Objavljeno u Nacionalu br. 426, 2004-01-13

Autor: Maroje Mihovilović

BITKA ZA PREDSJEDNIČKU KANDIDATURU

Al Gore je izabrao: protiv Busha ide Howard Dean

Predsjednički kandidati američke Demokratske stranke pred velikim su preliminarnim izborima koji će odrediti tko će se u studenome suprotstaviti Georgeu W. Bushu: u prvi je plan izbio autsajder s ljevice Howard Dean, kojeg je ovih dana podržao bivši potpredsjednik Al Gore

U ponedjeljak, 19. siječnja, počinju preliminarni izbori na kojima će se vidjeti koliku političku težinu ima Howard Dean, koji je predizbornu kampanju počeo kao autsajder.U ponedjeljak, 19. siječnja, počinju preliminarni izbori na kojima će se vidjeti koliku političku težinu ima Howard Dean, koji je predizbornu kampanju počeo kao autsajder.Može li Howard Dean, bivši guverner Vermonta, najveće iznenađenje dosadašnje američke predsjedničke kampanje, na konvenciji Demokratske stranke u Bostonu u lipnju postati demokratski kandidat za 44. predsjednika SAD-a na izborima u studenome 2004.? U ponedjeljak, 19. siječnja, počinju preliminarni izbori na kojima će se vidjeti koliku političku težinu ima taj bivši liječnik, koji je predizbornu kampanju počeo kao autsajder, ali je, animirajući osobito mlađe birače preko Interneta, postao demokratski favorit za predsjedničku nominaciju.

OSOBNI KONTAKT S NAJVAŽNIJIM BIRAČIMA Demokratski kandidati već dvije godine agitiraju po Iowi i New Hamshireu od vrata do vrata PROBLEM S IZBJEGAVANJEM VOJSKE Dean je jedan od političara koji je izbjegao služenje u Vijetnamu, dok je, primjerice, John Kerry u šest godina tri puta ranjenU ispitivanjima javnog mnijenja dobivao je do 40 posto podrške, a najbliži konkurenti ispod 15, a sada se taj jaz nešto smanjio. Američki sustav predizbornog odabira kandidata sastoji se od niza preliminarnih izbora koji traju od 19. siječnja do lipnja. Kandidati koji imaju široku nacionalnu podršku ne moraju na kraju i pobijediti, jer mnogo ovisi o tome kako su prošli na prvim preliminarnim izborima.

Američki predsjednički izbori prvog utorka u studenom zapravo počinju već u ponedjeljak, 19. siječnja, u saveznoj državi Iowi, gdje će se održati prvi američki preliminarni izbori.

Republikanske i demokratske kandidate ne biraju stranačka vodstva ni delegati na konferencijama, nego ih određuju birači nizom preliminarnih izbora u saveznim državama. Svi se kandidati najviše usredotočuju na savezne države u kojima se održavaju prvi preliminarni izbori, koji obično određuju favorite. Zato je presudno kako će tko proći 27. siječnja u Iowi i, još više, osam dana poslije u New Hampshireu.

Demokratski birači glasuju samo za kandidate Demokratske stranke, republikanski za svoje, a neovisni birači mogu odlučiti hoće li glasovati za jedne ili druge. No ključno je načelo da birači svake stranke određuju tko će biti njihov kandidat na predsjedničkim izborima. Glasovi u pojedinim saveznim državama posebnom se metodom zbrajaju i u ljeto se na stranačkim konvencijama određuju predsjednički kandidati.

Republikanci već znaju da će njihov kandidat biti sadašnji predsjednik George W. Bush pa su njihovi preliminarni izbori puka formalnost. No u Demokratskoj stranci ima devet kandidata: bivši guverner Vermonta Howard Dean, senator iz Massachusettsa John Kerry, senator iz Sjeverne Caroline John Edwards, senator iz Connecticuta, bivši demokratski potpredsjednički kandidat Joseph Lieberman, bivši general i bivši zapovjednik NATO-a Wesley Clark, kongresmen iz Missourija, bivši vođa demokratske većine u Predstavničkom domu Richard Gephardt, kongresmen iz Ohia Dennis Kucinich, bivša senatorica iz Illinoisa Carol Moseley Braun i crnački radikalni propovjednik iz New Yorka Al Sharpton. Preliminarni izbori pokazat će tko od njih ima najveću podršku demokratskih birača pa će dobiti nominaciju ovog ljeta u Bostonu.

Demokratski kandidati proveli su mnogo vremena ua Iowi i New Hampshireu razgovarajući s biračima, ondje imaju svoje posebne izborne stožere, neki već dvije godine agitiraju po tamošnjim malim mjestima, govoreći često pred malim skupovima od nekoliko desetaka ljudi.

Iowa, u središnjem, poljoprivrednom dijelu SAD-a, nije osobito bogata, mnogi ljudi žive od rada svojih ruku. To je ključna savezna država za kongresmena Richarda Gephardta iz susjednog Kansasa. Ako u Iowi loše prođe, to će značiti da mu povjerenje ne daju čak ni birači na koji se najviše oslanja. Prema istraživanjima javnog mnijenja od njega je u Iowi kudikamo popularniji bivši guverner Vermonta Howard Dean s liberalnog sjeveroistoka SAD-a. U Iowi je od Gephardta popularniji navodno i bivši general Wesley Clark s konzervativnog juga, ali se on u Iowi nije kandidirao jer se prekasno uključio u predizbornu kampanju.

Ali u Iowi se glasuje po posebnom režimu samo u stranačkim ograncima, pravo glasa imaju samo stranački aktivisti, samo oko 100.000 ljudi. Pravo mišljenje biračke baze vidjet će se tek osam dana poslije u New Hampshireu, u utorak 27. siječnja. Tamošnji su izbori i ove godine presudni, na njih prvi put u izbornoj godini izlaze svi birači jedne savezne države. Svi američki predsjednici na izborima u New Hampshireu od 1952., otkad se ti preliminarni izbori održavaju, bili su među kandidatima svoje stranke ili prvi ili drugi. Dwight Eisenhower (dvaput), John Kennedy, Lyndon Johnson, Richard Nixon (dvaput), Jimmy Carter, Ronald Reagan (dvaput) i George Bush pobijedili su u New Hapshireu i ušli u Bijelu kuću. Jedino Bill Clinton i George W. Bush nisu u New Hampshireu bili prvi nego drugi: Clintona je 1992. pobijedio senator Paul Tsongas (ali je Clinton 1996. pobijedio i u New Hamsphireu), a 2000. je Busha mlađeg pobijedio senator John McCain. Tko god je u New Hamsphireu bio treći, nije ušao u Bijelu kuću.

U New Hampshireu se gotovo svakodnevno ispituje javno mnijenje. Prije se procjenjivalo da će ondje odlično proći senator John Kerry iz susjednog Massachusettsa. Neki su se izgledi davali i Howardu Deanu, koji ga je poslije nadmašio pa sad dobiva 24 posto podrške birača, Wesley Clark 20, a Kerry je sad tek treći sa 17 posto. Ako Kerry u New Hampshireu ne bude prvi ili drugi, najpametnije mu je da odustane od nadmetanja. Clarku nije važno da bude prvi jer se već 3. veljače održavaju preliminarni izbori u nekoliko južnih država gdje će, kako se očekuje, proći bolje od Deana pa će utrka ostati sasvim otvorenom.

Clarka podržava establishment Demokratske stranke, koji smatra da je Dean odviše lijevo orijentiran, da malo zna o nacionalnoj sigurnosti, koja će zbog terorističkih prijetnji biti velika tema predizborne kampanje, u što je pak bivši general Clark zacijelo upućen.

Iako je od kraja Vijetnamskog rata prošlo više od 28 godina, on je još važan za mnoge američke obitelji iz kojih je u tom ratu nestalo više od 1800 vojnika o kojima se ni danas ništa ne zna. Zajedničko zapovjedništvo za otkrivanje zarobljenika i nestalih u borbi (JPAC) u sklopu ministarstva obrane i dalje traga za posmrtnim ostacima nestalih i razjašnjenjima njihovih sudbina. Prije nekoliko tjedana mobilna ekipa tog odjela u Laosu je pronašla grob s posmrtnim ostacima Charlesa Deana, koji je kao 23-godišnjak 1974. s australskim prijateljem bio zarobljen i smaknut u Laosu. Otkriće tog groba i prijenos posmrtnih ostataka u SAD izazvali su pozornost američkih medija jer je Charles Dean bio mlađi brat Howarda Deana. Nakon što je diplomirao na Sveučilištu Sjeverne Caroline putovao je svijetom i s australskim prijateljem Neilom Sharmanom otišao i u Indokinu gdje se rat bližio kraju. U Laosu su se također vodile teške borbe jer se vojska Sjevernog Vijetnama preko Laosa prebacivala u Južni Vijetnam, što su Amerikanci htjeli spriječiti. Dvojica mladića tvrdila su da su obični turisti, koji samo niz rijeku Mekong žele stići do tajlandskog glavnog grada Bangkoka, ali su 4. rujna 1974. uhićeni u unutrašnjosti Laosa, osumnjičeni da su špijuni i nakon tromjesečnog zatočeništva smaknuti i pokopani u neoznačeni grob u rižinu polju 4 km od vijetnamske granice. Tek sad su američki istražitelji otkrili i iskopali njihove posmrtne ostatke te ih prevezli na Havaje u vojni laboratorij za identifikaciju posmrtnih ostataka američkih vojnika nestalih u Vijetnamskom ratu.

U SAD-u nevjericu je izazvalo to što su ti posmrtni ostaci prevezeni u vojni laboratorij iako dvojica ubijenih nisu bili vojnici, a jedan čak nije bio ni američki državljanin. Prosvjedovalo se i zbog toga što su njihovi posmrtni ostaci prevezeni uz vojne počasti, dočekani na Havajima uz počasnu stražu u kovčezima pokrivenim nacionalnim zastavama, kao da je riječ o američkim ratnim herojima, a ne dvojici mladih pustolova. Desničarski novinari optužili su američku vojsku za protokolarnu iznimku zbog brata predsjedničkog kandidata. No čulo se i da je tim počastima davno ubijenim mladićima američka vlast posredno priznala da oni i nisu bili turisti nego hrabri obavještajci američke tajne službe u opasnom izviđanju u Laosu.

O Charlesu Deanu za medije su govorili i njegova majka i sva tri brata, pa i predsjednički kandidat Howard Dean. Iiako je bilo komentara da je povratak posmrtnih ostataka Charlesa Deana u SAD u jeku predizborne kampanje organiziran da pomogne Howardu Deanu, to je za njega imalo suprotan efekt jer su se mediji ujedno zainteresirali i za to što je u ono doba bilo s Howardom Deanom i otkrili za njega neugodne podatke.

Mnogi mladi Amerikanci bili su regrutirani i poslani u Vijetnam, gdje ih je čak 56.000 poginulo. Howard Dean, rođen 1948., diplomirao je 1970. medicinu pa je pozvan da pred regrutnu komisiju. Ali nije htio u vojsku pa se požalio na spondilozu i priložio liječničku dokumentaciju. Objasnio je da zbog tegoba s kralješnicom kod većih napora trpi velike bolove u dnu leđa i nogama. Komisija je to uvažila i oslobodila ga vojske. Dean je jedan od poznatih političara svoje generacije koji su se izvukli od služenja vojske u Vijetnamu, kao i sadašnji predsjednik Bush i njegov prethodnik Clinton. Sada je otkriveno da je Dean, nakon što je oslobođen vojske, na 10 mjeseci otišao u Colorado u zimovalište Aspen gdje se skijao, pri čemu mu njegova navodna spondiloza nije smetala. Zato ga već napadaju i njegovi demokratski suparnici koji su se hrabro borili u ratu, kao umirovljeni general Wesley Clark i senator John Kerry koji je u Vijetnamu u šest godina triput bio ranjen. No Dean je tako dobro vodio kampanju da ga u vlastitoj stranci ne mogu ignorirati, posebno nakon što su ga podržali i značajni demokratski političari. Sredinom prosinca bivši američki potpredsjednik Al Gore, koji je bio demokratski predsjednički kandidat 2000. kad je od republikanca Busha izgubio na sporan način odlukom Vrhovnog suda, podržao je Deanovu kandidaturu na veliko nezadovoljstvo ostalih osam kandidata. Gore uz bivšeg predsjednika Clintona i njegovu suprugu, senatoricu Hillary Clinton, najutjecajniji demokratski političar. On ima razgranatu stranačku infrastrukturu, brojnih ljudi u stranci ga podržavaju. Na skupu u Washingtonu obznanio je da je “ponosan što može podržati Howarda Deana, budućeg predsjednika SAD-a”, a potom je s Deanom otputovao u Cedar Rapids u Iowi da agitira za njega. Dean više ne može biti tretiran kao marginalac nakon otvorene podrške bivšeg potpredsjednika, koja bi mogla presudno utjecati na predsjedničku kampanju u demokratskom taboru. Čule se čak i da je “tim Goreovim potezom predizborna utrka demokratskih kandidata završena” i da protivnici mogu zaustaviti Deana “samo ako svi stanu iza jednog od preostalih osam demokratskih predsjedničkih kandidata”. Iako u ovom trenutku nije u prvom planu, mnogi su američki analitičari uvjereni da bi za to najpogodniji bio umjereni, iskusni senator Joseph Lieberman. On je dugogodišnji akter washingtonske politike, ima veliku podršku u strukturama Demokratske stranke i najviše iskustva u kampanjama, jer je bio demokratski potpredsjednički kandidat Ala Gorea na izborima 2000. Vrlo je lojalan Goreu pa se na ovim izborima nije htio kandidirati sve dok Gore nije definitivno odustao od kandidature. Lieberman je tek tada službeno objavio svoju kandidaturu, računajući da će ga Gore podržati i tako mu uzvratiti za podršku 2000. Lieberman je bio zgranut time što je Gore podržao Deana te je u televizijskom intervjuu rekao: “Na Goreov osjećaj lojalnosti ne želim trošiti riječi.”

Nakon Goreove podrške Deana su podržali još dvojica istaknutih političara, bivši senator iz New Yorka, nekadašnji slavni košarkaš Bill Bradley, te senator Tom Harkin iz Iowe.

BILL CLINTON PODRŽAT ĆE HILLARY AKO SE ODLUČI KANDIDIRATI
Clintonovi su najmoćniji ljudi Demokratske stranke

Nakon što su se Gore, Bradley i Harkin opredijelili za Deana, zaredala su nagađanja kako će se opredijeliti Bill i Hillary Clinton, jer bi i to moglo biti iznimno važno za kampanju unutar Demokratske stranke. Hillary Clinton je potkraj prosinca u intervjuu TV voditelju Timu Russertu u njegovoj emisiji “Meet the Press” jasno rekla da ona tijekom primarnih izbora nikoga neće podržati, ali će poslije energično podržati kandidata koji na konvenciji Demokratske stranke dobije nominaciju. Ni njezin se muž ne želi izjasniti, ali za to ima i dodatni razlog: i dalje se u medijima uvelike spekulira da bi se Hillary Clinton ipak ? pod pritiskom iz stranke ? u kasnijoj fazi kampanje mogla i sama kandidirati. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi ona bila kudikamo popularniji kandidat na izborima u studenome od svih dosadašnjih demokratskih predsjedničkih pretendenata, da bi i od Deana dobila dvadesetak posto više podrške. Bill Clinton drži se zasad neutralno možda i stoga što bi se njegova supruga ipak mogla kandidirati, a bude li tako, zna se koga će on podržati.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika