Dobro upućeni analitičari stanja među Hrvatima u Bosni i Hercegovini potvrdili su za Nacional kako postoje veliki izgledi da HDZ izgubi podršku tamošnjih Hrvata, među kojima sve veći utjecaj imaju Ljubo Ćesić Rojs te zajednička lista Ivića PašHrvatska demokratska zajednica mogla bi na predstojećim parlamentarnim izborima prvi put izgubiti podršku glasača u dijaspori. Dobro upućeni analitičari stanja među Hrvatima u Bosni i Hercegovini potvrdili su za Nacional kako postoje veliki izgledi da HDZ izgubi podršku tamošnjih Hrvata, među kojima sve veći utjecaj imaju Ljubo Ćesić zvani Rojs te zajednička lista Ivića Pašalića i Miroslava Tuđmana. Kad bi sad bili održani izbori u susjednoj državi, tvrde oni, Sanaderov HDZ dobio bi 1 do 2 mjesta, otprilike toliko i Tuđmanova i Pašalićeva lista, dok bi Ćesićeva nezavisna lista mogla računati možda i na tri mandata. Utjeha je za HDZ podatak da je još uvijek najjača stranka u Zapadnoj Europi, SAD-u, Kanadi i Australiji.

Generalska lista računa na pripadnike HVO-a kojima je Rojs osigurao plaće i invalidnine financirane iz Zagreba Predstojeći će izbori biti posebni po glasačkoj ulozi izbjeglih i iseljenih Srba kojih ima oko 50 tisuća, a koji bi mogli imati veliku ulogu prilikom biranja nove vladeDodatni je kuriozitet ovih izbora mogućnost da ih odluče glasovi hrvatske, ali i – srpske dijaspore. Iako je sve donedavno izgledalo da će malen broj od približno 360.000 osoba s pravom glasa koji žive izvan Hrvatske izići na izbore, odnedavno su sve stranke počele žestoko animirati svoje inozemne pristaše. Razlog je jednostavan: sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju izjednačenost lijevog i desnog stranačkog bloka, zbog čega glasovi dijaspore mogu donijeti presudnu prevagu. Pojednostavnjeno govoreći, iziđe li na izbore 70-ak posto glasača, zahvaljujući nefiksnoj kvoti koja se primjenjuje u XI. izbornoj jedinici, za jedno mjesto u Saboru trebat će dobiti oko 20.000 glasova.

U četvrtak, 30. listopada, Ćesić i njegovi najbliži suradnici definirat će listu 14-orice svojih kandidata za idući saziv Hrvatskoga sabora. Iako su novine objavile da su se nekadašnji vozač autobusa, koji je uz Šuškovu i Tuđmanovu pomoć dogurao do generalskog čina, i skupina umirovljenih generala prvi put sastali prošle srijede u hotelu “Panorama”, dogovori skupine nekadašnjih generala traju još od ovogodišnje Sinjske alke. Na njoj su se zajedno pojavili Ćesić i umirovljeni generali HVO-a Željko Glasnović i Dražen Milić. Navodno je već tada postignut preliminarni dogovor o listi za dijasporu. Vrhu HDZ-a bile su poznate Ćesićeve namjere, ali, prema riječima dobro informiranih, cijelo ga je vrijeme štitio Andrija Hebrang. Stvar je prilično paradoksalna: kad je Hebrang postao ministar obrane i pokušao raščistiti financijske malverzacije najužeg Šuškova kruga, zamalo je bahati Ćesić istukao. Ubrzo je odustao od inventure poslovanja svojih prethodnika, a nedugo potom je i smijenjen. No tako je nastalo prijateljstvom sa zapovjednikom 166. bojne i jednim od najvećih ekstremista u ovom sazivu Sabora.

Zahvaljujući Hebrangovim intervencijama, Ćesić nije izbačen iz HDZ-a, premda su njegovi šovinistički istupi Sanaderovoj stranci nanijeli golemu ljagu. Ćesić je uspostavio čvrste kontakte s Antom Jelavićem i Stankom Soptom, donedavnim vođama HDZ-a BiH, koje je iz politike eliminirao visoki predstavnik međunarodne zajednice za susjednu državu Wolfgang Petritsch. Premda su bez formalnih političkih funkcija, Jelavić i Sopta i dalje imaju snažan utjecaj, što se vidjelo i prije nekoliko dana kad je HDZ BiH uputio gotovo ultimativan zahtjev Sanaderu da Jelavić bude na HDZ-ovoj listi za dijasporu.

Plan oduzimanja HDZ-ovih glasova u dijaspori, ponajprije bosanskohercegovačkoj, promoviran je u “Panorami” i javljen medijima. Uz Ćesića prisustvovali su generali Marinko Krešić, Miljenko Galić, Josip Čuletić, Željko Glasnović, Dražen Milić te brigadir Ilija Rašić. Riječ je o poprilično zanimljivoj ekipi. Bivši pomoćnik ministra obrane Krešić 70-postotni je ratni invalid, iako je njegova invalidnost vrlo sumnjiva. U ratu je stekao diplomu u Banjoj Luci, a kao šef personalne uprave MORH-a dobio je i stan od 137 kvadrata u rezidencijalnom dijelu Zagreba. Galić, Šuškov nećak, bio je šef Uprave za financije povezan s nekoliko financijskih afera. Milić iz Tomislavgrada također je invalid, a zla ga je kob snašla u prometnoj nesreći negdje u srednjoj Bosni. Glasnović je bio kanadski specijalac a kao dočasnik Legije stranaca sudjelovao je u operaciji “Pustinjska oluja” 1991. u Zaljevskom ratu i jedan je od rijetkih članova Ćesićeve grupacije koji nije bio optuživan za korupciju. U tijeku su i pregovori s nekadašnjim tajnikom HDZ-a BiH Markom Tokićem, dok bi glasove Posavljaka trebao osigurati Ivo Andrić Lužanski. Svi oni računaju na glasove pripadnika HVO-a čijim su članovima osigurali velike beneficije, poput plaća i invalidnina koje su isplaćivane u Zagrebu. Ćesić je potkraj 90-ih osigurao hrvatske dokumente za 3500 pripadnika svoje 166. pukovnije kojima su plaće isplaćivane iz MORH-a. Nakon promjene vlasti utvrđeno je da ni jedan njegov vojnik nije formalno bio prijavljen. Tako su nestali milijuni kuna, a Hercegovci dovedeni na hrvatska gradilišta ostali su bez prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu te radnog staža.

Unatoč tomu kandidati s generalske liste vjeruju da će im ti ljudi osigurati novu saborsku sinekuru. Ćesić i njegovi suradnici računaju na glasove koji su na prijašnjim izborima pripali HDZ-u: 3. siječnja 2000. u XI. izbornoj jedinici na glasovanje se odazvalo 127.000 osoba koje su plebiscitarno podržale Hrvatsku demokratsku zajednicu. HDZ je osvojio 107.000 glasova ili 85,9 posto i 6 mandata, dok su ostale liste hametice poražene, HSP sa 4,9 posto, HSLS-SDP 4,1 posto, a trojka HSS-HNS-LS 0,8 posto. U Sabor su ušli Milan Kovač, Zdenka Babić-Petričević, Ćesić, Zdravka Bušić, Ante Beljo i Krunoslav Kordić. Gotovo svi su otad napustili HDZ ili izbačeni iz njega.

U HDZ-u vjeruju, potvrdili su za Nacional neki njegovi dužnosnici, dao će i ovaj put Hrvati u BiH, Njemačkoj i prekomorskim državama u većini glasovati za njihovu listu. Stožer HDZ-a uspostavljen je u Ljubuškom. Tko će biti na listi, odlučit će se u utorak na sastanku dvaju HDZ-ova Saandera i Bariše Čolaka. Međutim, njihov optimizam ne dijele Čolak i BH hadezeovci, koje je razbjesnila Sanaderova odluka da samostalno odlučuje o kandidatima iz dijaspore. U HDZ-u BiH vrlo su nezadovoljni najavom da će dijasporu predstavljati Zdenka Babić-Petričević, Florijan Boras i Krešimir Ćosić. Smatraju da je riječ o osobama bez kredibiliteta u hercegovačkoj javnosti koje će pridonijeti dodatnoj disperziji donedavno homogenog glasačkog tijela. Na to računaju Pašalić i Tuđman, kojima pomoć pruža nekadašnji šef hercegovačkih obavještajaca Ivo Lučić. Uz sigurne kadrove poput Milana Kovača i Ante Belje, na listi HIP-HB naći će se Venera Kordić, supruga haaškog osuđenika Darija Kordića, kao i dr. Ivan Bagarić iz Tomislavgrada. Bagarić je u ratu bio voditelj Saniteta HVO-a i uživa velik ugled među stanovništvom, iako slovi kao žestok nacionalist.

Ovi izbori dramatično će se razlikovati od dosadašnjih po glasačkoj ulozi Srba. Potpuno neočekivano, i oni su postali važan čimbenik u predizbornoj kampanji. “Došlo je vrijeme da Srbi koji žive izvan Hrvatske počnu ostvarivati svoja prava i postanu dio hrvatskog društva. Dosad su glasovi dijaspore bili rezervirani isključivo za hadezeovce i vrijeme je da to prestane. Sada, kad će i srpski glasovi odlučivati, glasovanje dijaspore dobiva pun smisao”, komentira Milorad Pupovac odluku Samostalne srpske demokratske stranke o izlasku na izbore u XI. izbornoj jedinici. Pupovac tvrdi da u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i nekim europskim zemljama živi više od 50.000 Srba iz Hrvatske. Dijelom su izbjegli u ratu, a dijelom su gastarbajteri. Već neko vrijeme nastoje ih privući da 23. studenoga iziđu na izbore. Za razliku od izbora 2000., kad je na manjinskoj listi glasovalo samo 19 posto hrvatskih Srba, Pupovac vjeruje da će njihov odaziv i u domovini i u dijaspori biti kudikamo veći. “Trećega siječnja 2000. jedini je cilj bilo rušenje HDZ-a, a kako je u Sabor ulazio samo jedan predstavnik Srba, većina ljudi odlučila je dati glas tradicionalnim političkim strankama. No u ove četiri godine vladajuća koalicija nije ispunila naša očekivanja i mislim da će srpski glasači sada izići u mnogo većem broju”, kaže Piupovac. Državnom izbornom povjerenstvu upućen je i zahtjev da se uz postojeća izborna mjesta u Beogradu, Subotici i Kotoru otvore birališta u Novom Sadu, Somboru, Nišu, Valjevu, Kraljevu i Rumi. Pupovac i Vojislav Stanimirović uskoro će početi predizbornu kampanju u susjednim državama, posjetit će Beograd, Novi Sad i Banju Luku. U SDSS-u su uvjereni da će barem jedan njihov kandidat iz dijaspore ući u Sabor, a optimistička nagađanja spominju i tri. Za desetak dana znat će se i imena 14-orice srpskih kandidata na listi za dijasporu, a zasad je izvjesno da će i oni, baš kao HDZ i Ćesić, imenovati većinu kandidata među svojim istomišljenicima na području bivše Jugoslavije. S trojicom Srba na manjinskim listama, zastupnički klub srpske manjine, koji bi imao 5-6 članova, mogao bi imati važnu ulogu u izglasavanju povjerenja sljedećoj vladi. Iako odbija reći kome će hrvatski Srbi u tom slučaju dati povjerenje, Pupovac to ipak daje naslutiti: “Srbi se ne boje eventualnog povratka HDZ-a na vlast, ali naši birači ipak su lijevo orijentirani. Ipak, ne bi bilo fer u ovako ranoj fazi reći koga ćemo podržati.”