Googleov Chrom OSGoogle je predstavio svoj operativni sistem - "Chrom". Sredinom lipnja, prvi laptopi sa ovim sustavom će se naći i u prodaji. Ono što je revolucionarno je da Googleov sistem u principu nije ništa drugo nego internetski preglednik. Sve aplikacije rade na internetu. Tamo negdje u nekom oblaku, nalaze se svi podaci korisnika, kao i njegovi tekstovi, slike, kontakti, te način na koji je podesio rad aplikacije.

Novi "Chromovi" laptopi su najnoviji pokazatelj trenda koji je zavladao informatičkom tehnologijom, takozvani sistem računalnih oblaka. Infrastruktura računala i programi se nalaze izvan računala, čiji ih korisnik po potrebi može pozovati i raditi sa njima. Andreas Weiss, direktor udruženja "Eurocloud Deutschland", to ovako objašnjava:

„Osnovna ideja računalnih oblaka je da se mogu poslužiti dinamičnim resursima, odnosno, da ih unajmim, s tim što uvijek mogu kupiti samo ono što mi je zaista potrebno". I kada mi je potrebno.

Umesto kupovine, iznajmljivanje memorije

Ako je, na primjer, jednoj robnoj kući na internetu uoči novogodišnjih praznika potrebno deset puta više računalne memorije nego inače, ona neće morati instalirati gigantski računalni park, već može jednostavno iznajmiti potrebne resurse. To treba sniziti troškove i povećati efikasnost. U najveće ponuđače takvih usluga u Europi spada Telekomova firma "T-Sistems". Reinhard Klemmens iz uprave Telekoma kaže da se računalni oblaci „tehnološki više ne mogu zaustaviti. To je tehnološki trend i svi se slažemo u ocjeni da je sada najvažnija tema - sigurnost".

Tamo misli i opunomoćenik njemačke pokrajine Schleswig-Holsteina za zaštitu podataka, Tilo Weihert. Njemu se ne sviđa to što se koncepti za sigurnost podataka razvijaju tek sada. „To što se sada događa sa euforijom oko "cloud computinga", je operacija na otvorenom srcu. To je način da se najprije počne sa obradom podataka, i da se tek poslije toga postavi pitanje: da li je bilo nekih problema ili rizika".

A rizici postoje - to je svima postalo jasno nakon najveće krađe podataka u povijesti, kada su hakeri nedavno provalili u Sonyevu mrežu i ukrali podatke o više od 100 milijuna korisnika. Takvi napadi imaju sve veću tehničku rafiniranost. Veliki računalni sistemi - i "oblaci" - sve češće su na meti organiziranog međunarodnog kriminala - a i tajnih službi. I pored toga, trend "oblaka" je sve izraženiji. Ne samo tvrtke, već i javne uprave sve češće obrađuju podatke programima koji su izvan njihovih računala. Zavisnost od informatičke tehnologije je sve veća, i što prije su nam potrebni jaki i općte prihvaćeni standardi zaštite.