Objavljeno u Nacionalu br. 419, 2003-11-25

Autor: Maroje Mihovilović

NEOČEKIVANI OBRAT U RATU PROTIV TERORIZMA

Nova velika ofenziva Al Qaede

Napadi bombaša samoubojica na talijanske karabinjere u Nasiriji, stambeni kompleks u Rijadu te sinagogu, banku i britanski konzulat u Istanbulu dokazi su da se terorizam okupacijom Afganistana prelio u druge zemlje, a Al Qaeda se sada služi lokalnim napadačima

U četvrtak, 20. studenoga, u Istanbul su aktivirane dvije autobombe, ispred filijale britanske banke HSBC i, nekoliko minuta kasnije, ispred britanskog konzulata. Ubijeno je 27 a ranjeno više od 400 osoba.U četvrtak, 20. studenoga, u Istanbul su aktivirane dvije autobombe, ispred filijale britanske banke HSBC i, nekoliko minuta kasnije, ispred britanskog konzulata. Ubijeno je 27 a ranjeno više od 400 osoba.Turska policija efikasno je krenula u akciju u subotu, 15. studenoga, kad su u Istanbulu bombaški samoubojice aktivirali dvije autobombe nedaleko od sinagoge Neve Shalom i ubili 22 a ranili 170 ljudi. Po metodi atentata činilo se da je posrijedi zločin Al Qaede, koji su počinili tamošnji arapski useljenici ili pak čečenski izbjeglice. No već u utorak policija je objavila identitet dvojice atentatora ? turski državljani Mesut Cabuk i Gokhan Elaltuntas. Dotad nepoznata organizacija Islamska velika istočna napadačka fronta preuzela je odgovornost.

OTKRIĆE KOJE JE SVE ZAPREPASTILO Po metodi atentata činilo se da su izvršioci arapski useljenici ili čečenski izbjeglice: tek je kasnije otkriveno da je riječ o Turcima UDAR NA AMERIČKE SAVEZNIKE Prvi napad u Istanbulu bio je protiv američkog saveznika, Izraela. Drugi napad bio je također usmjeren protiv američkog saveznika, BritanijeU četvrtak, 20. studenoga, u Istanbul su aktivirane dvije autobombe, ispred filijale britanske banke HSBC i, nekoliko minuta kasnije, ispred britanskog konzulata. Ubijeno je 27 a ranjeno više od 400 osoba. Opet je odgovornost preuzela Islamska velika istočna napadačka fronta. Turska policija objavila je da je uhitila sedam turskih državljana povezanih s oba atentata. Među uhićenicima su Azad Ekinci i Feridun Ugurlu, bliski prijatelji dvojice atentatora na sinagogu. Ekinci se borio u Bosni i Čečeniji, a Ugurlu je bio u logorima za uvježbavanje terorista Al Qaede u Afganistanu i Pakistanu. Unajmili su automobile u kojima su bile bombe aktivirane pred sinagogom. Sva četvorica rodom su iz mjesta Bingola u jugoistočnoj Turskoj i pripadali su ekstremističkoj paravojnoj islamskoj skupini poznatoj po likvidaciji političkih protivnike. Oba napada počinila je ista grupa, autobombe su bile napunjena s po 225 kg eksploziva.

Ta su dva napada gotovo identična napadima u posljednjih nekoliko tjedana i na drugim mjestima u svijetu: ista je taktika upotrebe dvaju automobila za napade. Ponegdje su oba automobila napunjena eksplozivom, ponegdje jedan služi za razbijanje blokade oko cilja, a drugi za rušenje cilja, no teroristi sve gotovo redovito rade u paru. Napad na sjedište talijanskih karabinjera u iračkoj Nasiriji 12. studenog, u kojem je ubijeno 19 talijanskih karabinjera, vojnika i civila, počinjen je na isti način, kao i napad prije tri tjedna na stambeni blok za strane radnike u saudijskom Rijadu, ili napad 5. kolovoza na hotel “Marriott” u indonezijskoj Džakarti, kad je 10 ljudi ubijeno a 150 ranjeno. Nešto drukčiji bio je napad na židovske ciljeve u marokanskoj Casablanci, ali samo zbog nespretnosti organizatora.

Al Qaeda je očito pojačala svoje aktivnosti. Osim u Istanbulu, Rijadu, Džakarti, Casablanci i iračkim gradovima napada je bilo i u kenijskoj Mombasi, gdje je autobombom napadnut izraelski hotel a na izraelski avion ispaljena raketa, u iranskom Teheranu, gdje su počinjena četiri lakša napada na britansko veleposlanstvo, u luci u Jemenu napadnut je francuski tanker, u Kuvajtu su ubijena dva Amerikanca, u Karachiju francuski stručnjaci, čečenski samoubilački napadi u Moskvi također se povezuju s Al Qaedom, kao i djelovanje radikalnih palestinskih skupina.

Sve te akcije, osim možda u Iraku, izvode lokalni islamski ekstremisti, za razliku od nekoć, kad bi ih počinili izvana poslani Al Qaedini međunarodni teroristi. Al Qaeda je uspjela preživjeti američki odgovor na teroristički napad 11. rujna 2001. na New York i Washington. Dotad je djelovala kao centralizirana organizacija međunarodnih islamskih terorista, koja je na jednom mjestu dugoročno planirala spektakularne globalne akcije, regrutirajući teroriste iz cijelog islamskog svijeta. Napad 11. rujna 2001 izveden je nakon višegodišnjeg pomnog planiranja i odabira počinitelja, uz goleme troškove pokrivane složenim bankarskim kanalima. Atentatori su se godinama pripremali za akciju. Taj napad bio je vrhunac dotadašnjeg načina djelovanja, a pokazao se djelotvornim i u napadima na američka veleposlanstva u Nairobiju i Dar Es Salaamu i na američki razarač USS “Cole” u adenskoj luci. Amerikanci su odgovorili akcijom u Afganistanu ne bi li razbili centar operacija Al Qaede i uništili njeno operativno vodstvo. Ta je akcija u velikoj mjeri uspjela. Afganistan, čija je talibanska vlast omogućavala Al Qaedi da čini što hoće, sada je pod američkim nadzorom, Al Qaedine baze u toj su zemlji uništene, od deset vodećih ljudiAl Qaede petorica su uhvaćeni ili ubijeni, među njima i vojni zapovjednik, Egipćanin Mohammed Aref.

Razbijene su i ključne međunarodne komunikacije i model financiranja. Preostalo vodstvo Al Qaede nije uspjelo naći novo područje gdje bi obnovilo aktivnost iz Afganistana. Američki obavještajni izvori tvrde da možda Iran djelomice tolerira prisutnost vodećih ljudi Al Qaede a televizija Fox ovih dana nagađa da je i Osama bin Laden u Iranu.

Američki službeni predstavnici tvrde da Al Qaeda više nije sposobna za sofisticirane atentate na zapadne ciljeve. Zamjenik načelnika Združenog stožera Američke vojske marinski general Peter Pace nedavno je u Afganistanu dao do znanja da hvatanje ili ubojstvo Bin Ladena više nije prioritet. Ali takve optimistične ocjene možda su samozavaravanje. Al Qaeda je promijenila metode i sustav organiziranja, oslanjajući se jače na lokalne resurse. Uostalom, ona nikad i nije bila jedinstvena organizacija, nego više savez regionalnih islamskih ekstremista. Za Al Qaedu su i u doba centraliziranog djelovanja lokalne organizacije imale veliko značenje. Sada su one temelj novog načina djelovanja, djeluju samostalnije, oslanjaju se na lokalne resurse, tehnički i u financijski.

Sve najnovije operacije počinili su lokalni ljudi, u Turskoj Turci, u Keniji Kenijci, u Maroku Marokanci, u Indoneziji Indonežani, u Saudijskoj Arabiji Saudijci, jedino u Iraku Al Qaeda djeluje internacionalno. Al Qaeda u mnogim zemljama ima otprije dobro uvježbane operativce. Prema američkim obavještajnim podacima, kroz logore za vježbanje Al Qaede u Afganistanu prije 11. rujna 2001. prošlo je 20.000 ljudi iz 47 zemalja, koji su se većinom vratili u domovinu. Ti uvježbani operativci Al Qaede u svojim sredinama regrutiraju nove ljude za samoubilačke akcije. Većina atentatora koji su se žrtvovali u tim akcijama nisu bili veterani Al Qaede nego lokalni novaci.

Dok su sudionici akcije 11. rujna 2001. mjesecima unaprijed znali u što se upuštaju, Marokanci koji su 16. svibnja krenuli u samoubilačku akciju u Casablanci doznali su što moraju učiniti večer prije nego što su poginuli. Dok su sudionici u akciji 11. rujna 2001. bili visokoobrazovani mladići koji su dio života proveli na Zapadu, oni u Casablanci bili su nepismena marokanska sirotinja. Ipak, i tih 12 bombaša samoubojica aktiviralo je istodobno eksploziv na pet mjesta i ubilo 45 ljudi.

Akcija 11. rujna 2001. bila je vrhunac Bin Ladenovih napora da Amerikancima svaki put zadaje sve teže udarce. Sad lokalne Al Qaedine organizacije udaraju po lokalnim ciljevima. To više ne moraju biti američki ciljevi, sad su to i američki saveznici. Na udaru su mekani ciljevi, mjesta gdje se okupljaju zapadnjaci, stambeni objekti, vjerske ustanove, hoteli, banke, restorani. Takve ciljeve vrlo je lako naći u zemljama za koje Al Qaeda smatra da ih treba posebno kazniti zbog suradnje s Amerikancima, kao u Maroku, Turskoj, Keniji, Indoneziji.

Prvi napad u Istanbulu bio je protiv američkog saveznika Izraela. Drugi napad, na britansku banku i britanski konzulat, prije ili poslije trebalo je očekivati jer je Britanija najveći američki saveznik. Među poginulim Britancima bio je čak i britanski glavni konzul. Napad je izveden baš u trenutku kad je američki predsjednik Bush bio u Londonu, ali je ujedno bio i kazna Turskoj, sekularnoj, prozapadnoj, demokratskoj islamskoj zemlji. Doduše, Turska nije dopustila SAD-u da napadne Irak s njenog teritorija, odbila je poziv da njene trupe održavaju sigurnost u Iraku.

No Turska je promijenila odnos prema iračkim Kurdima, jer su se i oni počeli drukčije odnositi prema Turskoj. Najveći dio iračkih Kurda podržao je američku akciju u Iraku, kurdski vođe sudjeluju u formiranju nove iračke vlasti pa su i oni članovi Iračkog privremenog vladajućeg vijeća. Irački Kurdi sada vide trajnu perspektivu za svoju samoupravu u sjevernom Iraku. Zbog toga Kurdi žele unaprijediti svoje odnose i sa susjednim zemljama u kojima također žive Kurdi, Iranom i Turskom. Prošlog tjedna u povijesni posjet Ankari stigao je Jalal Talabani, vođa jedne od dviju najvažnijih frakcija iračkih Kurda, trenutačno predsjednik Iračkog privremenog vladajućeg vijeća. U tom svojstvu razgovarao je s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom. Turska je prihvatila suradnju s iračkim Kurdima, a oni turski zahtjev da onemoguće djelovanje ekstremističkih organizacija turskih Kurda na iračkom teritoriju. To ekstremistima u Al Qaedi ne odgovara pa su udarili na Tursku. Odgovornost za oba napada u Istanbulu preuzela je dosad nepoznata Islamska velika istočna napadačka fronta, no izraelska tajna služba tvrdi da je to samo maska za Al Qaedu i da iza napada stoji Abu Musab Zarqawi, Jordanac, jedan od najvažnijih operativaca Al Qaede, za kojeg se vjeruje da je trenutačno u Iranu, a sumnja se da je stajao i iza lanjskog ubojstva američkog diplomata u Jordanu Laurencea Foleyja. Zarqawijev čovjek Abdelatif Mourafik, za kojeg se sumnja da je koordinirao akciju u Maroku, nedavno je uhićen u Turskoj.

Dva teroristička napada u Istanbulu težak su udarac Turskoj. Turska burza pala je dan nakon drugog napada za 7 posto pa je zatvorena. Strane vlade upozorile su svoje državljane da ne putuju u Tursku, što ugroziti turski turizam. Svaki teroristički napad osim ljudskih žrtava ima i goleme ekonomske posljedice za Tursku, prezaduženu kod Svjetske banke.

I Irak postaje veliko poprište Al Qaedina djelovanja. Otkad su Amerikanci srušili režim Sadama Huseina, u Irak je ušlo oko 2000 aktivista Al Qaede iz raznih zemalja preko Irana i Sirije. Američke su obavještajne službe u nedoumici kakvu ulogu ti aktivisti imaju u sadašnjem antiameričkim akcijama u Iraku. Između Huseina i Al Qaede nije bilo kontakata dok je diktator vladao Irakom, jer ga je Bin Laden smatrao neprijateljem islamizma. No niz indicija navodi na zaključak da su sad te veze uspostavljene. Najveći dio antiameričkih akcija navodno i dalje organiziraju nekadašnji vodeći ljudi Huseinova režima, osobito general Izat Ibrahim Al Duri, za kojeg je američka vojna uprava ovih dana raspisala nagradu od 10 milijuna dolara. Procjenjuje se da većinu zasjeda američkim vojnicima organiziraju Huseinovi pristaše. Za terorističke akcije tvrde Amerikanci, organizatori unajmljuju obične lokalne ljude, spremne da za novac pucaju na Amerikance, a ima indicija da ponegdje surađuju Husseinovi pristalice i pripadnici “Al Qaede”. Budući da u tradiciji Huseinova režima nikad nije bilo samoubilačkog bombaštva, za sve akcije tog tipa u Iraku vjeruje se da su djelo Al Qaede: napadi u Bagdadu na jordansko veleposlanstvo i na sjedište UN-a, kad je ubijen i visoki predstavnik UN-a Sergio Vieira de Mello, ubojstvo vođe iračkih šiita ajatolaha Mohameda Bakra Al Hakima u Nadžafu, napad na sjedište talijanskih karabinjera u Nasiriji.

Amerikanci su poduzeli novu vojnu operaciju protiv onih koji im u Iraku pružaju oružani otpor, a zapovjednik američke vojske u Bagdadu general Martin Dempsey tvrdi da je broj napada na američke vojnike u Iraku, kojih je prije bilo oko 40 dnevno, smanjen za 70 posto. No napadi na hotele u središtu Bagdada, dvije autobombe prošle subote i raketni napad na transportni avion DHL-a raketom SAM-7 pokazuju da se situacija za Amerikance u Iraku ne poboljšava.

UN i Crveni križ povukli su se zbog napada na svoja sjedišta u Iraku, strane ambasade su zatvorene, Japan, Južna Koreja, Turska, Tajland, Indonezija odbijaju američke zahtjeve da pošalju trupe u Irak jer se boje terorističkih napada. Al Qaeda je napadom na karabinjere i Nasiriji pokazala što je spremna učiniti američkim saveznicima u Iraku i upozorila sve zemlje da ne šalju vojnike u Irak. Japan je od Al Qaede dobio izravno upozorenje da će ga, ako pošalje vojnike, napasti u Tokiju. Bugarska, koja je već poslala vojnike u Irak, povećava sigurnosne mjere.

Globalni terorizam i rat protiv njega šire se na sve veći broj zemalja. Amerikanci su Al Qaedu protjerali iz Afganistana, a ona se preselila u druge zemlje. Nije možda u stanju ponoviti spektakularnu akciju od 11. rujna 2001., ali je kadra zadati mnogo drugih udaraca.

Vezane vijesti

Smrt Bin Ladena ne znači kraj, nego dolazak nove generacije terorista

Smrt Bin Ladena ne znači kraj, nego dolazak nove generacije terorista

Njemački mediji se i dalje bavi smrću Osame bin Ladena, njegovim nasljednicima i sljedećoj generaciji fanatičnih islamista na čelu Al Qaede. „Welt"… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika