Radovan FuchsPošto je Vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta danas odbacilo postupak donošenja paketa prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu te zatražilo da ih se povuče iz procedure, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa priopćilo je da svatko tko traži odbacivanje zakona mora biti svjestan da time traži i odbacivanje prvi puta jasno zakonski definiranog besplatnog studija.

Vijeće je zatražilo da se u cijelosti odbace predloženi zakoni zbog ugrožavanja autonomije sveučilišta, netransparentna načina njihove izrade te poticanja neprimjerene privatizacije i komercijalizacije znanosti i visokoga obrazovanja, no u Ministarstvu ističu da se nacrtima zakona jamči depolitizacija akademske i znanstvene zajednice te se sprječava bilo kakva komercijalizacija visokog obrazovanja kao djelatnosti od posebnog interesa za Hrvatsku. Ističu i da se pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom.

Također, kažu, zakoni više nego ikad prije potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija.

Primjerice, uvodi se apsolutno autonoman postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta, ostavlja se sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj, te se osigurava apsolutno autonoman postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta. Također se povećava transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.

Ministarstvo je novim zakonima odlučilo ukinuti školarine kako bi se osiguralo da znanost i visoko obrazovanje djeluju u interesu čitavog društva te kako bi bilo jednako dostupno svima.

Novim zakonima se, objašnjavaju u Ministarstvu, predlaže potpuno ukidanje školarina, što bi svim studentima omogućilo potpuno besplatan upis studija na javnim visokim učilištima, kao i potpuno besplatno studiranje, čak i bez naplate upisnina dok god redovito ispunjavaju svoje studentske obaveze. Naglašavaju pritom da će se trošak upisnine redovitim studentima podmiriti iz državnog proračuna.

Za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima, napominju u Ministarstvu.

Dodaju da je u najnovijim verzijama zakona Ministarstvo omogućilo besplatno studiranje i onima koji ne ispunjavaju redovito svoje obaveze, ali pripadaju nekoj od socijalnih kategorija.

U Ministarstvu tvrde da je nakon polugodišnje rasprave unutar prosudbenih povjerenstava u velikom dijelu postignuta suglasnost oko zaključaka koji su ugrađeni u nacrte prijedloga zakona i pozivaju javnost da i dalje daje svoje prijedloge i primjedbe na predložene zakone.