Objavljeno u Nacionalu br. 428, 2004-01-27

Autor: Željko Rogošić

PRVI HRVATSKI POLICAJAC

Sanaderovo iznenađenje na čelu policije

Imenovanjem javnosti nepoznatog bivšeg šefa prometne policije u Splitu Ivice Franića ravnateljem hrvatske policije, premijer Ivo Sanader želi uspostaviti izravnu kontrolu nad policijskim sektorom, opterećenim borbama između novih kadrova i onih koji preživljavaju političke promjene

Imenovanje Ivice Franića, dugogodišnjeg djelatnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, za hrvatsku je javnost bilo veliko iznenađenje.Imenovanje Ivice Franića, dugogodišnjeg djelatnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, za hrvatsku je javnost bilo veliko iznenađenje.Početkom ovog tjedna od Ranka Ostojića dužnost ravnatelja hrvatske policije preuzeo je Ivica Franić. Imenovanje Ivice Franića, dugogodišnjeg djelatnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske, za hrvatsku je javnost bilo veliko iznenađenje. Prema riječima njegovih suradnika, i za Franića osobno. Iako je profesionalac s desetogodišnjom karijerom u MUP-u, imenovanje na visoku dužnost uopće nije očekivao. “Iako će za većinu etabliranih kadrova u MUP-u on biti nepoznanica, mnoge će iznenaditi njegova radna energija ”, rekao je za Nacional jedan od visokih dužnosnika u Ministarstvu. Iz dobro obaviještenih izvora doznali smo da za Franićevo imenovanje nisu zaslužni ni Ivan Penić, ni Franjo Turek, koji su posljednjih tjedana postali glavni kadrovski savjetnici ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića. Franić je izbor premijera Ive Sanadera, koji ga odavno poznaje. Za Franićevo imenovanje nije bio presudan njegov politički angažman u HDZ-u početkom 90-ih, kad je bio na odgovornim dužnostima u županijskom i omiškom HDZ-u. Nitko u HDZ na splitskom području nije znao da je upravo Franić premijerov izbor za čelnu dužnost u Ravnateljstva hrvatske policije, za koje je u jednom trenutku ministar Mlinarić predlagao da se ukine.

PAŠALIĆEV NAPAD NA FRANIĆA Franića je s mjesta načelnika prometne policije u Splitu 1997. htio smijeniti Marko Bekavac, koji je policiju ustrojavao po nalogu Ivića PašalićaNaime, 42-godišnji Franić bio je prvi gradonačelnik Omiša nakon prvih demokratskih izbora. Te 1990. godine postao je prvi HDZ-ov predsjednik Skupštine općine Omiš i na toj dužnosti ostao do 1993. Sanader je na mjestu ravnatelja htio profesionalca, koji se još 1993., prešavši u MUP, odrekao političkog angažmana a svoje članstvo u HDZ-u nije obnavljao. Sanader je na takvom mjestu treba osobu od povjerenja, koja ne pripada ni jednom lobija ili struji u MUP-u. Utoliko je Sanader pokazao da želi stabilnu organizaciju i ustroj policije koja će se baviti isključivo zakonom propisanom djelatnošću. Odlukom da javnosti nepoznati inženjer prometa Ivica Franić postane ravnatelj policije, Sanader nije samo iznenadio sve brojne pretendente na tu dužnost, nego i poručio da ne namjerava tolerirati stalne konfrontacije i napetosti između bivših i sadašnjih kadrova, između povratnika i onih koji u MUP-u uspijevaju preživjeti sve političke promjene. Franić dolazi na mjesto ravnatelja policije umjesto Ranka Ostojića, čovjeka koji je 2000., kad je postao načelnikom Policijske uprave Split, svojim potpisom smijenio Franića s mjesta načelnika Odjela prometne policije u Policijskoj upravi i rasporedio ga na mjesto zapovjednika policijske postaje granične policije na splitskom aerodromu “Resnik”. Zvuči kao politički revanš, ali odluka da upravo Franić naslijedi svoga nekadašnjeg načelnika Ostojića s tim nema nikave veze. Doista je kuriozum da već drugi djelatnik Policijske uprave Split postaje ravnateljem hrvatske policije. Bez obzira na to radi li se o SDP-ovoj ili HDZ-ovoj vlasti, jasno je da se u toj policijskoj upravi dobro radi. I podatak da je u nizu godina Franićev rad dobivao najviše ocjene Ministarstva, pokazuje da je za ravnatelja policije postavljen savjestan i odgovoran profesionalac.

Ivica Franić rođen je 1961. u Zadvarju a djetinjstvo je proveo u Blatu na Cetini u omiškom zaleđu, gdje Franići i danas imaju obiteljsku kuću. Diplomirani je inženjer prometa. Nakon uspješnog studija 1987. je diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i odmah se zaposlio u splitskom gradskom i međugradskom autoprijevozničkom poduzeću “Promet”, u kojem je potkraj 80-ih trebao postati direktorom jednog od ključnih odjela. Tijekom trogodišnjeg rada u “Prometu” bio je autor i voditelj zapaženog projekta “Promet u mirovanju” o rješavanju splitskih prometnih problema i nedostatku parkirališta. Uoči prvih demokratskih izbora politički se angažirao u HDZ-u i s brojnom obitelji vratio u Omiš. Postao je prvi gradonačelnik Omiša i tu je dužnost, priznaje mu i omiška oporba, korektno obnašao. Otac je četvero djece, a supruga i on čekaju i peto dijete.

Skupština općine Omiš dodijelila mu je stan u kojem je donedavno živio. Na lokalnim izborima 1992./93. nije se ponovno kandidirao za gradonačelnika nego se profesionalizirao kao policajaca i 1993. se zaposlio u splitskoj prometnoj. Podigao je kredit i sagradio obiteljsku kuću u obližnjem Strožancu između Splita i Omiša, u koju se preselio iako još nije dovršena. Dovršava je uz pomoć prijatelja, rođaka i sinova blizanaca Zvonimira i Ivana. Državni stan u Omišu vratio je gradu. To je rijedak primjer da neki dužnosnik nije pokušao zadržati ili otkupiti državni stan. Franića je kao marljivog i savjesnog inspektora prometne policije za nadzor stanica za tehnički pregled vozila zapazio tadašnji načelnik PU splitske Ivica Cipci, koji ga je 1994. postavio za načelnika Odjela prometne policije Policijske uprave u Splitu, čiji je zadatak bio da koordinira i kontrolira rad svih postaja prometne policije u županiji. Odjeli za policiju, promet, granicu i pomorsku policiju činili su Sektor Policijske uprave, kojim je, kao Franićev prvi nadređeni, zapovijedao Jure Radalj, tih godina službeno proglašavan prvim hrvatskim policajcem. Franićeva adaptacija i primjena nacionalnog plana sigurnosti prometa na području Splitsko-dalmatinske županije postla je uzor za rad prometne policije i u drugim dijelovima Hrvatske.

Kada je Cipcija na čelu PU Split 1997. zamijenio Marko Bekavac, novi načelnik je odmah htio smijeniti sve načelnike sektora i odjela. Tako su na udar Bekavca, koji je policiju ustrojavao po nalozima Ivića Pašalića, došli i Radalj i Franić. Franiću nije pomoglo ni nekadašnje članstvo u HDZ-u. Radalj, koji nije pripadao ni jednoj političkoj opciji, odbio je potpisati smjenu svojih načelnika odjela pa je na brzinu umirovljen. Uz brojna ograničenja i neugodnosti, zbog svoje stručnosti Franić je ipak ostao na čelu Odjela prometne policije. Tek kad je na dužnost načelnika PU Split umjesto 2000. postavljen Ranko Ostojić, Franić je smjenjen s dužnosti načelnika Odjela prometne policije i postavljen za zapovjednika postaje granične policije na splitskom aerodromu u Kaštelima. Kad je Ostojić postao ravnateljem policije i otišao u Zagreb, novi načelnik PU Split Serđan Guštin smijenio je Franića i s dužnosti zapovjednika aerodromske policije i postao metodolog u Odjelu za javni red. Zna se da je to radno mjesto namijenjeno onima koji, unatoč visokoj stručnoj spremi i provjerenim sposobnostimama, ne uživaju povjerenje nove garniture svojih pretpostavljenih. “Ni Ranko Ostojić nije stigao u Zagreb s potrebnim iskustvom za mjesto ravnatelja. Ali ne može se reći da nije znao svoj posao”, rekao je Nacionalov sugovornik i dodao: “Franić će biti ugodno iznenađenje. Svima osim onima koji nisu navikli na rad i disciplinu.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika