uz politiku. Sljedećih 5-6 godina sve su moje profesionalne ambicije isključivo vezane uz Plivu, i to baš zato što je kompanija pred velikim izazovima restrukturiranja. Pred nama je teško razdoblje transformacije iz tzv. ere azytromicina u eru poslije nje. Kako bismo iz njega uspješno izišli, osnovali smo projektni tim. Na projektu Nova PLIVA radimo već oko 10 mjeseci i do sada je bilo angažirano oko 150 stručnjaka i vrhunskih vanjskih konzultanata. Projekt sadrži novu poslovnu strategiju, organizaciju, poslovne procese i raspored ljudskih resursa koji trebaju omogućiti najbezbolniju transformaciju Plive koja treba biti završena do 2007. Bio bih neozbiljan kada bih u takvom trenutku napuštao brod kojim sam do sada upravljao. U kompaniji smo okupili respektabilan međunarodni menadžment koji ne bi u tom projektu sudjelovao da ne vidi da se on može uspješno apsolvirati. Zato sam uvjeren da ćemo Plivu uspješno transformirati u globalnu kompaniju. Ovo što sve nas uskoro očekuje u Plivi za mene je puno veći izazov od bilo koje političke funkcije. Poštujem i političke izazove, ali to nije posao koji me privlači. Te su spekulacije vjerojatno proizišle zbog mog angažmana u nacionalnom Vijeću za konkurentnost. Kroz taj angažman ja sam zajedno sa svojim kolegama odlučio upozoriti javnost da Hrvatska sve više zaostaje u konkurentnosti, te da će biti vrlo teško priključiti se EU ako se tom problemu ozbiljno ne pristupi. Čim smo se mi tako javno pozicionirali, odmah su se neki upitali kakav se interes iza toga skriva. Tu nema političkog interesa, nego je riječ o želji iskusnih poslovnih ljudi, dijela sindikata i sveučilišnih profesora uključenih u to tijelo da pomogne Vladi u odgovaranju na izazovne probleme prilagodbe EU.

NACIONAL: Biste li prihvatili funkciju ministra gospodarstva ako bi vam je budući mandatar vlade ponudio? – Budućem mandataru vlade mogu pomoći isključivo kroz svoj rad u nacionalnom Vijeću za konkurentnost.

NACIONAL: Kako ocjenjujete postignuća još uvijek aktualne vlade na području gospodarstva i približavanja EU? – O tomu je teško govoriti u ovom trenutku, jedino mogu ponoviti da stojim iza svega onoga što smo u javnost plasirali kroz Vijeće za konkurentnost.

NACIONAL: Idući tjedan ćete s kolegama poduzetnicima i dužnosnicima Ministarstva vanjskih poslova posjetiti visoke dužnosnike EU. Kako ćete s obzirom na probleme u hrvatskoj konkurentnosti strukturirati predavanje koje ćete ondje održati, te što očekujete od tog posjeta? – U Bruxelles putujem u dvostrukoj ulozi: kao predsjednik Uprave Plive i kao predsjednik nacionalnog Vijeća za konkurentnost. Prezentirat ću zaključke Vijeća i predočiti prednosti Hrvatske u smislu konkurentnosti, ali i naše slabosti. Realno sagledavanje slabosti dobra je osnova za početak reformi koje mogu bitno unaprijediti situaciju u Hrvatskoj. Vjerujem da će kroz tu prezentaciju EU uočiti zrelost hrvatskog društva te da ćemo se kroz potrebne reforme približiti razmišljanjima EU.

NACIONAL: Jeste li sigurni da se neki vaši kolege iz vrhunskog menadžmenta hrvatskih kompanija koje na domaćem tržištu imaju monopolske pozicije istinski zalažu za približavanje Hrvatske EU ili to rade tek deklarativno, s figom u džepu? – Pliva se dušom i tijelom zalaže da Hrvatska što prije uđe u EU, jer nam odgovara da kao multinacionalna kompanija što prije radimo u harmoniziranom regulativnom ozračju koje EU osigurava. Pliva što se toga tiče sigurno nema figu u džepu, jer niti u Hrvatskoj nemamo monopolsku poziciju. Na neke od mogućih problema koji su slični ovome što ste spomenuli upozorilo je i Vijeće za konkurentnost. Ono smatra da bi na svim područjima trebalo jačati konkurentnost, što samo po sebi isključuje bilo kakve monopole. Ne bih isticao niti komentirao pojedinačne slučajeve.

NACIONAL: Kako ćete dioničarima koji su vaše dionice svojedobno plaćali po 600 kuna osigurati zaradu ako se uzme u obzir da se cijena dionica Plive već dulje vrijeme kreće blizu 500 kuna, a uskoro se bliži i kraj prihoda koje ostvarujete zahvaljujući tzv. rojalitetu od azytromicina? – Kada je Plivina dionica vrijedila oko 600 kuna u Hrvatskoj, njezina vrijednost je u Londonu bila otprilike 70 USD. Cijena Plive danas je otprilike 80 USD po dionici, iz čega je očito da cijena raste. Premda je internacionalna cijena Plive veća zbog pada tečaja dolara od skoro 25 posto, cijena u Hrvatskoj kreće se blizu 500 kuna po dionici. Zadnjih nekoliko godina ulagali smo jako puno novca u istraživanje i razvoj novih lijekova, a istodobno smo gradili mrežu naših novih kompanija u svijetu kako bismo te lijekove mogli primjereno plasirati. Danas Pliva ima nekoliko potencijalno značajnih izvora prihoda, za koje očekujemo da bi mogli značajno nadomjestiti prihode i zaradu koje ostvarujemo od azytromicina. Mi danas u postupku registracije imamo više od 700 novih generičkih lijekova diljem svijeta, što bi mogao biti priličan izvor novih prihoda i dobiti. Pliva ima i nekoliko tzv. speciality proizvoda, koji nisu niti novi lijekovi, niti generici (kopije originalnih lijekova, op. a). Mogu vam ekskluzivno otkriti da na jedan takav proizvod polažemo velike nade. Riječ je o Eritropoetinu, koji se upravo ovih dana nalazi na prvim kliničkim istraživanjima u Hrvatskoj. Vjerujemo da bi njegova komercijalna primjena mogla početi već 2004., a on bi mogao biti iznimno atraktivan za EU i SAD. Za nas je dobro to što taj proizvod trenutačno razvija samo nekoliko kompanija. Eritropoetin je proizvod dobiven zahtjevnim biotehnološkim postupkom. On u svom djelovanju kopira hormon koji proizvodi bubreg u zdravih ljudi. Taj proizvod najviše se koristi kod bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega, ali i u nekim drugim terapijama. Originalni lijek još je pod patentom koji uskoro istječe. Sam tehnološki postupak njegove proizvodnje vrlo je kompleksan. Jako je teško dobiti proizvod koji je identičan tom važnom ljudskom hormonu. Prvi rezultati našeg rada pokazuju da smo na pragu da dobijemo proizvod vrhunske kvalitete, a osobito nam ide u prilog to što na tom području imamo vrlo malu konkurenciju, koja nije odmakla ispred naših istraživanja. Danas je vrijednost prodaje originalnog lijeka oko 5 milijardi dolara. Osim toga, tu su naši generički proizvodi i naši novi lijekovi. U tijeku su tri ozbiljna klinička istraživanja potencijalnih novih lijekova. Vjerujemo da bi do 2008. bar jedan od ta tri lijeka mogao biti na tržištu. Procjenjujemo da bismo od svakog od ta tri lijeka na svjetskom tržištu mogli ostvariti prihod između 300 i 500 milijuna dolara.

NACIONAL: Može li se onda pojednostavljeno reći da bi Pliva po očekivanom prihodu od Eritropoetina mogla biti na pragu pronalaska prikladne zamjene za azytromicin? – Ni jedan od tih lijekova nema potencijal kao azytromicin. Lijekovi poput njega se u svijetu otkrivaju vrlo rijetko. No imamo više novih proizvoda koji svojom prodajom mogu nadoknaditi prihod od azytromicina. Cilj nam je da Plivin profit 2006. ili 2007. dosegne nivo uobičajen za nama slične kompanije na svjetskom nivou. Najizgledniji dio prihoda su nam prihodi od lijekova koji su već u registraciji. No to je samo jedan dio paketa mjera koje pripremamo.

NACIONAL: Koje su to mjere i što ako se optimistična očekivanja ne ispune? Tu posebno mislim na mogući podbačaj istraživačkih aktivnosti, što za farmaceutsku industriju nije ništa neobično. – Postoji više scenarija i za svaki scenarij mi imamo točno razrađene aktivnosti. Drugi dio paketa mjera koje pripremamo odnosi se na racionalizaciju poslovanja. Iako prihod od azytromicina gubi tek 2006., Pliva je već sada povukla niz mjera kako bi smanjila troškove i povećala operativnu dobit. Smanjili smo broj zaposlenih, pogotovo u administraciji, zatvorit ćemo i sve pogone koji nisu učinkoviti. Politika štednje neće pogoditi samo zaposlenike, nego i vrh tvrtke. Od idućeg ponedjeljka tijekom iduće dvije godine nijedan Plivin menadžer, uključujući i mene, neće letjeti u business, nego u ekonomskoj klasi. Očekujemo da ćemo samo time uštedjeti oko 10 milijuna kuna godišnje.

NACIONAL: Hoćete li pomoć pri restrukturiranju kompanije potražiti i angažiranjem nekih novih menadžera? – Već danas Pliva ima sjajan menadžment, od čega za hrvatske uvjete njih 80 posto ima natprosječne kvalitete. Naš je menadžment apsolutno internacionaliziran i svi ti ljudi u budućnosti mogu raditi u bilo kojoj drugoj svjetskoj kompaniji. No trenutačno regrutiramo između pet i deset novih ljudi. Riječ je o međunarodnim stručnjacima koji će preuzeti sam vrh upravljanja u kompaniji, jer takvog kadra, nažalost, nema na domaćem tržištu. Svi oni počet će raditi već početkom 2004.

NACIONAL: Slažete li se s poslovnim krugovima koji tvrde da je Pliva u odnosu na prihode koje od nje zasad dobiva previše platila američku kompaniju Sidmak? – Naši izvještaji pokazuju suprotno, analitičari tvrde da smo tu kompaniju kupili vrlo povoljno. Mi smo je platili nešto više od 150 milijuna dolara, a takve tvrdnje moguće su zato što smo objavili prodajne rezultate još iz 2001. Prema nekim indicijama moglo bi se zaključiti upravo suprotno, da smo Sidmak platili puno manje nego što to sugeriraju međunarodni standardi. Takve kompanije se u svijetu prodaju tako da se vrijednost godišnjeg prihoda od prodaje kompanije pomnoži dva do tri puta. Mi smo Sidmak platili manje od tih standarda.

NACIONAL: Početkom tjedna Zagreb je posjetilo 200 Plivinih menadžera iz svih vaših inozemnih kompanija. O kakvom je okupljanju riječ? – Mi se redovito okupljamo kako bismo svojim ljudima točno predočili što Pliva od njih očekuje. Dosad su se ova okupljanja uglavnom održavala u inozemstvu. Ovo je prvi put da toliko međunarodnih stručnjaka jedne hrvatske kompanije dolazi u Zagreb. Bio je to naš četvrti globalni menadžment forum, koji je okupio stručnjake iz 24 zemlje. Vjerujem da je Pliva jedina kompanija, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, koja ima toliko diverzificirane poslovne aktivnosti. Ljudima smo u Zagrebu prezentirali duh i viziju nove Plive. Radili smo gotovo puna tri dana, a rastali smo se puni optimizma, posebice na polju prodajnog rasta na području Italije, Njemačke, Španjolske i drugih zemalja srednje Europe, ali i puni ambicija oko mogućnosti u SAD-u. Osobno sam zadovoljan radom i motiviranošću ljudi te duboko vjerujem kako ovaj tim može ostvariti sjajne rezultate i kako Pliva može uspješno poslovati na globalnom farmaceutskom tržištu.