Dio Vlade smatra da otvaranje telekomunikacijskog tržišta najviše opstruiraju članovi Libre, Goran Granić, zamjenik premijera, i Roland Žuvanić, ministar pomorstva, prometa i veza.U četvrtak 6. studenog 2003. Vlada je donijela Uredbu kojom je Vijeću za telekomunikacije zabranila da samostalno, bez njezine suglasnosti, raspiše natječaj za dodjelu koncesije za trećeg mobilnog operatera. Time je na neodređeni rok odgodila raspisivanje tog natječaja, čime je neizravno omogućila da hrvatsko tržište telekomunikacija trajno kontroliraju postojeći koncesionari HT i VIP-net.

Obrazlažući tu kontroverznu odluku, Roland Žuvanić, ministar pomorstva, prometa i veza, sugerirao je da bi tu suglasnost Vijeću trebala dati tek nova Vlada.

Kako zbog neizvjesnih rezultata nadolazećih izbora nitko sa sigurnošću ne može reći kada bi se nova Vlada mogla formirati, na suglasnost nove Vlade za raspisivanje tog natječaja moglo bi se pričekati i nekoliko mjeseci. Tada bi za raspisivanje natječaja moglo biti prekasno jer bi zbog situacije na hrvatskom tržištu kandidati mogli odustati od natjecanja.

Ukupan broj korisnika usluga postojećih koncesionara 30. lipnja 2003. dosegao je 2,46 milijuna ili 55,65 posto tržišta. Od početka 2003. taj se broj povećao za 6,77 posto pa se predviđa da bi tržišni udio na kraju godine mogao doseći 63 posto.

Ako se natječaj raspiše u studenom 2003., potencijalni operater može početi s operativnim radom tek u ljeto 2004., kada bi tržišna penetracija trebala doseći 70 posto.

Kod te razine tržišne penetracije rizik investicije i mogućnost ulaska trećeg operatera postaje previsok. Zato su Vlada i Vijeće tijekom protekli mjeseci morali zajedno pripremati raspisivanje tog natječaja, jer je za to trebalo izraditi i uskladiti više zakona i pravilnika. Ako Vlada i Vijeće ne raspišu taj natječaj tijekom studenog, tržište bi moglo trajno ostati potpuno zatvoreno.

Hrvatski građani mogli bi zato trajno plaćati usluge mobilne telefonije 30-50 posto skuplje nego stanovnici susjednih zemalja. U Hrvatskoj bez trećeg GSM koncesionara neće biti započeta investicija vrijedna oko 250 milijuna eura, koja bi otvorila najmanje 2500 novih radnih mjesta. Izostat će i povećanje kvalitete i broja telekomunikacijskih usluga, 516 milijuna kuna prihoda u državni proračun od naknade za tri kombinirane koncesije i brojni drugi pozitivni tržišni učinci. Samo bi postojeći koncesionari mogli zadržati enormno visoke profite i izbjeći tržišnu utakmicu u kojoj bi i sami morali investirati desetke milijuna eura.

Različite frakcije u Vladi međusobno se optužuju za blokadu telekomunikacijskog tržišta i pomoć postojećim koncesionarima na štetu građana. Dio Vlade smatra da otvaranje telekomunikacijskog tržišta najviše opstruiraju članovi Libre, Goran Granić, zamjenik premijera, i Roland Žuvanić, ministar pomorstva, prometa i veza. Njih sumnjiče da zajedno s Tatjanom Holjevac, Žuvanićevom pomoćnicom za telekomunikacije, to rade u korist VIP-neta.

Kao potvrdu tih sumnji Nacional je iz dijela Vlade dobio dokumente koje je Željko Debanić, direktor Vijeća za telekomunikacije slao Goranu Graniću, Rolandu Žuvaniću i Tatjani Holjevac. Ti dokumenti sugeriraju da su Vijeće i Vlada pomno pripremali svu potrebnu natječajnu dokumentaciju i radili na usklađivanju brojnih pravilnika da bi se natječaj mogao raspisati još u rujnu 2003.

Vlada je početkom godine čak pregovarala s VIP-netom o uvjetima pod kojima bi pristali da se taj natječaj raspiše i prije rujna 2003. HT je već ranije pristao izmijeniti svoj koncesijski ugovor i dopustio Vladi raspisati javni natječaj uz uvjet da treći operater počne s radom 1. listopada 2003.

VIP-net je u svom koncesijskom ugovoru imao garanciju Vlade da neće raspisati natječaj do 7. 9. 2003. (istek 7. od 10 godina njihove koncesije). Za pristanak na prijevremeno raspisivanje natječaja VIP-net je od Vlade tražio produženje koncesije za sljedećih 10 godina, smanjenje cijene koncesije i visine ulaganja za nacionalnu koncesiju u nepokretnoj telefoniji te zabranu nacionalnog roaminga, bez koga treći operater nema nikakve šanse kao konkurencija postojećim operaterima.

U dijelu Vlade zato misle da nije istina da nisu pripremljeni svi materijali potrebni za raspisivanje tog natječaja, kako tvrde u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Sumnjaju i da su Granić, Žuvanić i Tatjana Holjevac namjerno manipulirali s izradom novog Zakona o telekomunikacijama i novih pravilnika, kako bi kupili što više vremena do raspisivanja natječaja i pomogli zamrzavanju postojeće tržišne situacije koja odgovara HT-u i VIP-netu.

Žuvanić i Tatjana Holjevac tvrde da sve te optužbe nisu istinite te za blokiranje otvaranja telekomunikacijskog tržišta optužuju Željka Debanića i Antu Dodiga, šefove Vijeća i Zavoda za telekomunikacije.

Žuvanić i Tatjana Holjevac za Nacional su izjavili kako su Debanić i Dodig s ministarstvom surađivali na pripremi tog natječaja sve dok nisu postali svjesni da će nakon donošenja novog Zakona o telekomunikacijama oni izgubiti svoje funkcije i utjecaj da odlučuju o trećem koncesionaru.

Novi Zakon o telekomunikacijama, koji je stupio na snagu početkom kolovoza, propisuje da se u roku 30 dana trebaju ukinuti Vijeće i Zavod za telekomunikacije te formirati Agencija za telekomunikacije.

“Na žalost, Vlada je već prekršila tu zakonsku odredbu. Mi smo odmah nakon stupanja tog zakona na snagu raspisali natječaj za novo članstvo Agencije za telekomunikacije. Na natječaj se javilo 14 članova, a u kolovozu je popis kandidata poslan koaliciji da se suglase oko tih kadrovskih pitanja. To se još nije dogodilo”, izjavio je za Nacional Roland Žuvanić.

Žuvanić tvrdi da se zbog novog zakona o telekomunikacijama prije raspisivanja natječaja za trećeg GSM koncesionara nužno moraju izraditi pravilnici koji nisu bili izrađeni više godina. Za izradu svih tih pravilnika do 1. listopada 2002. bio je nadležan Ante Dodig, kojega je tada na mjestu pomoćnika ministra za sektor telekomunikacija zamijenila Tatjana Holjevac.

Dodiga optužuju da je, umjesto da radi na liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta, tek kreirao zakonske akte koji šefu Zavoda za telekomunikacije daju maksimalnu neovisnost i zaštitu od smjenjivanja. Potom se Dodig javio na natječaj i postao šefom tog Zavoda, odakle navodno opet koči liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta.

“Ako bi u Hrvatskoj propao natječaj za treću GSM koncesiju, za to bi unutar Vlade najveću odgovornost trebao snositi HSS, koji je svojim postupcima u više navrata neizravno kočio raspisivanje natječaja. HSS se usprotivio formiranju Agencije za telekomunikacije još u rujnu, a Luka Roić, HSS-ov član saborskog odbora za pomorstvo, promet i veze javno je rekao kako ne bi bilo oportuno tako važne odluke donositi na zadnjim sjednicama Sabora. Svjestan sam da građane ne zanimaju razlozi zašto se natječaj ne raspisuje, ali ja nikako nisam odgovoran zato što se s nekim radnjama kasni. Osobno sam frustriran svime što se događa, ali trebalo bi pitati HSS za motive nekih njihovih političkih odluka”, izjavio je za Nacional Roland Žuvanić.

Dio Vlade sumnja da je HSS počeo smišljeno opstruirati liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta samo zato što je Ante Dodig, šef Zavoda za telekomunikacije, nedavno postao članom te stranke. Utoliko bi, sumnjaju u dijelu Vlade, HSS opstrukcijom raspuštanja Vijeća i Zavoda za telekomunikacije zapravo zaštitio i svoj stranački interes. U dijelu Vlade s gnušanjem komentiraju činjenicu da je HSS navodno samo zbog stranačkih aspiracija vezanih uz kontrolu telekomunikacijskog tržišta u svoje redove primio Antu Dodiga. Dodig se inače teško kompromitirao još kada je u eri vladavine HDZ-a s Ivićem Pašalićem kreirao medijsku sliku Hrvatske politički dirigiranim dodjelama radijskih i televizijskih koncesija.

Jedan visoki dužnosnik HSS-a za Nacional je izjavio kako je kontroverzna Uredba Vlade nezakonita te da je zato HSS bio suzdržan na glasanju oko njena usvajanja. U HSS-u tvrde da je Vlada nezakonito poništila i odluku Vijeća o dodjeli dozvole za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj.

U HSS-u smatraju da je Žuvanić cijeli skandal oko dodjele dozvole za drugu fiksnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj umjetno izazvao kako bi Željka Debanića spriječio da raspiše natječaj za trećeg GSM operatera.

U HSS-u drže da je cijeli skandal bio nepotreban zato što svatko tko ispunjava uvjete može dobiti koncesiju za fiksnu mrežu jer je to resurs unutar države koji nije limitiran, za razliku od mobilne telefonije.

Premijer Ivica Račan je sve donedavno tražio hitno raspisivanje natječaja za treću GSM koncesiju. Račan nije dopustio Tatjani Holjevac da postane šefica Agencije prije nego što se raspiše taj natječaj. Tada se činilo da je Račan svjestan da bi Agencija s radom mogla započeti tek za nekoliko mjeseci, što dodatno otvara prostor za otezanje raspisivanja tog natječaja.

Moguće je i da je Račan, kao i neki drugi njegovi suradnici, sumnjao da Tatjana Holjevac kao bivša šefica VIP-neta u ovom slučaju kupuje vrijeme koje bi VIP-u i HT-u moglo uštedjeti desetke milijuna eura.

Kako je Vlada u četvrtak usvojila kontroverznu Uredbu, izgleda da se Račan predomislio i više ne forsira raspisivanje tog natječaja. Račanov potpredsjednik Slavko Linić, koji inače ima dugi staž i u Nadzornom odboru HT-a, Nacionalu je odbio odgovoriti je li možda baš on uvjerio Račana da se s raspisivanjem tog natječaja još može čekati.

Trenutačno uopće nije važno tko je u ovom međusobnom optuživanju u pravu. Na žalost hrvatskih građana, postojeći koncesionari zbog svega toga mogu zadovoljno trljati ruke jer tko god bio odgovoran za postojeće stanje, to slučajno ili namjerno čini u njihovu korist.

Svađe oko pravilnika prijete zatvaranjem telekomunikacijskog tržišta

Žuvanić i Tatjana Holjevac za Nacional su izjavili da bi za nekoliko tjedana njihovo ministarstvo moglo dovršiti pravilnik o frekventnom planu koji regulira frekvencije na kojima rade GSM operateri a koji nije ažuriran od 1995. U istom roku planiraju dovršiti i pravilnik o međusobnom povezivanju (interkonekciji), koji također definira brojna pitanja bez čijeg se rješavanja taj natječaj također ne može raspisati. Istodobno s novim zakonom o telekomunikacijama namjeravaju usuglasiti i pravilnik o proceduri za natječaj za dodjelu koncesija, dozvola i prijava, za koji Vijeće za telekomunikacije tvrdi da je već odavno napravljen.

“Te su prilagodbe bile napravljene prema starom zakonu i one su u tom obliku neprimjenjive i nedovoljne. U međuvremenu Vijeće i Zavod su s nama prestali komunicirati”, izjavila je za Nacional Tanja Holjevac.

Tanja Holjevac kaže i kako je krajem prošlog tjedna objavljen novi pravilnik o numeraciji, koji regulira zakup i plaćanje brojevnog prostora, što je također bitno za raspisivanje novog natječaja u suglasnosti s novim Zakonom o telekomunikacijama.

Dio Vlade tvrdi kako su ti pravilnici već odavno pripremljeni, što sugeriraju i Debanićevi dopisi Vladi, a ponajviše pismena zahvala Tatjane Holjevac Željku Debaniću zbog konstruktivne uloge koju je Vijeće imalo tijekom pripreme pravilnika. Tu je zahvalu Tatjana Holjevac Debaniću poslala još u veljači 2003. Pravilnici još nisu doneseni.

Iako je prošli četvrtak rekao da odluku o trećem GSM koncesionaru ne bi trebalo donositi dok se ne formira novi Sabor, Žuvanić je u petak Nacionalu rekao da će nakon donošenja Uredbe sugerirati Vladi da Vijeću da suglasnost za raspisivanje natječaj nakon nekoliko tjedana, kada se završe i svi pravilnici potrebni za njegovo raspisivanje.

Žuvanić nije siguran hoće li to Vlada prihvatiti, ali tvrdi da ni za mjesec ili dva neće biti prekasno raspisati taj natječaj. Tatjana Holjevac tvrdi isto, ali ni ona ni Žuvanić nisu to mogli egzaktno dokazati.