09.05.2011. / 16:51

Autor: Slaven Hrvatin

Veličanstvena humanitarna inicijativa SAD-a: Hillary Clinton objavila rat izmetu

Kažu da 3 milijarde ljudi na svijetu hranu priprema pomoću nezdravih štednjaka na drvo, ugljen i životinjski izmet. Clinton i Roberts će u maniri holivudskih akcijskih junaka golim rukama riješiti taj problem

Hillary ClintonHillary ClintonHillary Clinton i Julia Roberts obznanile su novu inicijativu za pomoć ljudima koji je nisu tražili. Sjedinjene Države odlučile su uložiti 50 milijuna dolara u projekt za nabavu zdravijih štednjaka zemljama u razvoju. Kažu da 3 milijarde ljudi na svijetu hranu priprema pomoću nezdravih štednjaka na drvo, ugljen i životinjski izmet. Zbog toga zagađuju svoj dom i okoliš, umire skoro 2 milijuna ljudi godišnje i općenito Bogu idu na živce. Clinton i Roberts će u maniri holivudskih akcijskih junaka golim rukama riješiti taj problem.

Ipak, ljudima u trećem svijetu nije loše kao što se čini. Tamo govna koriste kao gorivo, a nama ih američka propaganda servira na tanjur.

Sama ideja ne zvuči toliko loše. Prljavi štednjaci su glavni način zagrijavanja i pripreme hrane za veliki broj ljudi, a od njih najviše stradaju žene i djeca. Kako ispuštaju otrovne plinove koji štete okolišu i truju ljude, takvi štednjaci izazivaju teške bolesti - rak pluća, bolesti srca, bronhitis i emfizem pluća. Čisti štednjaci bi tu mogli pomoći, ali znatno manje nego što Clinton želi da vjerujemo.

Podaci kojima inicijativa "Global Alliance for Clean Cook Stoves" barata su sljedeći:

  • 3 milijarde ljudi koristi prljave štednjake,
  • 1,9 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica korištenja takvih štednjaka,
  • Američki program do 2020. godine želi uvesti čiste štednjake u domove 100 milijuna ljudi.

Već površnim pregledom ovih brojki jasno je da učinak neće biti sjajan. 100 milijuna je velika brojka, ali čini samo 3,3% od 3 milijarde ljudi. Ako podrazumijevamo stopostotni uspjeh, smrtnost će s 1,9 milijuna pasti za 3,3% od toga. To znači da bi umjesto milijuna uštedjeli živote tek 62700 ljudi godišnje.

Ali stvar je još kompleksnija jer socijalne inicijative mogu samo sanjati o stopostotnoj učinkovitosti. U stvarnosti neki ljudi štednjake ne bi koristili, drugi ih ne bi rabili pravilno, trećima bi se pokvarili. Socijalna inicijativa koja ima 50% uspješnosti može se smatrati izvrsnom, a u ovom slučaju time bi smrt izbjeglo nešto više od 30000 ljudi godišnje.

To sve znači da bi imali 1,87 milijuna smrti godišnje umjesto 1,9. Morate priznati da ovakva brojka cijelu inicijativu čini prilično smiješnom i neučinkovitom pa su bombastične najave u najmanju ruku neprimjerene.

Ali apsurd situacije ne prestaje na ovome. Indijska vlada se protivi inicijativi jer odgovornost za globalno zagrijavanje sa Sjedinjenih Država prebacuje na zemlje u razvoju. Osim toga, Amerikanci žele većinu novca uložiti u istraživanje dok Indijci već proizvode čiste štednjake i imaju razvijen program subvencioniranja za sirotinju.

Znači imamo posla s bombastično najavljenim projektom koja bi pomogao malom broju ljudi od kojih je nekima rješenje već dostupno. Zamršeno, nije li? Usporedimo ga s jednim manje složenim projektom.

Britanci su u Bangladešu upravljali otvorenom jamom za kopanje ugljena do 2006. godine. Da bi riješila problem eksploatacije prirodnih resursa i katastrofalnih posljedica po zdravlje svojih građana, vlada Bangladeša je zabranila rad tog rudnika. Ove godine Obamina administracija iza kulisa pokušava prisiliti vladu Bangladeša da dopusti nastavak kopanja. Posljedice će biti 100-200,000 raseljenih ljudi, nepovratno upropaštavanje oranica i dugoročno trovanje vode.

Koje rješenje je jednostavnije? S jedne strane provesti holivudski projekt bez ikakvog učinka ili, s druge strane, zaustaviti tipično američko ubijanje i razaranje okoliša?

Vezane vijesti

Clinton i Lavrov složni oko potrebe suradnje u Siriji

Clinton i Lavrov složni oko potrebe suradnje u Siriji

Američka državna tajnica Hillary Clinton i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u subotu su se složili oko potrebe suradnje kada je riječ o… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika