Eksplicitnu podršku stvaranju koalicije desnog centra dao je HSS-ov Regionalni savez za Dalmaciju kojim predsjeda Ante Markov. Na nedavno održanoj sjednici jednoglasno su podržali koaliranje s HDZ-om.Zlatko Tomčić nalazi se posljednjih tjedana na priličnim mukama. Zbog loših rezultata Hrvatske seljačke stranke na nedavnim izborima, donedavno nedodirljivi čelnik HSS uspijeva zadržati položaj predsjednika samo zahvaljujući strahu da bi njegova abdikacija dovela do neizbježne podjela stranke. Narednih nekoliko dana Tomčić će polagati dva teška ispita – najprije 20. prosinca kada će Glavni odbor stranke raspravljati o krivici za izgubljene izbore i odluci da se ide u oporbu, a vjerojatno puno bolje neće biti ni 22. prosinca na proslavi 99 godišnjice osnutka HSS-a.

Zbog straha od prijevremenih izbora i nestajanja s političke scene, u HSS-u ozbiljno razmišljaju o koaliciji s HDZ-omHSS je u dubokoj krizi i sukobima između pobornika odluke o odlasku s vlasti i ne beznačajne skupine onih koji smatraju da se trebalo koalirati sa Hrvatskom demokratskom zajednicom. Poslije 23., studenog kada je HSS izgubio veliki dio dotadašnjeg rejtinga i otišao u opoziciju, unutar stranke etablirale su se dvije grupe nezadovoljnika. Prva je ona predvođena županima Zvonimirom Sabatijem i Josipom Friščićem u kojoj su i Luka Trconić i Ljubica Lalić postali žestoki Tomčićevi oponenti optužujući ga kao glavnog krivca za izborni fijasko. Oni su spriječili i HSS-ov ulazak u Vladu koju pokušava složiti Ivo Sanader. Drugu skupinu čine u najvećem dijelu predstavnici dalmatinskog ogranka stranke koji su, za razliku od “kontinentalnih” HSS-ovaca, zagovornici ulaska u Sanaderovu Vladu i definitivnog odmaka od dosadašnjih partnera iz lijeve koalicije. No koliko god ove grupacije zagovaraju različit odnos prema HDZ-u i budućem držanju HSS-a, u jednom bitnom pitanju su jedinstveni, a to je da najveća odgovornost za nezavidan položaj stranke leži na Tomčiću.

U tome prednjači ekipa nezadovoljnika koju predvode Sabati, Friščić, Trconić i Ljubica Lalić. Ova četvorka je bila i najveći protivnik bilo kakvog saveza s HDZ-om, čak i po cijenu odlaska u oporbu. Pretpostavka je da bi HSS koaliranjem s HDZ-om možda zadržao dio svojih ljudi na čelu državnih poduzeća, PIK-ova i banaka, ali i istovremeno se potpuno utopio u HDZ i izgubio bilo kakvu prepoznatljivost. Stoga je na Tomčića izvršen snažan pritisak da ne prihvati Sanaderovu ponudu bez obzira na njezin stvarni sadržaj. Čak su se i njegovi najžešći kritičari pouzdali u Tomčićeve pregovaračke sposobnosti da u zamjenu za ostanak haesesovaca u strateškim tvrtkama zajamči početnu podršku Sanaderovom kabinetu. Motivi koji na okupu drže protivnike ulaska u Vladu su različiti jer je teško naći zajedničku točku između ultrakonzervativne Ljubice Lalić nad čijim su se pojedinim izjavama poput one da su homoseksualci bolesne osobe zgražala većina stranačkih suradnika, i kudikamo umjerenijeg Luke Trconića, donedavnog vođe HSS-ovog saborskog kluba. Trconićev otpor Tomčiću rezultat je lošeg rezultata u Zagrebu, uz Istru i Primorje, jedine izborne jedinice u kojoj HSS nije prešao potrebnih 5 posto. Iako su predizborne ankete jasno ukazivale da HSS ima slabu podršku u urbanim središtima, zagrebački podbačaj izazvao je golemo razočaranje. Donedavno bliski Tomčićev suradnik Trconić okrenuo se protiv stranačkog šefa i na sjednicama vodstva HSS-a oštro lobirao protiv koaliranja sa Sanaderom. Izborni poraz vjerojatno predstavlja i kraj značajnije Trconićeve uloge u hrvatskoj politici jer je teško vjerovati da će u 67-oj godini imati snage za novi početak, primjerice na lokalnim izborima iduće godine.

Koprivničko-križevački župan Josip Friščić u svojoj županiji usko surađuje s tamošnjim SDP-om što je glavni razlog njegovog protivljenja koaliranju s HDZ-om. Na županijskim i lokalnim izborima održanim 2001. HSS je postigao iznenađujuće dobre rezultate i u koalicijama sa SDP-om i strankama lijevog bloka ima čak osam župana. Da stranka sada uđe u nacionalnu koaliciju s HDZ-om, prestala bi i lokalna suradnja s Račanovim socijaldemokratima, čime bi bili ugroženi Tomčićevi župani. “U skoro svim županijama gdje sada vladamo HDZ ima veći broj vijećnika što znači da bismo kao koalicijski partneri u potpunosti ovisili o njihovoj dobroj volji, a osim toga kao stranka bismo ispali prevrtljivi i nepouzdani. Makar je Sanader posredno poručio da će svi naši župani zadržati funkcije, teško je vjerovati u takvo što. Sličnu opasnost predstavlja i ulazak u vladu jer bismo sa samo deset zastupnika u odnosu na 66 HDZ-ovih bili slabašan partner i nemoćni progurati svoje projekte”, pojasnio je za Nacional jedan od vodećih dužnosnika HSS-a.

Ipak, kako tvrdi, ovakvo ponašanje stranačkog vodstva može biti samo privremeno i već za nekoliko mjeseci, a najkasnije do kraja ove godine HSS će morati razmisliti o ulasku u nacionalnu koaliciju s HDZ-om. Sanaderova Vlada počiva na tako tankoj većini da je gotovo sigurno da će već prilikom izrade državnog proračuna za 2004. doći u ozbiljnu krizu. Mandatar za premijera ni teoretski neće uspjeti izvršiti sva obećanja, od skupocjenih beneficija umirovljenicima, smanjenja PDV-a do povećanja naknada vojnim invalidima i rodiljama. U takvim okolnostima preostaju dvije opcije: raspisivanje prijevremenih izbora ili stvaranje neke nove koalicije koja bi osigurala koliko-toliko stabilnu Vladu. Prva varijanta predstavlja ogromnu opasnost za HSS i sve manje stranke jer bi ponovljeni izbori na stranačkoj pozornici vjerojatno ostavili samo HDZ i SDP, dok bi od drugih stranaka preostali ostaci ostataka. Dobitnici bi bile samo dvije najjače stranke, a vrlo vjerojatna opcija je da bi tada HDZ uspio sam osigurati natpolovičnu većinu.

U strahu od novih izbora svoju šansu vidi dio HSS-a koji drži da njihova stranka ipak treba koalirati sa Sanaderom. Eksplicitnu podršku stvaranju koalicije desnog centra dao je HSS-ov Regionalni savez za Dalmaciju kojim predsjeda Ante Markov. Na nedavno održanoj sjednici jednoglasno su podržali koaliranje s HDZ-om. Međutim, kada se okupilo najuže stranačko vodstvo, dalmatinska je inicijativa odbačena. HSS je u Dalmaciji prošao vrlo loše i u novom sazivu Sabora će sjediti samo dvojica tamošnjih predstavnika, Markov i Luka Roić. Neuspjeh je izazvao ogromno razočaranje u tamošnjim redovima, ali i odluku da se suprotstave zagrebačkoj središnjici. Koliko je stanje u Dalmaciji specifično pokazala je predizborna kampanja u kojoj su haesesovski mitinzi bili vrlo dobro posjećeni. Međutim, na konačno opredjeljenje birača nerijetko je utjecala Crkva koja HSS-u nije mogla oprostiti koaliranje s “komunjarama” iz SDP-a.

O bizarnom ponašanju katoličkog svećenstva govori anegdota HSS-ovog skupa u Kninu na kojem se okupilo čak 3500 ljudi. Čelnici stranke bili su oduševljeni brojnošću publike i njezinim reakcijama no ohladio ih je lokalni franjevac koji se pojavio na završetku mitinga. “Hoćete li mi obećati da ubuduće nećete koalirati sa SDP-om”? upitao je čovjek u habitu, a kada je čuo da takvo obećanje ne mogu dati, kratko je dovršio: “A zašto da onda ovim ljudima kažem da glasaju za vas”? Bio je to jedan od nekoliko direktnih primjera crkvenog uplitanja u politiku koji je naškodio Tomčićevoj stranci. Njegovi najbliži suradnici tvrde da je za pad rejtinga kriv i Jutarnji list koji je nekoliko dana prije izbora objavio priču o mladim danima Zlatka Tomčića u Sremskoj Mitrovici, a prikazana je i svjedodžba predsjednika HSS-a na ćirilici.

Ovi ekscesi značajno su naškodili stranci i oduzeli joj nekoliko sigurnih mandata. To su potvrdile i izborne analize prema kojima je HSS uz samo malo sreće mogao imati još četiri saborska zastupnika ? za to su trebali dobiti samo 3500 glasova u svih deset jedinica zajedno. S 14 mandata i položaj stranke bio bi kudikamo jači i Zlatko Tomčić se tada mogao postaviti kao ključni čimbenik u donošenju odluke hoće li novi mandatar biti Sanader ili Račan. Nekoliko Tomčićevih kritičara ovih je dana Nacionalovim novinarima prepričalo događaj koji je po njima bitno utjecao na sadašnju lošu poziciju stranke. Prije nešto više od godinu dana u jednoj kleti pokraj Pitomače u tajnosti su se sastala najuža vodstva HSS-a i SDP-a. Susret je organizirao Željko Pecek, a sudjelovali su još Tomčić, Pankretić, Markov i Trconić dok su uz Račana u esdepeovoj delegaciji još bili Mato Crkvenac, Slavko Linić i Mato Arlović. Višesatno druženje okončano je sporazumom o bitnom gospodarskom pitanju ? na koji način obaviti preustroj Fonda za privatizaciju te poticanjem domaće proizvodnje i turizma ojačati hrvatsko gospodarstvo. U najkraćim crtama SDP je pristao na prijedloge Tomčićeve ekipe po kojima bi se u privatizacijskom fondu upravljalo cjelokupnom državnom imovinom u koju spada 200 poduzeća i sve nekretnine kojima raspolažu ministarstva, a zabranila bi se privatizacija naftovoda, autocesta i drugih strateških projekata. Premda su Račan i njegovi suradnici prihvatili HSS-ove prijedloge, oni nikada nisu operacionalizirani. Bez objašnjenja se o njima nije raspravljalo u Saboru i HSS nije uspio svoje zamisli provesti u djelo.

Razlike u koncepciji ekonomske politike sve su ih više udaljavale od ostalih stranaka u Vladi i naposljetku je HSS u javnosti ispao glavni kočničar dotadašnje politike. Tome su uvelike pridonijeli promašaji poput spriječene privatizacije Sunčanog Hvara i ustrajavanje na proglašenju jadranskog gospodarskog pojasa. Čak ni u Dalmaciji ove inicijative im nisu povećale rejting, a zbog njih je HSS označen konzervativnom strančicom. Posljedica su izgubljeni izbori i četrdesetak posto manje zastupnika. Pod takvim teretom i predstojeća obljetnica osnutka stranke braće Radić proteći će u svemu, samo ne slavljeničkom zanosu.

Utjecajna četvorka
Od četvorke koja je utjecala na Tomčića da ne koalira s HDZ-om jedino je u II. jedinici, gdje je župan Josip Friščić, HSS postigao solidan rezultat. Tamošnju listu koja je osvojila 14 posto glasova predvodio je Tomčić, a upravo su on i Friščić uspjeli ući u Sabor. Jedan od najvećih podbačaja ostvaren je u III. jedinici predvođenoj Zvonimirom Sabatijem gdje je stranka dobila samo 9 posto, premda su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sva tri župana HSS-ovci. Luka Trconić se, poprilično očekivano, iz Zagreba nije uspio plasirati u sabor, ali neuspjeh svakako predstavlja rezultat u V. izbornoj jedinici koju je vodila Ljubica Lalić. Iako se radi o ruralnoj slavonskoj regiji i tu je osvojen samo jedan mandat. Svojevrsnu “utjehu” protivnicima ulaska u HDZ-ovu Vladu predstavlja podatak da su zagovornici suradnje sa Sanaderom koji dolaze iz Dalmacije postigli podjednako loše rezultate.