Pet godina od neovisnosti Crna Gora napredovala je više od SrbijePet godina od kada je Crna Gora obnovila državnu nezavisnosti prošlo je u znaku trzavica - službena Podgorica tvrdi da Srbija nije prihvatila realnost da je Crna Gora nezavisna država, što se ogleda kroz razne državne strategije o patronatu nad Srbima koji žive u Crnoj Gori, dok je u Beogradu najviše ogorčenje izazvalo crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova.

Odnosi dvije zemlje bili su dodatno uzdrmani tvrdnjama pojedinih srbijanskih dužnosnika da Crna Gora ne želi surađivati u borbi protiv organiziranog kriminala i da krije odbjeglog Pljavljaka Duška Šarića koji je optužen za šverc 200 kilograma kokaina.

"Loši odnosi sa Srbijom"

Novinar i dobar poznavatelj srbijansko-crnogorskih odnosa Draško Djuranović za Deutsche welle kaže da su politički odnosi dvije države, pet godina nakon proglašenja nezavisnosti loši. "U srpskom velikonacionalnom projektu Crna Gora je uvijek bila poželjan teritorij, dok je sa druge strane u Crnoj Gori postojao strah od takozvane imperijalne Srbije, što se i danas osjeća. Kada se gleda s gledišta Crne Gore ispada da Crna Gora ima najlošiji odnos sa Srbijom, od svih zemalja regije", kazao je on.

Za pet godina, Crna Gora je u europskim integracijama odmakla dalje od Srbije, (dobila je status kandidata i čeka datum početka pregovora), za razliku od Srbije koju i dalje muči boljka, a to je suradnja sa Haaškim tribunalom. Crna Gora nema nerješnih problema sa zemljama u regiji, a i ekonomski pokazatelji su na strani Crne Gore - prosječna plaća u toj zemlji je oko 500 eura znatno viša od prosječne plaće u Srbiji koja je oko 340 eura. Srbija ima problem visoke inflacije, koja je prošle godine bila nešto viša od 10 posto, dok je u Crnoj Gori koja koristi euro kao valutu bila oko 0,5 posto. Međutim, obje zemlje, koje je snažno pogodila ekonomska kriza, muči visoka nezaposlenost stanovništva.

Gospodarstvo stagnira

No, daleko od toga da je Crna Gora od obnove nezavisnosti procvjetala. Većina crnogorskog gospodarstva ne radi, ili radi sa minimalnim kapacitetima, uz obilnu pomoć iz državnog proračuna, ni jedan od velikih infrastrukturnih projekata nije se počeo graditi, ovisi od uvoza robe, velikim dijelom iz Srbije, a i pored toga što je imala namjeru da se razvija kao elitna destinacija niskoplatežni srbijanski turisti su najčešći gosti na Crnogorskom primorju. Sve se češće čuje da će Srbija i Crna Gora zajedno tražiti novac od međunarodnih financijskih institucija za izgradnju autoputa od Bara do Beograda i rekonstrukciju željeznice.

Profesor Predrag Simić, koji predaje na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i Beogradu, ističe da je tijekom pet godina često bilo povišene retorike, ali i dodaje da sama činjenica da između Beograda i Podgorice dnevno ima po sedam, osam letova, govori da odnosi među ljudima kao i ekonomski odnosi između dvije zemlje nisu na istim valnim dužinama kao politički.

Problem je i vlast

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da je nakon svibanjskog referenduma 2006. godine, Crna Gora stekla veliki međunarodni ugled koji je "iznad njene veličine i broja stanovnika", ali i dodao, da se "moglo više učiniti" u pogledu prevladavanja unutrašnjih političkih podjela u Crnoj Gori. Upućeni kažu da je upravo najveći problem Crne Gore, što se vlast nije promjenila dvadeset godina. Bivši premijer Đukanović je i dalje najutjecajnija politička ličnost u zemlji, vlast i moć je koncentrirana u rukama nekoliko njegovih bliskih prijatelja. S druge strane problem je i što je opozicija potpuno bez utjecaja i dalje više okrenuta Srbiji, nego Crnoj Gori.