IlustracijaPo podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati najčešće umiru od srčanih i cerebrovaskualrnih bolesti te zloćudnih tumora, pri čemu su uočljive neke razlike među glavnim uzročnicima smrti u muškaraca i žena.

Podatci iz 2009. pokazuju da među deset vodećih uzroka smrti u žena u Hrvatskoj žene najviše umiru od zatajenja srca zbog infarkta miokarda ili slabosti srca te od moždanih bolesti, no na visokom mjestu smrtnosti u žena su rak dojke i debelog crijeva te dijabetes i ateroskleroza.

Uz bolesti srca i mozga u muškaraca je na visokom mjestu po smrtnosti rak dušnika i pluća te debelog crijeva, kronične bolesti jetre i ciroza jetre te bronhitis, enfizem i astma.

Te su bolesti u 2009. uzrok smrti većine od 52.414 umrlih u Hrvatskoj.

Podatci u publikaciji Državnog zavoda za statistiku prate i kretanje broja liječnika u Hrvatskoj, kojih je u 2009. bilo 11.842, uz vidljiv trend porasta broja liječnica u usporedbi s brojem liječnika - 7043 žene (59,4 posto) i 4804 muškarca (40,6 posto).

Dok je 60-ih godina prošlog stoljeća udio muškaraca bio 70 posto, taj se omjer desetljećima mijenjao u korist žena pa su one 1990. preuzele "prevlast" u liječničkom zvanju: 2000. s 55,5, a 2009. s gotovo 60 posto.

Kao i u cijeloj profesiji, žene su većina i među specijalistima (55,7 posto), liječnicima specijalizantima (63 posto) te mladim liječnicima stažistima (65 posto). Taj je omjer u korist žena naročito izražen u obiteljskoj medicini, sa čak 73 posto.